Ime Igora Bergama već je godinama sinonim za festivale i druga događanja alternativne glazbe na šibenskom području. Sve je krenulo još 2011. godine kada je s kolegicom Ines Rudan osnovao udrugu P.A.R.K. (op.a. Pokretači alternativnog razvoja kulture). Projekt pod nazivom "Dva u petAkt" poslužio im je kao nešto što se u žargonu naziva probnim balonom. "Prave stvari" su krenule s prvim "Regiusom". Nakon dvije godine pojavila se i "Kulturaljka". Uz dva svoja "djeteta", Bergam se prije dvije godine uhvatio i organizacije festivala bass kulture "Membrain". Njegove su aktivnosti na produciranju glazbenih manifestacija kuliminirale lani. U 2017. godini Igor je "imao prste" u čak 17 događanja diljem županije.
Dovoljan je to povod za (glazbenu) ćakulu s "alfom i omegom" udruge P.A.R.K., koja je, uzgred rečeno, nedavno proslavila šesti rođendan. Zbog toga smo i za mjesto razgovora odabrali - park.
Zajedno smo jači
- Prošla je godina za udrugu P.A.R.K., definitivno, bila najproduktivnija do sada. Od našeg smo osnutka organizirali oko 40 glazbenih događanja, a lani čak 17! Osim u našim temeljnim trima projektima, "Regiusu", "Kulturaljki" i "Membrainu", sudjelovali smo ili pomagali u organizaciji niza drugih događanja. Na različitim lokacijama, s različitim partnerima. Od "Noxa" i "Projekta Vojarna", dviju manifestacija elektroničke glazbe, do proslave 26 godina diskoteke "Aurora", u kojoj smo organizirali i novogodišnju zabavu. Drago nam je da smo se, konačno, uspjeli povezati s drugim šibenskim udrugama u razvijanju glazbene scene, jer, kako kaže onaj slogan, zajedno smo jači - počeo je naš razgovor Igor Bergam.
- Iako se uvijek kaže da bi roditelju sva djeca trebala biti jednako draga, posebno ste ponosni na jedno "dijete" u 2017. godini...
- "Kulturaljka" je za mene bila glavni trenutak godine! Lanjsko je izdanje s Hladnim pivom u naslovnoj ulozi, bilo najposjećenije još od 2012. godine, kad su nastupili Goran Bare i Majke. U hangar nekadašnje vojarne Bribirski knezovi uspjelo se natiskati više od šesto ljudi. A još sto ih je ostalo vani! Kad radite takve koncerte, koji nisu takozvani mainstream, teško možete procijeniti koliko će ljudi doći. Zato mi je, kad sam vidio tu sliku, srce bilo puno - priznaje Bergam.
- U minuloj godini ste kao producent brojnih šibenskih glazbenih događanja dosegnuli još jednu „okruglu“ i hvale vrijednu brojku. U šest godina postojanja udruge P.A.R.K. i sedam godina organiziranja koncerata u Šibenik ste uspjeli dovesti osamdeset bendova.
- A pritom ne računam bendove iz Šibensko-kninske županije! Riječ je isključivo o bendovima koji su dolazili iz drugih krajeva Hrvatske i zemalja u našoj blizini. Prošle smo godine prvi put angažirali i jedan američki bend. Riječ je o grupi Battleme, koja je nastupila u klubu "Azimut". Ako ćemo tih osamdeset sastava staviti u vremenski kontekst, to je kao da je svaki mjesec u Šibenik dolazio jedan bend. To je, složit ćete se, za naše uvjete vrlo pristojna brojka - bez lažne skromnosti će Igor Bergam.
Ne želimo gužvu
- Od festivala, koji su pod vašom direktnom ili indirektnom kontrolom, najviše prostora za napredak, nema sumnje, ima "Membrain". Festival u nizozemsko-hrvatskom vlasništvu. Makar je ono "nizozemsko" tek formalno, s obzirom na to da je glavni čovjek "Membraina" Splićanin Davor Dedić, koji živi u Amsterdamu.
- Davor je bio jednostavno oduševljen kad je prvi put vidio uvalu Minerska. Pao je na guzicu, poput mnogih drugih koji prvi put dođu tamo. On u Šibenik dovodi DJ-eve s nizozemske i engleske underground scene, pa se, automatski, teži stranoj publici, turistima. Davor je strpljiv, shvaća da je za stjecanje renomea festivala potrebno određeno vrijeme. Naša je želja da za nekoliko godina "Membrain" postane festival srednje veličine, s nekoliko tisuća posjetitelja u tri ili četiri večeri. Da stekne probranu publiku, koja tu dolazi na odmor. Mi ne želimo gužvu. Nije nam cilj da dođe, što se kaže, svaka šuša-buša, nego ljudi koji istinski guštaju u takvoj glazbi - otkriva Igor.
Bergamov se uspjeh ne mjeri samo u brojkama. Jedna od misija njegovih glazbenih manifestacija, posebice "Regiusa", bila je spajanje različitosti. I ne samo drukčijih glazbenih žanrova, već i nacija, svjetonazora… Zato su u Šibenik dolazili brojni bendovi iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Slovenije, Srbije i Makedonije. Svojim je primjerom pokazao da je Šibenik daleko od nazadnog, primitivnog grada, kakvim ga neki, očito neinformirani i zluradi, žele prikazati.
- U prošlosti su se na ovim prostorima događale ružne stvari. No, ne možemo se zbog toga još sto godina mrziti i gledati preko nišana. A glazba je uvijek spajala ljude, ona je amortizirala netrpeljivosti među narodima. Mislim da smo barem djelomično uspjeli u toj našoj misiji. Ako je "Regius" barem malo pridonio tome da je Šibenik liberalniji i manje konzervativan od mnogih susjednih gradova, ja sam sretan - ističe Bergam.
Ne zgrću se novci
- Mnogi se, međutim, pitaju imate li financijske računice kad prođu svi "Regiusi", "Kulturaljke" i ostala događanja, jer nisu bez vraga neki popularni festivali otišli iz Šibenika. Vi sami sebe iz tih razloga često nazivate "mazohistom", jer je omjer uloženog i dobivenog za vas znao biti nepovoljan.
- Ima ljudi, koji misle da organizatori festivala zgrću veliki novac. No, to je, nažalost, daleko od istine. Barem u mom slučaju. Samo mi, koji se bavimo tim poslom, znamo kako stvari funkcioniraju. Da je vrlo teško doći do zarade. Srećom da mi festivali nikad nisu bili jedini izvor financiranja. Ja vrlo dobro znam kakav je to rizik, jer sam „zatvorio“ cijeli jedan krug. Od toga da smo nakon jednog "Regiusa" završili u "minusu“ velikom 50 tisuća kuna, koji smo Ines i ja svojim novcem "peglali“, do situacije da se danas, zaista, može nešto i zaraditi.
Među financijskim donacijama, koje mu "debljaju" budžet, Igor i te kako cijeni sredstva Grada Šibenika i Županije, no postoji i jedno "ali"… Bergamovo je mišljenje - a u tome nije usamljen - da bi se trebalo više cijeniti domaće, šibenske projekte od onih "uvoznih".
- Ne bih htio da me se doživi kao nekoga tko je nezahvalan ili da ispadam filozof, ali mislim da bi bilo dobro da se napravi strategija financiranja kulturno-glazbenih događanja. Da se točno zna koga se i s koliko sredstava financira. Nekoliko se puta dogodilo da netko dođe s "fantastičnom“ pričom iz Zagreba, Splita. Ta se priča, na ne znam koji način, "proda" i za nju se dobije pola milijuna kuna. A, primjerice, ja za svoje projekte dobijem 35 tisuća. U Šibeniku sigurno ima dovoljno ljudi koji su sposobni organizirati velike stvari. No, nažalost, mi uvijek cijenimo više one, koji dođu sa strane - iskreno će Igor Bergam.
Bez obzira na laganu rezigniranost postojećim stanjem, Bergam nema namjeru posustati makar će po tko zna koji put gotovo sav organizacijski teret pasti na njegova leđa. I u ovoj godini nastavlja sličnim tempom. Trenutačno priprema novu, osmu po redu "Kulturaljku", a uskoro će na red doći "Regius" i "Membrain".
'Regius' širi granice
- Potrudit ću se da i ove godine dovedemo neka nova lica. Naše su liste izvođača uvijek drukčije. Zato se i izredalo toliko bendova u minulih šest, sedam godina. A u više od pedeset posto bendova od tih osamdeset je prvi put došlo u Šibenik. Neki su, poput Repetitora, Who Seea, Sopota bili anonimusi kad su došli ovdje, a sada su među glavnim zvijezdama alternativne glazbe u regiji.
Na "Kulturaljki" nas i ove godine, uz glazbeni dio, očekuju edukativna predavanja, glazbene tribine… Finale "Kulturaljke" će se održati 30. ožujka. A imena izvođača ćemo objaviti ovih dana. "Regius" nas, pak, očekuje 13. i 14. srpnja. Ovoga ljeta ćemo malo promijeniti koncept. Otići ćemo izvan regije kad je riječ o bendovima. Naime, sa željom da dođu u Šibenik, već nam se zadnjih nekoliko godina javljaju glazbenici iz Španjolske, Grčke i Mađarske. Treće izdanje "Membraina" održat će se od 9. do 12. kolovoza. Radit će se i na drugim glazbenim događanjima, u suradnji s nekim šibenskim noćnim klubovima. No, o tom potom. Mogu samo reći kako jedva čekam da se sve ponovno zakotrlja - na kraju će Igor Bergam.