StoryEditor
Lifestyleovo bi moglo pomoći

Opaki sindrom ne pogađa samo prezaposlene, prijeti nam svima: evo kako smanjiti izglede da pogodi i vas, pročitajte savjete psihologinje

Piše Tea Sumić Miletić
11. veljače 2020. - 09:20

Osjećate li se iscrpljeno i prazno, ni do čega vam nije i sve vam ide na živce, a pored toga vas, muče probavne tegobe, glavobolje ili problemi sa spavanjem te posežete za hranom, alkoholom ili nešto mračnijim supstancama ne biste li se osjećali bolje, puno toga ukazuje da patite od burnout sindroma. 

Burnout sindrom naziva se i sindromom sagorijavanja ili izgaranja na poslu, a pod tim nazivom uveden je u Međunarodnu klasifikaciju bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB 11) pod šifrom QD85 i smatra se da pogađa čak deset posto zaposlenih osoba.

Što kažete, vi uopće ne radite? E pa to vas, nažalost, ne izuzima od nezgodne mogućnosti da i vas pogodi ova civilizacijska bolest, a to je činjenica koja je tek odnedavno poznata.

Sindrom sagorijevanja se dugo vezivao uz visokopozicionirane menadžere koji izgaraju pod teretom obaveza, no u zadnje vrijeme ga se prepoznaje i kod premorenih roditelja, prezaposlenih radnika na bilo kojem radnom mjestu, ali i kod učenika i studenata - ukratko, kod svih prekomjerno opterećenih osoba. 

 - Danas elemente i pojavnost bournout sindroma možemo pronaći u svakodnevnici kod svih ljudi, zaposlenih i nezaposlenih, nažalost i kod sve mlađe populacije - potvrđuje splitska psihologinja Tina Brzić te pojašnjava kako bismo ono što se događa kod bournout sindroma najlakše mogli opisati kroz metaforu automobila kojeg pokušavamo voziti i nakon što je ostao bez goriva.

Prelaženje granica

Svakodnevne obaveze, visoki zahtjevi i tempo života diktiraju prekomjerni broj aktivnosti koje nadilaze kapacitiranost osobe, upozorava psihologinja. Izuzev poslovnih obveza, tu su, primjećuje, društvene obveze, praćenje tekućih događaja, modnih i estetskih trendova, rekreativnih aktivnosti, hobija i tako dalje.

Sve navedeno, objašnjava nam, ukoliko prelazi naše osobne kapacitete, dovodi do povećanja mogućnosti bornouta.

- U današnje vrijeme postala je jako bitna slika koju o sebi odašiljemo prema vani. Ona sadržava naše radne aktivnosti, obitelj, prehrambene navike, sportsko-rekreativne navike, hobije, socijalna druženja i pojavnost, putovanja, educiranost, fizički izgled, modni izričaj itd. Svaki od tih pojedinih segmenata našega života je zanimljiv, no trebamo se zapitati je li nama uistinu bitan - primjećuje psihologinja Brzić.

Kako smanjiti izglede za sindrom sagorijevanja, pitamo našu sugovornicu.

- Prvo i osnovno jest osvijestiti što želimo i možemo, a što nam je nametnuto i podrazumijeva se. Razviti samosvijest koja će nam u svakom trenutku omogućiti uvid u vlastito stanje koje bi trebao biti jedini kriteriji u odlučivanju o daljnjim aktivnostima. Ako smo umorni, odmarajmo. Ako nam se zabavlja, zabavimo se. Ako nam se jede, jedimo… Sve drugačije je pogrešno, radimo iznad naših potreba, makar i išli na večeru i radili nešto što bi trebalo biti ugodno, a nama se u biti spava - poručuje psihologinja.

Važna lekcija

Jako je važno, dodaje, osvijestiti svoje fizičko, psihičko i emocionalno stanje te preuzeti odgovornost za vlastiti život.

- Mi smo akteri našega života i o njemu odlučujemo, to je važno, a ne ono što okolina od nas očekuje. Čak se i u roditeljstvu, ukoliko dijete nije životno ugroženo, preporučuje roditeljima da uzmu vrijeme za sebe te na taj način nauče svoje dijete bitnu životnu lekciju asertivnosti, odnosno zalaganja za sebe - smatra Brzić.

Na kraju razgovora uputila je poruku koju bi uistinu valjalo zapamtiti.

- Ključ zadovoljnog i zdravog življenje je život u sadašnjosti, u trenutku 'ovdje i sada', bez okova i strahova budućnosti ili fiksacija prošlosti. Jednostavnim rječnikom rečeno, čovjek živi najispunjeniji život kad jede kada mu se jede, spava kada mu se spava, kopa kada mu se kopa. Ako mu se kopa - zaključila je naša sugovornica.

A mi smo se malo raspitali što bi nam svima moglo pomoći u lakšem nošenju sa svakodnevnim stresom, kako bismo barem malo ublažili izglede za burnout.

Stresne situacije je, nažalost, gotovo nemoguće izbjeći, međutim moguće je promijeniti način na koji utječu na nas, a u tome nam najbolje može pomoći razgovor s nekim tko nam može pomoći da promijenimo perspektivu - to može biti stručna osoba ili netko blizak s pozitivnim pogledom na život.

Tehnike opuštanja

U nošenju sa stresom mogu pomoći i tehnike opuštanja, ima ih gotovo bezbroj pa svatko može pronaći onu koja mu odgovara. Dobre preporuke dobile su slijedeće tehnike:

- autogeni trening, koji se fokusira na fizičke senzacije u tijelu, uključujući toplinu, težinu i opuštanje kroz cijelo tijelo, a kao posljedicu ima bolju povezanost tijela i uma te snažniju kontrolu nad njima što dovodi do većeg samopoštovanja i samopouzdanja.

Više o ovoj tehnci možete doznati na brojnim web stranicama, brojnim radionicama i tečajevima od kojih su neki dostupni i preko Skypea, u knjizi Vladimira Grudena 'Autogeni trening - vježbom do sreće' te u knjizi 'Autogeni trening: Kako preživjeti stres?' autora Hannesa Linndemanna koja je dostupna i online.

- meditacija, jer pomaže u smanjenju krvnog tlaka i broja otkucaja srca u minuti te učinkovito opušta cijelo tijelo, ali i um. Meditirati možete bilo gdje i bilo kad, čak i dok čekate u redu, no najbolje bi bilo, barem za početnike, pronaći mirno mjesto, udobno se smjesiti i zatvoriti oči.

Potom se usredotočite na disanje, a kako napredujete fokusirati se možete i na neku sliku u svom umu kao i na određenu riječ ili riječi. Misli koje će vam remetiti koncentraciju prihvatite kao nešto normalno i nemojte im pridavati pažnju, a da ste na dobrom putu znat ćete kad se osjetite opušteno i spokojno.

- joga, jer opušta um i tijelo te otpušta dugo nakupljani stres. Sada čak i u manjim gradovima lako možete naći joga studio ili klub, a u većima birati između više tipova joge (pri izboru će vam pomoći ovaj članak), a ako vam ništa od toga nije opcija, društvene mreže prepune su entuzijastičnih jogija na čijim ćete profilima naći video tutoriale za vježbanje joge. Ako ste početnik, klonite se akrobacija kako se ne biste ozlijedili. Ne treba vam stres još i oko toga.   

Kao načini za borbu protiv stresa spominju se i pisanje dnevnika, molitva, bavljenje kreativnim hobijima (evo vam ovdje nekoliko ideja), šetnje prirodom i društveno koristan rad, a ako se osjećate kao da ćete eksplodirati od pritiska možda će vam prijati da se s vremena na vrijeme dobro 'ispucate' kroz aktivnosti poput udaranja u boksačku vreću.

Neki se sa stresom 'bore' shopping-terapijom, no takvima tek predstoji pravi stres, kad računi dođu na naplatu. Šalu na stranu, tehnika za opuštanje uistinu ne nedostaje pa je najbolje da ih isprobate nekoliko i otkrijete koja vam najbolje odgovara.  

Prva pomoć

Kao brzu pomoć u stresnoj situaciji iskušajte ove 'ekspresne' tehnike.

1. Udaljite se od izvora stresa, čak će i desetak minuta pauze pomoći, osobito ako izađete na svježi zrak ili se zabavite aktivnošću koja vas ispunjava zadovoljstvom

2. Usredotočite se na disanje, ako je kratko i plitko postupno ga produbite. Pokušajte misliti samo na udisaje i izdisaje, zaboravite bar na nekoliko trenutaka na uzroke stresa. Još jači učinak opuštanja ćete postići ako nakratko zadržite dah nakon što udahnete

3. Ako vas je zaokupio najgori mogući ishod stresne situacije u kojoj ste se našli, pokušajte hladno i trezveno ispitati kolika je realna mogućnost da do njega dođe. Odmak od dramatičnog tijeka misli u svakom će vam slučaju prijati, a možda dođete do rješenja za svoj problem

4. Stavite par kapi narančinog, lavandinog ili nekog drugog ulja čiji vam miris izaziva ugodne asocijacije među dlanove i protrljajte pa udahnite. Možete ih kapnuti i na maramicu pa kroz nju duboko disati ili ih kapnuti u kupku. Lavanda dokazano opušta, kao i jasmin te ruža, dok naranča, limun i ostali citrusi popravljaju raspoloženje.

5. Iskušajte i ovo: vrhovima prstiju tapkajte se po čelu i tjemenu, osjetit ćete kako se opuštate.

 

#BURNOUT SINDOM#SINDROM IZGARANJA#SINDROM SAGORIJAVANJA#TEHNIKE OPUšTANJA#MEDITACIJA#JOGA#TINA BRZIć

Izdvojeno