StoryEditor
Ostalokultura na ‘kisiku‘

Istražili smo kakva nas jesen očekuje u programima šibenskih kulturnih institucija: Svi žude za starim normalnim, ovo novo nije normalno!

Piše Marija Lončar
3. rujna 2020. - 14:09
ilustracijaNikolina Vuković Stipaničev/Cropix

Rade kao da je sve normalno, a dobro znaju da nije. Nakon proljetnog lockdowna, ljetnog preživljavanja i spašavanja svega što se spastiti dalo, pred šibenskim kulturnjacima neizvjesna je jesen. Zbog korone već su ostali bez dijela financijskih sredstava, a ti bi rezovi mogli biti još dramtičniji, s obzirom na katastrofalne gospodarske pokazatelje u državi i rekordan pad BDP od preko 15 posto. Nadalje, neizvjesnost, koja prati svaki dan u kojem se broje zaraženi i oboljeli od korone, mijenjaju i donose nove epidemiološke mjere, ubija im svako moguće i smisleno planiranje bez kojeg nema kazališne predstave, izložbe, promocije, predavanja, filmske projekcije i svega ostalog nazamislivog bez živog susreta umjetnika i njihove publike. Pitanje je, stoga, što u takvim okolnosti Šibenčanke i Šibenčani mogu očekivati u novoj kazališnoj sezoni, muzeju, galeriji na Gorici, knjižnici na Poljani i hoće li ove ustanove, bazični domovi institucionalzirane šibenske kulture, živjeti ubuduće samo online, gdje su silom prilika, već preselili dio svoga programa?

Kultura je nasušna potreba čovjeka i društva, podsjetit će ravnatelj Gradske knjižnice Juraj Šižgorić Vilijam Lakić, ali na rasplet situacije ne gleda optimistično.

- Važno je gospodarstvo i ako kažemo da je to, recimo, želudac, kulturna je onda hrana. Ako je nema, posljedice su negativne. Ova situacija s koronom imat će dugoročan utjecaj na ljude. Već sada svi su sve više frustrirani. Ali, što će biti s ovim virusom, ne možemo znati. To je kao prognoza vremena: bit će ovako, a može i onako- slikovito će Lakić, a svoja nevesela razmišljanja potkrepljuje poražavajućim podacima. Naime, šibenska knjižnica za koju se, bez pretjerivanja, može reći da je useljenjem u Vitićevu zgradu na Poljani postala drugi dnevni boravak Šibenčanki i Šibenčana, ostala je bez gotovo 80 posto programa. Istina, osnovnu djelatnost knjižnice korona nije ugrozila. Čita se i dalje, a knjige posuđuju, moglo bi se reći, više nego ikada. Ali, više nema promocija, okruglih stolova, tribina, predavanja i svega što je punilo multimedijalnu dvoranu i donosilo stalnu živost u knjižnicu.

Nema predavanja, promocija, tribina...

- Prije nije bilo dana da se nešto nije događanja u multimedijalnoj dvorani. Ponekad bi se i više toga održavalo u jednom danu, ujutro, popodne i navečer. Sada imamo jedan do dva događaja tjedno. Evo, počeo je rujan i za sada imamo samo jedan najavljeni događaj u ovom mjesecu. A lani, svaki drugi dan se nešto događalo, da bi se program dodatno intenzivirao oko 29. rujna, Dana grada – govori Lakić.

Iako ovaj put čitaonica nije zatvorena, vjerni čitatelji dnevnog tiska, magazina i časopisa imaju nova pravila: sjede na propisanoj udaljenosti i svatko ima svoj stol. Utihnuo je i audio-vizualni odjel, među ostalim, omiljeno okupljalište školaraca koji bi se tu zaigrali i na igricama, sudjelovali na turnirima... I mališani u igraonici ovoga ljeta mogla su se brojiti na prste jedne ruke. Nadalje, zbog skoka broja zaraženih koji je Šibensko-kninsku županiju posljednjih tjedana bacio u crveno, uvedene su i dodatne epidemiološke mjere, pa bez bez maski knjižničari više ne mogu sjediti ni u svojim kancelarijama. Uz to, pojačano održavanje higijene, zbog čega knjižnica povremeno mora angažirati i servis za čišćenje, dodatni je trošak.

-Mi se pripremamo kao da je sve normalno, iako nije. Multimedijalnu dvoranu uredili smo i pripremili za 30 posjetitelja, što je tri puta manje od njezina stvarnog kapaciteta. Počeli smo sve više događaja održavati na prvom katu knjižnice, jer je prostor stvarno velik... - govori Lakić.

Prostora, dakle, ima. Ali ima i korone, pa nema ljudi i programa. Na kapaljku će se oni brojiti i u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku. Specifična je, valja reći, pozicija teatra u odnosu na većinu drugih kulturnih ustanova. U muzeju, primjerice, ako i nema izložaba, predavanja ili drugih događanja, muzealci uvijek imaju dovoljno svog tihog stručnog i "papirnatog" posla. Kazališta pak bez njegove žive publike kao da i nema. No, ravnatelj Jakov Bilić nije obeshrabren. Teško je, kaže, ali plakati i kukati nećemo.

- Dijelimo sudbinu s ostalim kulturnim ustanovama. Epidemiološke mjere mijenjaju se praktički iz dana u dan i zbog toga je teško napraviti dugoročan plan. Ipak, vjerujem da ćemo za 15- ak dana izići s vlastitim repertoarom, a onda ćemo se iz mjeseca u mjesec ravnati prema situaciji kakva bude.

Prvi put bez kazališne pretplate

Prvi put, šibenski teatar u novoj sezoni neće imati pretplatu. Sve ulaznice, a njihov je broj zbog održavanja udaljenosti u gledalištu sveden na svega stotinu, bit će u slobodnoj prodaji. Sve drugo, tvrdi Bilić, bilo bi neodgovorno prema publici. Nitko, naime, ne zna što će ove jeseni i zime korona "reći", pa stoga ni kazalište ne može jamčiti da će se predstava za koju je gledatelj kupio ulaznice u pretplati zaista i održati. Osim toga, podsjeća Bilić, šibenski teatar već ima dug prema svojim pretplatnicima. Od ukupno 15 predstava u A i B pretplati, čak sedam nije odigrano.

- Naš je prioritet da nadoknadimo to što je propušteno u vrijeme kada su kazališta bila zatvorena. Potrudili smo se koliko je moguće da naši pretplatnici vide predstave koje su platili, ali nije lako, pogotovo sa zagrebačkim teatrima koji imaju dosta problema i zbog potresa. Veseli me s druge strane, što je sinoć počela proba za našu novu produkciju. Riječ je o tekstu suvremenog ruskog dramatičara Nikolaja Koljade "Murlin Murlo" i ako sve bude u redu premijera bi bila krajem listopada. Kao što znate, mi smo gradili dječji repertoar koji su djeca iz vrtića i škola organizirano gledala. Ove godine na to, kako stvari stoje, ne možemo računati. Ne znam ni što će biti s našim dramskim radionicama za osnovnoškolce i srednjoškolce... Imali smo puno planova, ali su zbog ove situacije mnogi morali otpasti. Bio nam je plan i da sezonu otvorimo s Krležinim Gelembajevima zagrebačke Gavelle, ali je i to palo u vodu. To je velika i skupa predstava, a i Gavella sada ima problem sa zgradom zbog potresa. Sada smo tu gdje jesmo, ali idemo naprijed. Svoje nove predstave radit ćemo u koprodukciji, jer je u ovakvoj situaciji to svima financijski lakše. Pripremamo i Brešanovu sobu za njegov rođendan u svibnju iduće godine, a radimo i neke tekuće stvari pa tako želimo riješiti i problem skladišta. Svakako, naše sugrađane nećemo ostaviti bez kulturnih sadržaja, ali će oni ovisiti o financijama i epidemiološkoj situaciji- oprezan je Bilić dok dodaje kako je, među ostalim, korona dovela u pitanje i gostovanje srednjoškolaca iz dramske radionice u Rijeci i Sarajevu.

No, koliko god da je, među ostalim, zadovoljan tim što je u danima s najoštrijim mjerama, kada je sve bilo zatvoreno, teatar nalazio put do gledatelja pripovijedajući i prikazujući na televiziji, radiju, raznim platformama i internetskim kanalima snimke svojih predstava, raznih programa te Međunarodnog dječjeg festivala, što je pratilo preko 40.000 ljudi, Bilić ističe kako teatar tako ne može stvarno funkcionirati.

- Što će ova situacija dugoročno značiti za kazalište, teško je reći. Možda će stare boljke doći na naplatu, a možda i neće. Možda će netko ipak, npr. postaviti pitanje što ćemo s pet akademija u Hrvatskoj i kuda ćemo sa svim tim mladim ljudima koji završe glumu? Najviše se pak pribojavam da se u ljude uvuče strah i da nam ne dođu u kazalište! Iz razgovora s kolegama znam da među glumcima, redateljima, umjetnicima postoji silna želja i energija, koja bi zbog ovih potiskivanja i uskraćivanja, mogla doživjeti eksploziju kreativnosti. U biti, svi su željni starog normalnog, jer ovo novo nije normalno – zaključio je Bilić.

Otvorenje online, a u muzej s maskom

Uvertiru u ovogodišnju korona jesen, Muzej grada Šibenika na neki je način napravio već ovoga ljeta otvarajući virtualno svoju tradicionalnu, likovnu izložbe More ljudi obala te najnoviju Baština u ratu. Ti događaji, podsjetit će ravnatelj Željko Krnčević, privuku najviše ljudi u isto vrijeme na istom mjestu, pa su šibenski muzealci u borbi s koronom, a za sigurnost i zdravlje svojih sugrađana preduhitrili stožere civilne zaštite i njihove nove mjere. Zbog toga su otvorenja muzejskih izložbi preseljenja u virtualnu stvarnost. A tamo se nalaze i neki drugi sadržaji za koje u Muzeju grada Šibenika misle da zanimaju njihovu publiku. Među ostalim, vrijedi to i za prestavljanje raznih artefakata iz muzjejskog postava, odnosno depoa.

-Posjetitelji naših izložaba i stalnog postava moraju nositi maske, a osigurana su im i sredstva za dezinfekciju. U prosoru bude najviše pet ljudi. Tako će biti i dalje. Nastojima i domišljamo se da dođemo do naših posjetitelja i zato imamo svoje emisije i rubrike na lokalnoj televiziji, internetu i društvenim mrežama. Kada je riječ o planovima za ovu jesen, pripremamo nekoliko izložaba. Među ostalim, izložbu muzejskih plakata te jednu arheološku. Naravno, naši kustosi uvijek imaju posla i iza zatvorenih vrata. Žao mi je što zbog ove situacije nećemo moći održavati radionice za djecu, ali mogu najaviti stručni skup muzejskih pedagoga koji će se u ovom mjesecu održati u Šibeniku, a mi smo, uz Hrvatsko muzejsko društvo i Grad Šibenik, organizator tog događanja - kazao je Krnčević.

Neizjesno je prije svega, veselo odavno nije

U Galeriji sv. Krševana rujan donosi novu izložbu. Riječ je o retrospektivi Ante Bergama Momina, slikara s Krapnja, člana šibenske likovne udruge Grupa 9. Izložba se otvara 9. rujna, a prema riječima ravanteljice galerije Antonije Modrušan, bit će postavljena u oba galerijska prostora: na Gorici i u Studiju Galerije sv. Krševana. Nakon Bergama, gradska likovna galerija ugostit će osiječkog akademskog slikara Zorana Šimunovića. Nakon toga, što bude - vidjet ćemo!
-Zbog ove situacije u kojoj smo ostali i bez dijela sredstava, sve treba pojednostavniti u svakom pogledu. Radimo kao da će sve biti kao inače, ali je sve upitno. No, u ovom trenutku možemo najaviti ove dvije izložbe, a dalje ćemo vidjeti. Koliko će ova sitaucija trajati ne možemo znati. Neka se tjeskoba uvlači u ljude. Najgore je što ne možemo planirati na duži rok ništa, najviše, kako sam rekla, dvije izložbe unaprijed. Sve je neizvjesno prije svega, a veselo odavno već nije - komentirala je Modrušan.

Izdvojeno

18. rujan 2020 15:00