"Malo grezi, ali dobre ćudi“. Tako je u pjesmi „Šibenska nevista“ , namijenjenoj supruzi Gabi ,svoje Šibenčane opisao nezaboravni Arsen Dedić. Ovih dana se, pak, jedan od tih Šibenčana Siniša Škarica nimalo grez, ali više nego dobre ćudi pojavio kao autor knjige o Gabi Novak, te urednik kompilacije, koja u dva bloka sadrži čak 12 nosača zvuka velike dame hrvatske glazbe. Knjiga ima jednostavan naslov „Knjiga o Gabi“.
- Knjiga, dakako, ne govori samo o Gabi, već neizbježno i o njezinom životnom suputniku Arsenu. Ona je unekoliko i svjedočanstvo uspona i padova hrvatske zabavne glazbe i popularne glazbe na prostorima bivše države uopće. Od druge polovice 1950-ih, od naše dječje dobi, kao srednjoškolaca i studenata, naših odrastanja, ljubovanja, nas kao roditelja i konačno kao baka i djedova. Od pjesme„Sretan put“ iz antologijskog filma „H 8“ do nedavno snimljene „Otkako te ne volim“ s Arsenova i našeg šibenskog Kina Sloboda .
U remakeu s Radom Šerbedžijom. Tijekom šest desetljeća prate nas pjesme Gabi Novak. Otud onaj podnaslov „Soundtrack naših života“ – emotivno nam se otvorio Škarica, koji se od pandemijske krize distancira koliko je to moguće u jednoj od korčulanskih uvala. Tamo, di se s ponistre ne vidi Šolta, ali na suncu blista pučinsko Lastovo.
Knjiga ima blizu 300 stranica, među kojima je i 40 s ekskluzivnm fotografijama. Istodobno, Škarica pod nazivom „Gabi Novak – Diskobiografija vol. 1“ potpisuje i dva kompleta od po 6 nosača zvuka s točno 258 pjesama u izdanju Croatia Recordsa. U redakciji još jedne Šibenke Klaudije Čular s efektnim dizajnom Splićanke Ane Luketin Fahrenwald.
- I više nego jednostavna je bila komunikacija s Gabi, koja je ne samo šibenska nevista, već i Dalmatinka po ocu, rođenom Hvaraninu. Ona je, unatoč nerijetkim komplimentima u stilu „Prva dama hrvatske glazbe“ nevjerojatno skromna, samozatajna. Gotovo kao uvjerljiv argument stare dalmatinske priče o „ženi, koja u kući drži tri od četiri kantuna“. Odanoj supruzi, koja je svoju karijeru dobrim dijelom podredila ambicijama svog muža i poslije sina Matije. S povijesne distance ne možete pobjeći od istine da je u trenutku sklapanja njihova braka, Gabi bila i poznatija, i uspješnija od Arsena – uvjeren je naš sugovornik.
Stara je istina da Gabi Novak nerado spominje svoje hvarske dane i korijene. Preteška je bolna uspomena na gubitak oca, koji je 1945. godine tragično stradao pod nerazjašnjenim okolnostima. O obiteljskim korijenima Arsenove životne družice, o njezinu životu i karijeri Škarica govori kroz biografije njezinih 258 izvedbi.
- Knjiga Naklade Ljevak i Crotia Recordsa je, jasno je na prvi pogled, u bogatom foto- albumu i tvrdom uvezu s posebnim ovitkom lijepo opremljena u dizajnu Ane Pojatine i redakciji Nenada Rizvanovića. U njoj ćete pronaći fotografiju tek rođene Gabi Novak, koja je svoj prvi Božić proslavila 1936. godine u majčinom Berlinu. Niz zaista ekskluzivnih fotografija završava vrlo svježim snimkom sa svečanosti, na kojoj je šibenska nevista dobila Nagradu za životno djelo magazina „Elle.“ Posebno su, dakako, emotivne obiteljske slike iz Arsenova dvorišta u šibenskom Varošu – otkrio nam je Siniša.
Naš sugovornik je uvjeren da se u Gabinim snimkama „čita“ ne samo njezina biografija već i zajednički život popularnog glazbenog para. Od prvih stihova „Netko bdije nada mnom“, prepjeva Gershwinove „Someone To Watch Over Me“, koje je Arsen Dedić napisao prije točno 60 godina za prvu LP ploču Gabi Novak do već spomenute „Otkako te ne volim“. Kao da je uzajamna ljubav gradila dvije velike karijere i treću, sjajnog pijanista i korifeja jazza, sina Matije.
- Prva dva nosača zvuka u prvom „boksu“ pjesama Gabi Novak posvećena su filmskoj glazbi i jazzu, staroj ljubavi omiljene pjevačice. Od teme „Benko Kamenko“ Aleksandra Bubanovića, snimljene za Zagrebfilm i „Sretan put“, koju smo imali prilike slušati kod nedavne televizijske reprize filma „H 8“ do lani snimljene „Netko čeka na tebe“ za nagrađivani film „Šavovi.“. Ostala 4 CD-a u prvom kompletu su zapravo ilustracija brojnih festivalskih uspjeha „šibenske neviste“. Od Zagrebfesta do Beogradskog proleća, Od Opatije do Splita – objašnjavao nam je Škarica. I (ne)posredno nas naveo na temu nesporazuma, koje je popularni glazbeni par imao sa splitskim festivalom, bolje reći publikom na Prokurativama.
- Na splitskom je festivalu Gabi u alternaciji s Arsenom otpjevala njegovu šansonu „Stara cura“. No, silno ju je uvrijedila neka činovnica iz festivalske administracije komentarima o upitnoj ulozi Zagrepčanke na Prokurativama. Četiri godine poslije splitska je publika zviždala Arsenu, koji je u alternaciji s Talijanom Ginom Paolijem izveo domoljubnu „Vraćam se“. Radilo se o tipičnom nesporazumu, jer su Splićani mislili da je Arsen dobio nagradu publike, a ne stručnog žirija. Publika se, naime, gotovo listom opredijelila za pjesmu „Nono“. Arsen je to shvatio, pa se kao autor već dogodine pojavio na Prokurativama. S pjesmom „Kud plovi ovaj brod“, ali pod pseudonimom Luka Juras, koju je u alternaciji s Radojkom Šverko otpjevao čuveni Talijan, a zapravo rođeni Puljanin Sergio Endrigo. Gabi je odustala od „Splita“ i trebalo joj je više od 20 godine da se vrati festivalu. Zapjevala je 1988. Arsenovu „Kuću pored mora“ na retrospektivnoj večeri splitskih festivalskih nota – otkrio je Siniša korijene nesporazuma šibensko- zagrebačkog para sa splitskom publikom.
„Knjiga o Gabi“, naravno, prati sve mijene njezine pjevačke karijere pa detektira početak osamdesetih minulog stoljeća, kad se dogodio i svojevrsni zaokret u njezinu glazbenom stilu, ali i zvuku Arsena Dedića. Pogotovu, uspješnu suradnju sa skladateljem Đorđem Novkovićem i aranžerom Matom Došenom.
- Arsen i Gabi su htjeli modernizirati svoj zvuk, uvjereni da je za to prijeko potrebno angažiranje i novih suradnika. Na razini amblematskih su pjesme „Nada“ i „Hrabri ljudi“, koje je Novković skladao na Arsenove stihove. Kako zaboraviti lica hrvatskih branitelja, kad je potonju pjesmu Gabi otpjevala na obljetnici pada Vukovara!? Otud i longplejka „Hrabri ljudi“, na kojoj je pola pjesama otpjevala Gabi, a drugu polovicu Arsen. Na tom albumu ponovljena je i kultna „Djevojka iz moga kraja“, što priča o noćnim vlakovima, kojima su dalmatinski studenti hrlili u Zagreb - analizira naš sugovornik.
Došen je, pak, silno pomogao Arsenu na albumu „Kino Sloboda“. Siniša Škarica je, baš kao i mi, nestrpljiv, kad će se na tržištu pojaviti drugi „boks“ pjesama Gabi Novak, koji, također, sugerira glazbenu raznovrsnost.
- Na prva dva CD-a drugog „boksa“podsjećamo na doba, kad su bili gotovo obvezatni prepjevi stranih pjesama. Gabi je, među inim, otpjevala nekad popularnu „Jenny te voli“ te „Duga je duga noć“. Iduća dva nosača zvuka otkrivaju bogatstvo njezina LP repertoara i skladbe sa singlova koje nisu obuhvaćene ranijim CD-ima u prvom boksu. Peti CD detektira suradnju šibenske neviste s brojnim izvođačima. Ne samo s Arsenom ili Markom Novoselom. Naše, dalmatinske emocije posebice budi njezin duet sa simpatičnim, ali nažalost preminulim Solinjaninom Tonijem Kljakovićem. Posljednji CD posvećen je pjesmama s Krapine, kajkavskim popevkama u kojima Gabi kao svojevrsna ikona tog festivala naprosto briljira. Kao produžena ruka sjajnog autorskog tandema Drago Britvić – Arsen Dedić. Taj CD zvuči poput licitarskog srca. Rekli bismo po naški kao „cuker kom cu lest“ – završio je Siniša Škarica. I ne znajući da je neizbježno pitanje „Što je njegov novi publicistički i diskografski projekt?“
- Gabi mi je bila toliko važna da sam, zbog nje odgodio posao na završetku trećeg toma moje „Tvornice glazbe“, poznate i kao „Priče iz Dubrave“. Kao kronologije zabavne, zapravo popularne glazbe uopće na prostorima bivše države. U čudesnom plavetnilu i miru Vele Luke već sam krenuo u finalizaciju tog projekata. Uvjeren i da je Korčula corona free zona – dodao je zagrebački Šibenčanin.
Arsen je volio žene
Gabi ne bježi i od sitnih provokacija, kad je pitate smetaju li je naslovi pjesama, iz kojih se naziru neke Arsenove stare ljubavi poput „Ne daj se Ines“, „Mileva“…
- Pa, stara je istina da je moj Arsen volio žene. Ne znam što bi tome trebala dodati – reagirala je nedavno Gabi.
Kuća pored mora (Murtera)
Godinama su Šibenčani bili uvjereni da je Arsena za pjesmu „Kuća pored mora“ inspirirala „Vila Moj Mir“ na ulazu u šibenski kanal. O tome je Arsen godinama šutio, a onda nam se otvorio nekoliko mjeseci prije smrti: - Riječ je o kući na zapadnoj obali Murtera, koja gleda na Kornate. Pjesma je priča o skrivenoj ljubavi mene i moje Gabi, koja je upravo bila na izlaznim vratima iz braka sa Stipicom Kalogjerom.