- Nemogućnost kupnje ili najma stana ili kuće nije samo problem Šibenika, već cijele Hrvatske. No, lokalne se vlasti moraju uključiti u rješavanje ovog problema, donošenjem lokalnih politika koje će ići u smjeru rješavanja tog problema - poručili su danas s konferencije za medije „Šibenik za sve građane: program priuštivog stanovanja“, Tonči Restović i Maja Šintić, kandidati koalicije SDP – Možemo! za gradonačelnika i zamjenicu gradonačelnika Grada Šibenika na lokalnim izborima u svibnju ove godine.
Gradnja priuštivih stanova na području bivšeg TEF-a na Batiželama, obnova i prenamjena zadružnih prostora u ruralnim područjima Grada te preuzimanje vlasništva nad nekretninama zaštićenima kao kulturno dobro i uvođenje prava prvokupa nekretnina u povijesnoj jezgri samo su neke od predstavljenih mjera koje za cilj, među ostalim, imaju i demografsku obnovu Grada Šibenika.
Kako je kazao SDP-ov saborski zastupnik i kandidat za gradonačelnika Šibenika, Tonči Restović, dvoje mladih, obrazovanih ljudi s dobro plaćenim radnim mjestima u Šibeniku gdje se cijene nekretnina kreću od 2500 eura za stare stanove do oko 3000 eura po kvadratu u novogradnji, sebi ne mogu osigurati obiteljski dom.
- Ako to povežemo s medijalnom ili prosječnom mjesečnom plaćom, to znači da vam trebaju tri mjeseca da platite malo više od jednog kvadrata! To je katastrofa do koje nas je dovela inflacija, ekonomska kriza, ali kako i politika Vlade, tako i politika gradskih vlasti“, kazao je Restović, dodajući da gradonačelnik Željko Burić najmanje posljednjih osam godina govori kako su Batižele kruna njegovog mandata, ali da nikako da građani Šibenika dožive da se tamo nešto dogodi. Smatramo da je to područje idealno za širenje grada, za gradnju priuštivih stanova gdje bi se gradilo u dogovoru s Gradom, gdje se stanovi ne bi prodavali po tržišnim cijenama, već bi se implicirali oni modeli koji već postoje u Europi i svijetu jer nas muče isti problemi oko stanovanja, ali nas razlikuje to što mi ovdje ništa ne činimo da to poboljšamo nego čekamo da problem nestane sam od sebe - tvrdi Restović, ističući da je danas cijena stana u Šibeniku skuplja od cijene stana u Las Vegasu.
- To je katastrofa - podvukao je Restović.
SDP i Možemo! planiraju u prve dvije godine svog mandata nakon lokalnih izbora očistiti trosku s područja TEF-a te dio tzv. katranske jame, izraditi prostorno-plansku dokumentaciju za to područje i krenuti sa sklapanjem ugovora, odnosno gradnjom priuštivih stanova.
Maja Šintić, kandidatkinja Možemo! za zamjenicu gradonačelnika Šibenika, istaknula je da Nacionalni plan stambene politike kasni s pričom o priuštivom stanovanju jer je to problem koji u javnosti postoji predugo. Za Strategiju upravljanja nekretninama u vlasništvu Grada Šibenika, koja je nedavno donesena, Šintić tvrdi da se radi o šturom i nedorečenom dokumentu koji ne potiče priuštivu stanogradnju, već prednost daje poticanoj stanogradnji, tzv. POS-u.
- Strategija ne adresira niti javnu niti zadružnu niti neprofitnu stanogradnju, a upravo su se ti modeli pokazali puno logičnijim i dovode do realnih mogućnosti za mlade obitelji i pojedince da steknu nekretninu po prihvatljivoj cijeni - kazala je Šintić.
Dodaje da Gradu Šibeniku nedostaje ozbiljan akcijski plan i dokument u kojem bi se identificirala zemljišta, ispitale potrebe stanovništva, potreba za socijalnim stanovima.
- Priuštivo stanovanje nije samo vezano za mogućnost kupnje ili najma stana. Ono se nadovezuje na širu sliku kvalitete života, ali i funkcioniranje mjesnih zajednica u gradu zbog čega nam je važno naglasiti da u Šibeniku postoji 10 tisuća praznih stanova koji trenutačno nisu u funkciji. Vladine mjere o stavljaju praznih nekretnina u uporabu, a koje se oslanjaju na porezne politike i prebacivanjem upravljanja na APN, dosad nisu donijele značajnije mjere, zbog čega je potrebno osmisliti lokalne mjere koje bi omogućile veću aktivaciju takvih prostora.
Za nekretnine u staroj gradskoj jezgri potrebno je uvesti pravo prvokupa za domaće stanovništvo kako ono ne bi padale u ruke raznim špekulantima nekretnina, nekretnine koje su zaštićene kao kulturno dobro treba preuzeti Grad Šibenik te se one ne smiju stavljati na tržište, a tu su i mogućnosti ruralnih područja Grada Šibenika.
- Tu imamo infrastrukturu koja je prethodno imala neku društvenu namjenu, ali zbog promjena i manjka stanovništva, ona je napuštena. To je infrastruktura koju se jednako tako može koristiti za povećanje primjerice stambenih mogućnosti za umirovljenike ili nekakvo oživljavanje manjih, prigradskih naselja. Time bi se u gradu oslobađali kapaciteti za mlade obitelji, a na tim bi se mjestima poticala izgradnja i jedan ugodniji život te bi se izbjegao pritisak na centar grada - pojašnjava Šintić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....