U kontekstu prihvaćene Odluke o izradi Urbanističkog plana uređenja Crnice, zapravo zone Batižele, buduće nove šibenske gradske četvrti uz more – o čemu je rasprava snažno obilježila zadnju sjednicu Gradskog vijeća u ovom sazivu – vijećnik Ivan Slavica (SDP) doveo je u svojem pitanju pod sumnju imperativ zaštite javnog dobra u budućoj novoj gradskoj četvrti.
Jedno od njegovih pitanja odnosilo se i na planom predviđeni zeleni pojas, te je konstatirao:
– Je li opće dobro, u 21. stoljeću, da 30 posto površine zone ide za turističko-ugostiteljsku namjenu, poput hotela, a zelene površine predviđene su na svega deset posto područja? Pa zar to ne bi trebao biti zajednički prostor svih građana Šibenika?!
– Osim što ljutito čitate, bilo bi mi drago da napravite i neki izračun – odgovorila mu je Madlena Roša Dulibić, pročelnica Odjela za prostorno planiranje i zaštitu okoliša.
– Deset posto od 22 hektara, jeste li igdje u Šibeniku vidjeli toliki park? To vam je površina od 2,2 hektara, ili 22 tisuće četvornih metara. No to je minimum, kako piše u Odluci o izradi UPU-a, i nije konačno – objasnila je.
Rikarda Marencija (NLSP) zanimalo je što će na kraju prevagnuti kad se bude izrađivao definitivni plan: maksimalne vrijednosti površina za sve djelatnosti na Batiželama na ipak razmjerno malenom prostoru? Jasno mu je da Odluka o izradi UPU-a navodi neke preporuke i smjernice iz prostornih planova viših razina i širih područja, no kako to pomiriti na Batiželama, ne izgleda mu definiranim. Tu se u stavu približio Mariju Kovaču (Domino), koji je otvorio tu diskusiju i smatra da je u koracima u planiranju Batižela prvo trebalo ići s vizijom prostora u smislu urbanističkih rješenja, tek potom s formalnim planovima, poput UPU-a, koji će možda kasnije trebati i mijenjati. Puno je primjera naselja koja su formalnopravno legalno izgrađena, no samo su nakupina objekata u prostoru bez ikakve ambicije za urbano planiranje.
Hoće li se to dogoditi i na Batiželama? Urbanizam je kreativna djelatnost s optimalnim pomirenjem privatnog i javnog interesa i nije dovoljno da sve bude po Zakonu.
– Pitam se – kazao je na kraju Kovač – je li odluka o izradi UPU-a – nakon bučno najavljivanog projekta "Batižele", okončanog neuspjehom, barem privremeno, jer je investitor odustao – pokušaj gradske uprave da se spasi što se spasiti dade. Je li namjera stvoriti dojam da se na prostoru bivšega TEF-a nešto ozbiljno događa?
Nakon odustajanja investitora koji je trebao izgraditi cijelu zonu, Rikard Marenci podržava izradu UPU-a. Strategija "korak po korak" gradske uprave, zajedno s čišćenjem terena od preostale troske i drugog otpada koji treba sigurno zbrinuti, za njega je dobro rješenje, no ipak je ostavio prostora sumnji da se na taj način pogoduje nekom investitoru za kojeg javnost ne zna.
– Mi zapravo nikad nismo dobili informaciju zašto nije uspio međunarodni natječaj za mješovitu zonu ex TEF-a – nastavio je Marenci u svome istupu. – Je li taj investitor tražio ikakve izmjene uvjeta iz projekta, osim što je možda zahtijevao da gradska uprava očisti zemljište, a ne da to bude njegov trošak? – zanimalo je Marencija.
To je ponukalo Ninu Kursar da odgovori pred Gradskim vijećem. Direktorica gradske tvrtke "Batižele", utemeljene za provedbu istoimenog projekta nove šibenske gradske četvrti, rezolutno je kazala da se s odlukom o izradi UPU-a Crnica nikome ne pogoduje.
– Nismo "izlazili u susret" ni tijekom natječajnog razdoblja. A bilo je upita o izmjeni GUP-a i koeficijenta izgrađenosti, jer su zainteresirani prigovarali da ne mogu graditi dovoljno na toliko velikom terenu – izjavila je Kursar, iznijevši i podatak o zelenim površinama. Naime, za zelenilo u toj zoni nije predviđeno jedino 10 posto površine: to je dodatak odredbi iz projekta da svaka parcela mora imati 40 posto nasada. Koeficijent izgrađenosti je svega 0,3, tako da od 22 hektara cijele zone gotovo najveći dio otpada na zelene površine, što je vjerojatno također odvratilo investitore. Međutim, pogodovanja neće biti ni ubuduće – ustvrdila je Kursar.
Ima vijećnika koji smatraju da je još prije četiri godine, kad je projekt "Batižele" zaživio, trebalo ustrojiti obje varijante realizacije: s investitorom koji bi gradio sve – što se zasad nije obistinilo – i s gotovim UPU-om, što je uslijedilo tek sada. Nezavisni Marko Petković smatra to pogreškom i loše obavljenim poslom gradonačelnika Željka Burića, koji bi se zbog toga trebao ispričati Šibenčanima.
Šibenski je poteštat preuzeo upravu na izborima 2013. i raspetljao zamršene imovinskopravne odnose na 22 hektara područja bivše Tvornice elektroda i ferolegura. Više od dva desetljeća u toj se zoni ama baš ništa nije događalo, a sada je kapital grada i njegovih stanovnika.
U pogledu isprike – prethodno upitavši Petkovića izaziva li ga ili namjerno podmeće – odgovorio je bi li se Europska banka za obnovu i razvoj trebala ispričavati građanima EU-a jer je financirala projekt koji je Grad Šibenik koštao nula kuna, a "Batižele" su dobile potvrdu i dignitet jer je europska institucija iznijela šibenski projekt stoljeća na međunarodno tržište. Izradom UPU-a, prema Burićevim riječima, aktiviraju sve poluge da gradska uprava samostalno odlučuje kada će se započeti s izgradnjom javnih objekata i dijelova zemljišta predviđenih u zoni na gotovo 32 tisuće četvornih metara, poput izgradnje dječjeg vrtića ili nove zgrade glazbene škole, čiji je osnivač Županija.
– Uostalom, sve iz UPU-a Crnica koji donosimo već piše unutar 70 stranica dokumentacije i nema investitora koji ne gleda s poštovanjem na projekt izrađen u suradnji s Europskom bankom za obnovu i razvoj. Nakon rješavanja imovinskopravnog stanja zone, koja je u vlasništvu Grada, to je dodatna vrijednost i jamstvo da ćemo "Batižele" realizirati – zaključio je gradonačelnik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....