‘Barokno slikarstvo u Šibeniku‘ tema je prvog ovogodišnjeg predavanja Društva Juraj Dalmatinac

Prvo ovogodišnje predavanje u organizaciji Društva za očuvanje šibenske baštine „Juraj Dalmatinac“ pod nazivom „Barokno slikarstvo u Šibeniku“ održat će doc. dr. sc. Ana Šitina Žepina s Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru  u četvrtak 27. ožujka 2025. u 18.30 u Interpretacijskom centru katedrale sv. Jakova „Civitas Sacra“.

Ranonovovjekovnu povijest Šibenika, kao i ostatak Dalmacije, obilježili su mletačko-turski ratovi koji su ga gospodarski i demografski osiromašili, a ta se loša slika odrazila i na domenu likovnosti, posebice nabavu slika i slikarsku produkciju. Sve do 2020. godine kada je prvi puta doktorskim radom istražen korpus baroknog slikarstva 17. stoljeća u Šibeniku, nije uopće bilo cjelovitih i sintetskih istraživanja te teme. Do tada su istraživanja bila bazirana uglavnom na pojedinačne atribucijske probleme, a najčešće nisu otvarala pitanja kulturno-povijesne kontekstualizacije, informacije vezane uz naručitelje, lokalni ukus i ostala kontekstualna pitanja. 

Temeljem terenskog uvida i analizom građe različitog stupnja obrađenosti, protumačena su ishodišta i obilježja slikarske kulture u Šibeniku u odnosu prema ključnom umjetničkom i političkom središtu Veneciji i glavnim odrednicama barokne slikarske prakse, ali i posebnostima lokalne tradicije i povijesnih okolnosti. Utvrđeno je da je najbrojniji i najkvalitetniji korpus baroknog slikarstva u Šibeniku onaj koji se može datirati u razdoblje neposredno nakon Tridentskog koncila. U tom periodu sakralne interijere Šibenika krasila su djela vodećih mletačkih slikara aktivnih u centru Republike, poput Palme Mlađega, Filippa Zanibertija, Angela Mancinija, Giovannija Laudisa, Mattea Ponzonea i Baldassarea D‘Anne.

"Barokno slikarstvo u Šibehiku"

Nakon prvog vala posttridentske obnove i u izazovnom periodu druge polovice 17. stoljeća, šibenski naručitelji su naručivali slike i oltarne pale od radionica i sljedbenika tzv. razblaženih tenebroza, zadovoljavajući se i naivnom lokalnom produkcijom ili naručujući od majstora koji i početkom 18. stoljeća stvaraju u zastarjeloj maniri karakterističnoj za slikarstvo s početka prethodnog stoljeća. Tek je razdoblje poslijeratne obnove oslobođenih prostora stvorilo plodne uvjete za ponovnu implementaciju novih suvremenih tendencija putem narudžbi i donacija istaknutih obrazovanih pojedinaca. U tom periodu ključnu ulogu u uspostavljanju novih trendova imala su dva šibenska biskupa mletačkog porijekla koja su ostavila značajan trag na umjetničku produkciju u gradu Šibeniku. Riječ je o Giovanniju Domenicu Callegariju koji se nakon uzmaka Osmanlija istaknuo kao spretan obnovitelj i darežljiv donator. 

U to vrijeme su šibenske sakralne interijere ponovno krasile slike vodećih mletačkih slikara poput Antonia Belluccia. Tendencije oživljavanja biskupije još je intenzivnije proveo biskup Carlo Antonio Donadoni koji je naručivao crkvenu liturgijsku opremu, srebreninu i ruho, uporabne predmete, manje slike te monumentalne oltarne pale, također, mahom iz Venecije pa je šibenska kulturna baština ponovno bila dio najsuvremenijih stilskih slikarskih trendova.

Doc. dr. sc. Ana Šitina Žepina (Požega, 1989.) diplomirala je povijest umjetnosti na Sveučilištu u Zadru 2013. godine, a zaposlena je na Odjelu za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru od 2014. godine. Doktorsku disertaciju ”Slikarstvo 16. i 17. stoljeća u Šibenskoj biskupiji” obranila je 2020. godine. Članica je Društva povjesničara umjetnosti Hrvatske (DPUH) i Istraživačke grupe za 18. stoljeće (IGOS). Sudjelovala je na četverogodišnjem znanstvenom projektu HRZZ-a “ET TIBI DABO: naručitelji i donatori umjetnina u Istri, Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji od 1300. do 1800 i institucijskom projektu Sveučilišta u Zadru: ArtAdria – Likovni i arhitektonski fenomeni istočne obale Jadrana od antike do ranog novog vijeka.

U nastavi Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru drži predavanja i seminare iz temeljnih kolegija preddiplomskog studija: Umjetnost baroka I., Umjetnost baroka II. i Umjetnost ranog novog vijeka na tlu Hrvatske.

U znanstvenom i istraživačkom radu usmjerena je na likovne i arhitektonske fenomene umjetnosti ranog novog vijeka, posebice teme vezane uz barokno slikarstvo, opreme posttridentskih interijera, naručitelje i kontekste nastanka umjetničkih djela, a u novije vrijeme intenzivnije se bavi proučavanjem umjetničke ostavštine i naručiteljske aktivnosti plemićke obitelji Janković u Slavoniji.