I Šibenik je dočekao svoje trofejne olimpijce. Kako mnogi vole reći- osovinu vaterpolske reprezentacije koja je u Parizu osvojila srebro. Izbornika Ivicu Tucka, njegovog prvog pomoćnika Juru Marelju i dopredsjednika HVS-a Pericu Bukića, točnije alfu i omegu hrvatskog vaterpola.
Nije to bio spektakularni doček kakav je tom trojcu priređen u veljači na šibenskoj Poljani nakon zlata na Svjetskom prvenstvu u Dohi. Ovaj put bilo je to daleko skromnije, ali vrlo decento i lijepo na prekrasnoj šibenskoj tvrđavi Barone.
Bio je to već treći doček ove godine za šibenske vaterpoliste. I to s punim pravom, jer su ti momci postigli grandiozan rezultat i u osam mjeseci uzeli svjetsko zlato te olimpijsko i europsko srebro:
- Iskreno, nisam bio za velike proslave, jer u Parizu nismo napravili ono što smo intimno željeli- a to je zlato. Međutim, kako vrijeme prolazi sve više shvaćam kako smo ipak postigli veličanstven uspjeh- kazao je Ivica Tucak.
I tri dana nakon finala sa Srbijom, Tucak vrti film te utakmice:
- Znali smo da nas čeka teška utakmica, ali vjerovali smo kako možemo napraviti i taj zadnji korak te uzeti zlatnu medalju. Međutim, treba znati da smo bili potrošeni i fizički i emocionalno. Doslovce su nas ‘pokidale‘ utakmice sa Španjolskom i Mađarskom u četvrtfinalu i polufinalu.
U finalu nismo bili s glavom unutra, počevši od mene prvog. Ipak, u konačnici sam ja najponosniji izbornik zbog načina na koji se naši momci odnose prema reprezentaciji i kapici koju nose. Mogu reći da su ostavili srce, svi od prvog do zadnjeg. Jasno, trebat će proći još malo vremena da svi skupa shvatimo da smo postigli grandiozan rezultat- veli izbornik Barakuda.
Tucak je otkrio i jednu pikanteriju iz svlačionice:
- Još 2022. godine i završnice Europskog prvenstva u Splitu odlučili smo da neće biti sastanaka i video analiza uoči finalnih utakmica. Rekli smo momcima- finala se igraju sa srcem! Međutim, uoči utakmice sa Srbijom u Parizu odustali smo od te prakse. Čini mi se kako smo tu malo zaje..ali- poluozbiljno je govorio Tucak.
Perica Bukić rekao je da su četiri medalje u zadnje dvije godine (dva zlata i dva srebra) scenarij kakav ne bi ni sami napisali:
- Naravno da želiš zlato kad dođeš u finale... Međutim, igrači i stožer dali su i srce i dušu i imaju zbog čega biti itekako ponosni. Ovih dana sam dobio stotine poruka i čestitki. Neki naši kolege iz drugih sportova ljuti su nas što smo nezadovoljni sa srebrom, kažu da s nama vaterpolistima nešto nije u redu.
Što se tiče Saveza, ovakav rezultat nas motivira za novi ciklus. Srebro iz perspektive HVS-a i nije toliko loše. Jer, da smo osvojili zlato možda bismo se suočili s nizom otkaza. Ovako igrači imaju motiv više da dokažu da su najbolji. Stoga, izborniku Tucku i njegovom pomoćniku Marelji želim zlato u Los Angelesu za četiri godine- kazao je Bukić koji je u LA-u 1984. osvojio olimpijsko zlato kao igrač.
Očito, premda su još vrući od Pariza u vaterpolskoj reprezentaciji već razmišljaju od Los Angelesu:
- Ha, samo 14 sati nakon finala, na aerodromu u Parizu već smo počeli raditi križaljku. Tako je to, nema dana kada ne razgovaramo u vaterpolu. Međutim, prvo se treba dobro odmoriti. Moram razgovarati i sa svojim pomoćnikom Mareljom, koji mi strašno puno znači. Ipak on ima i klupskih obveza što ga dodatno troši.Imamo i niz starijih igrača koji će objektivno teško izvući još jedan olimpijski ciklus.
Moramo čekati neke mlađe i napraviti pravu straegiju. Sigurno je da ćemo ja, Perica i Ratko Rudić sjesti, razgovarati i donijeti prave odluke. Bez emocija, samo u interesu hrvatskog vaterpola.
Uvjeren sam kako ćemo i dalje imati sjajnu reprezentaciju. Optimizam gradim na činjenici što će niz igrača tek za četiri godine biti u naponu snage. Tu mislim na Žuvelu, Burića, Harkova, Lazića, Butića, Biljaku...
Ponavljam, Hrvatska će i u budućnosti imati vrhunsku reprezentaciju i biti ono što i sada jeste- vaterpolska velesila- zaključio je Ivica Tucak.
