Koronavirus, prema sada dostupnim podacima i različitim izvorima, ubija od dva do pet posto zaraženih. Smrtnost kod SARS-a je bila oko 10 posto, dok je kod MERS-a (Middle East respiratory syndrome) smrtnost bila čak 35 posto. I korona virus koji se pojavio u kineskom Wuhanu, SARS i MERS, svi su dio iste, laički rečeno, široke obitelji korona virusa.
Na kraju teksta pogledajte popis najubojitijih svjetskih virusa (Marburg, Lassa..) a sada na početku raščlanimo tko je tko u 'familiji' korona virusa.
- Koronavirusa ima puno, a ovaj trenutno aktualni još nema konkretno ime. Paničariti ne treba, ali trebamo biti oprezni jer postoji mogućnost da se pojavi i u Hrvatskoj.
Što se tiče drugih koronavirusa poput SARS-a ili MERS-a, zaista je jako mala mogućnost da se oni jedan dan pojave kod nas - kaže nam Marko Kutleša, pročelnik Zavoda za intenzivnu medicinu i neuroinfektologiju na Klinici za Infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”, navodeći da je trenutno zabilježena smrtnost od Wuhan koronavirusa na ukupnoj populaciji zahvaćenih oko dva posto, dok je ona kod imunokompromitiranih i starijih osoba bitno veća.
Je li panika oko korona virusa prevelika?
- Reći ću vam samo da se u ovakvim situacijama ne smije biti nonšalantan, jer ako ste takvi onda se bolest lako širi.
Je li problem što Hrvatska nema karantenu?
- Karantena može biti svaki objekt u kojem se nalaze oboljeli i odvojeni su od zdrave populacije. Naši građani koji su bili u Kini su ostali u Francuskoj prije svega zbog toga što nije bilo sigurnog prijevoza od Kine do Hrvatske, dakle da je osoblje aviona odvojeno od potencijalno zaraženih.
Zato su naši građani ostali u Francuskoj, a ne zbog toga jer ih mi nismo mogli zbrinuti. Kod nas je veći problem što nam nedostaje dobre infrastrukture, dok odličnih stručnjaka imamo - kaže Kutleša, kojeg smo upitali da li treba kod virusnih, ali i bakterijskih infekcija nositi masku.
- Slušajte, neće vam odmoći, a može pomoći, posebno ako se pravilno drži, pokriju se nos i usta, te kad se navlaži onda se baci. Također, maske koje se mogu kupiti u apotekama su jednokratne, dakle ne smiju se koristiti nakon skidanja. Trebaju ih nositi prvenstveno zaraženi, ali i oni koji se žele zaštiti - zaključuje Kutleša.
A evo koji su najopasniji korona virusi.
Krenimo od MERS-a. Zavod za javno zdravstvo Dubrovačko-neretvanske županije navodi da je bliskoistočni respiratorni sindrom virusna bolest dišnog sustava koju uzrokuje koronavirus (MERS-CoV). Otkriven je 2012. g. u Saudijskoj Arabiji, a drukčiji je od ostalih koronavirusa do sada poznatih u ljudi.
Inače, koronavirusi su velika skupina virusa koji mogu uzrokovati bolest kod ljudi, sa simptomima od obične prehlade do teške upale pluća. S većinom koronavirusa čovjek lako izađe na kraj, međutim MERS je jako opasan.
- Nakon razdoblja inkubacije, koja prosječno iznosi pet dana (2-14 dana), većina ljudi zaraženih MERS-CoV ima tešku akutnu respiratornu bolest s visokom temperaturom, kašljem i zaduhom, ali neki imaju i simptome blage respiratorne bolesti. Također, moguća je i pojava proljeva.
Teži oblici bolesti češće se javljaju kod osoba narušenog imunološkog sustava, starijih osoba te onih s kroničnim bolestima poput dijabetesa, raka i plućnih bolesti. Primarni izvor zaraze su jednogrbe deve s kojima su ljudi u kontaktu. MERS-CoV se može širiti i među ljudima koji su u bliskom kontaktu (osobe koje se skrbe za pacijenta, zdravstveni djelatnici, članovi obitelji…).
Dakle, prijenos sa čovjeka na čovjeka postoji, ali je za prijenos potreban bliski kontakt - kažu naši liječnici, navodeći da je u razdoblju od pojave bolesti 2012. g. do kraja 2019. g. u svijetu je ukupno zabilježeno 2499 oboljelih, od čega je 861 umrli (letalitet je 34,5%). Daleko najveći broj oboljelih (oko 80%) registriran je u Saudijskoj Arabiji.
Ako putujete u tu zemlju, izbjegavajte dodirivanje očiju, usta i nosa neopranim rukama. Izbjegavajte bliski kontakt kao što su ljubljenje, dijeljenje čaše ili dijeljenje pribora za jelo s bolesnom osobom. Očistite i dezinficirajte predmete koji se često dodiruju, kao što su igračke i kvake na vratima. Pridržavajte se pravila uporabe sigurne hrane, poput izbjegavanja nedovoljno kuhanog mesa ili hrane pripremljene u neadekvatnim prostorima, pranje voća i povrća u provjerenoj vodi za piće i dr. Izbjegavajte kontakt sa životinjama na farmama, domaćim i divljim životinjama - navode u Zavodu.
Tu je i SARS, po svojoj strukturi jako sličan koronavirusu iz Wuhana. U stručnom radu “Teški akutni respiratorni sindrom (SARS)” dr. sc. Vladimira Krajinovića i prof. dr. sc. Bruna Baršića stoji da je SARS (engl. Severe Acute Respiratory Syndrome) akutna virusna respiratorna bolest.
- Smrtnost, za koju se u početku pojave bolesti mislilo da je oko 3%, doseže čak i do 15%. Prvi slučajevi pojave SARS-a u hotelima i stambenim zgradama u Hong Kongu pokazali su sposobnost virusa da se vrlo brzo prenosi. Bolest obično pogađa medicinsko osoblje, liječnike, medicinske sestre i bolničke djelatnike.
Bez učinkovitih lijekova ili cjepiva za SARS kontrola ove bolesti ovisi o brzoj identifikaciji slučajeva i njihovom odgovarajućem zbrinjavanju, uključuje izolaciju sumnjivih osoba... U velikoj većini zemalja ove mjere spriječile su širenje importiranih slučajeva oboljelih bolesnika... - navode, među ostalim, naši stručnjaci, navodeći da je SARS prvi put prepoznat sredinom ožujka 2003. godine, a uspješno je zaustavljen za manje od pet mjeseci. Naime, već je 5. srpnja 2003. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) objavila je da je lanac prijenosa SARS-a među ljudima prekinut.
- Prvi slučaj ove zarazne, za život opasne bolesti respiratornog sustava (tada nepoznatog uzročnika) zabilježen je u provinciji Guandong, u južnoj Kini u veljači 2003. godine. SZO procjenjuje da smrtnost iznosi između 0 i 50%, ovisno o dobnoj skupini: smrtnost je manja od 1% kod osoba do 24 godine; 6% iznosi kod osoba između 25 i 44 godine; 15% kod osoba u dobi između 45 i 64 godine i više od 50% kod bolesnika iznad 65 godina - navode naši stručnjaci Krajinović i Barić uz napomenu da u Hrvatskoj do danas nije zabilježen niti jedan slučaj SARS-a.
SARS Co-V pretežno se širi kapljičnim putem iz respiratornih sekreta zaraženih osoba. Postoji sve više dokaza da većina bolesnika ne širi virus. To se podudara s rezultatima epidemioloških studija koje govore da je SARS srednje prenosiva bolesti.
Inkubacija SARS-a najčešće traje između dva i sedam dana, u pojedinim slučajevima i do 16 dana.
Prema navodima iz stranih medicinskih publikacija, većina ljudi će se zaraziti s jednim ili više koronavirusa tijekom svog života. Korona virusi su poznati od šezdesetih godina, a kod ljudi infekcije su u većini slučajeva sasvim bezazlene: kašalj, gronzica, ponekad proljev. Ime virusa potječe od proteinske strukture virusnog omotača, koja je znanstvenike podsjetilo na krunu. Iako većina tih virusa nije opasna, ipak ih znanstvenici označavaju kao podmukle, jer imaju veliku sposobnost prilagodbe. Spadaju u RNK-viruse, jer posjeduju ribonukleinsku kiselinu kao genetički materijal.
Zato imaju veliku genetsku varijabilnost. Praktično, to znači da oni lako preskaču barijere između vrsta kako bi pronašli novog domaćina, objašnjavaju stručnjaci za DW. Naime, kako se pretpostavlja, korona virus iz Wuhana je vjerojatno na čovjeka prešao sa životinje.
Kineski znanstvenici tvrde da je vjerojatno na ljude prešao s ljuskavca, sisavca kojim se ilegalno trguje zbog ljuski i mesa. Ljuskavcima se najviše trguje u Aziji, iako je zaštićen međunarodnim pravom. Meso ljuskavca smatra se delicijom u zemljama poput Kine, a njegove ljuske koriste se u tradicionalnoj medicini. Međutim, drugi znanstvenici navode da se ne smije brzati sa zaključcima i da nije sigurno kako je virus “ušao” u ljudsku vrstu.
Virusi su, kao što je poznato, stanični paraziti, pa se mogu umnožavati samo unutar žive stanice.•