Predsjednička kandidatkinja platforme Možemo!, Ivana Kekin, danas je u Šibeniku govorila o temama koje su u zadnje vrijeme u središtu njezina političkog djelovanja.
- Izrazito mi je drago što sam danas u Šibeniku i da mogu ovdje upozoriti na situaciju o kojom pričam već jako dugo na nacionalnom nivou i koja svoje praktične probleme pokazuje upravo na ovakvim lokalitetima, kao što su Šibenik i Šibensko-kninska županija. Govorit ću o dvije teme koje su međusobno itekako povezane – kazala je Kekin i nastavila:
- Prva je mentalno zdravlje djece i mladih, što je u Hrvatskoj trenutačno najakutniji problem javnog zdravstvenog sustava kojeg imamo. U Hrvatskoj, u javnom i u privatnom zdravstvenom sustavu, postoji samo 55 dječjih i adolescentnih psihijatara, a prema procjenama imamo 50 tisuća djece s teškoćama iz sfere mentalnog zdravlja. Taj broj raste, a dodatan problem je da se većina od tih psihijatara nalazi su Zagrebu. Dakle, djeca i mladi iz drugih područja Republike Hrvatske teško mogu doći do pomoći. U Šibensko-kninskoj županiji postoji samo jedna psihijatricu dječje i adolescentne psihijatrije i samo jednu kliničku psihologinju. To je apsolutno nedovoljno. Djeca dugo čekaju termin, a jednom kad ga dobiju ne mogu dobivati redovite termine psihoterapije. Apeliram i upozoravam da ovdje niti gradska niti regionalna, a nacionalna vlast pogotovo, uopće ne uviđaju koliko je velik taj problem.
I drugi problem…
- Za to je vezan i drugi problem na koji bih danas htjela upozoriti, to je problem kockanja. Pet srednjih škola u Šibeniku ima nekoliko kladionica u neposrednoj blizini, puno kafića s kladomatima i dvije poslovnice Hrvatske lutrije. Trenutačno smo u Saboru između dva čitanja novog Zakona o igrama na sreću i ako on u ovom obliku, kakvim ga je HDZ zamislio, prođe, u Šibeniku se ništa neće promijeniti. Djeca će biti jednako izložena, nijedna poslovnica se neće pomaknuti, niti od škola i obrazovnih ustanova, niti će se kladomati maknuti iz kafića. Dvanaest posto djece u Hrvatskoj, srednjoškolaca, već pokazuje simptome ovisnosti i kockanju. Dakle, više od 70 posto ih kocka povremeno, a 12 posto pokazuje simptome ovisnosti. To je najtvrdokornija ovisnost koja postoji, najteže se liječi i ona je zaista bespoštedna u smislu koliko razara pojedinca i one oko njega. Apeliram na građane da potpišu peticiju da se maknu kladomati iz kafića, kao i na vlast grada Šibenika, na lokalni HDZ, na gradonačelnika koji je i sam liječnik, da se mentalno zdravlje mladih počne ozbiljno shvaćati – kazala je Kekin.
Koordinatorica platforme Možemo! u Šibeniku, Maja Šintić, osvrnula se na problem stanovanja mladih.
- Izuzetno bitna tema na nacionalnom i lokalnom nivou je tema stanovanja. Naime, između posljednja dva popisa stanovništva pokazalo se da je Šibensko-kninska županija izgubila oko 12 posto stanovništva, a isto tako samom Šibeniku živi oko 6600 mladih ljudi u dobi između 18 i 34 godina, što bi bile osobe koje su u potrazi za rješenjem svog stambenog pitanja. Pogledate li stranice agencija za nekretnine vidjet ćete da u ovom trenutku u Šibeniku možete naći jedva deset stanova za dugoročni najam, a za koje će morati izdvojiti cijenu između 500 i 800 eura, s tim da je prosječna plaća oko 1200 eura. Ako sad sve ove podatke pokušamo sagledati, možemo reći da za dugoročni najam stana u Šibeniku, ako ga se uopće može naći, čovjek mora izdvajati više od 50 posto mjesečnih primanja. Osim toga, neke politike koje se predstavljaju kao spasonosne po pitanju priuštivog stanovanja, nude nekakva partikularna i nedovoljno socijalno osviještena rješenja. Sve to izaziva pad životnog standarda, jer se tim polurješenjima ne promatra održivost cjelokupne zajednice – rekla je Šintić.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....