Ne samo šibenski „Bikarac”, nego je i Općina Promina u niskom startu za otvaranje reciklažnog dvorišta namijenjenog preradi građevinskog otpada.
Da realizaciju projekta nije (pri)kočio HEP, Općina Promina već bi otvorila taj pogon. Barem oni imaju neugodnih iskustava s građevinskim otpadom odbačenim u prirodu.
-Čekali smo da HEP ustanovi električnu mrežu na našem prostoru, budući da si nismo dopustili taj luksuz da bacimo 50 tisuća eura ne čekajući da glavni elektro distributer u zemlji ispuni rok za svoj plan. - govori Tihomir Budanko, općinski načelnik. Projekt reciklažnog dvorišta je gotov, a dočim električna mreža bude završena zatražit će lokacijsku dozvolu.
-To nam je važno, radi izvlaštenja parcele budućeg reciklažnog dvorišta koja je u vlasništvu RH. - napominje načelnik.
Na zemljištu od 4 hektara već se godinama prikuplja građevinski otpad, te je, slično kao na Bikarcu jedino potrebno nabaviti strojeve i započeti s oporabom toga materijala za korisnu namjenu. Deponiranje bi plaćala svaka građevinska tvrtka, a Budanko veli da u općinskom okružju više nema odlaganja u prirodi. Većina kojekud razbacanog otpada tijekom godina kampanje dopremljena je na to zemljište, najviše u suradnji sa Hrvatskim šumama.
-Nama je interes da se otpad više ne baca u prirodu. Mi smo nadomak NP „Krka” i dijelom u parku, koji zauzima jednu sedminu našeg prostora, ili, čak 25 posto površine NP je u našim granicama. Dobro nam se razvija ruralni turizam i ne male novce potrošili smo na sanaciju građevinskog otpada odbačenog tamo gdje mu nije mjesto. To nam je bila baš velika potreba. - veli Budanko.
Masovnom zagađenju šutom u najvećoj mjeri razlog je što su za okupacije u Domovinskom ratu prominska naselja bila porušena i spaljena do temelja, a za vrijeme obnove nije bilo predviđenog odlagališta otpada.
Dopunjuje da općina na sanaciji toga otpada intenzivno radi gotovo 15 godina redovito, koliko je moguće s raspoloživim novcem. To zorno svjedoči koliko jednom zagađena priroda zadaje posla i zahtijeva novca za čišćenje.
I sada je općini na natječaju resornog ministarstva odobreno 60 tisuća eura za uklanjanje građevinskog otpada iz prirode.
-Na mjestu ćemo to mljeti i poravnavati, a sav ostali otpad, poput plastike ili željeza izdvojiti i zasebno deponirati na za to određena mjesta. More toga smo odvezli iz prirode i more novca potrošili, a tamo gdje bi otpada bilo u većim količinama, mljeli smo na mjestu i nasipali nerazvrstane putove. Bilo nam je na korist s druge strane, jer nismo trebali posebno nabavljati materijal za tu svrhu. - ističe Tihomir Budanko.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....