Šibenik i Zlatko Kramarić se vole, javno. U dvije godine već je treći put u Krešimirovom gradu, u kojem predstavlja svoje knjige - u ponedjeljak su to bili ‘(Dis)kontinuiteti ili ponavljanje povijesti‘, u organizaciji Hrvatsko-makedonske tangente, uz pokroviteljstvo Savjeta za nacionalne manjine RH.
Iako prof. dr. Kramarića starija publika najviše poznaje kao ratnog gradonačelnika Osijeka i istaknutog člana HSLS-a, on je i profesor makedonske književnosti i kulture, teorije književnosti i kulturalne antropologije.
Radi na Akademiji za umjetnost i kulturu Sveučilišta Josipa Juraja Strossmayera u Osijeku kao redoviti profesor u trajnom zvanju, i kao gost profesor na FON-univerzitetu u Skopju.
Trenutno je veleposlanik Republike Hrvatske u Albaniji. Prije toga bio je veleposlanik RH u Sjevernoj Makedoniji i na Kosovu te generalni konzul RH u Banja Luci. Autor je i brojnih knjiga, a u ponedjeljak mu je u Šibeniku, Milena Georgijevska, tajnica udruge, uručila i zahvalnicu Hrvatsko – makedonske tangente, za dugogodišnju suradnju i iskrenu potporu u širokom dijapazonu aktivnosti, vezanih za prilićavanje RH i Makedonije, u domeni kulture i umjetnosti.
Predstavljanje knjige prof. dr. Kramarića vodio je šibenski novinar Nikola Urukalo, a tematika kojom se bavi vezana je uz kraj komunizma, raspad komunističkih sustava u jugo(istočnoj) Europi, koja je išla brže nego je itko mogao i sanjati. No, umjesto ‘kraja povijesti‘, kako ga je tumačio Fukuyama, dogodilo se njezino ponavljanje, kako je to kazao Kramarić, jer umjesto pukog preuzimanja zapadnih vrijednosti, došlo je do obnavljanja retrogradnih procesa, najizrazitije u Poljskoj i Mađarskoj. Pokazalo se da te vrijednosti nije moguće samo tako preuzeti.
- U Hrvatskoj kao da još traje Drugi svjetski rat, u kojem su obje strane nezadovoljne njegovim rezultatima – u Saboru smo mogli čuti da su pobjednici bili šlampavi, dok drugi smatraju da je rat mogao završiti i drugačije, pa postavljaju pitanja tko je bio na pravoj strani povijesti. To je moja opsesivna tema, taj rat koji kod nas traje, između ‘lijevih‘ i ‘desnih‘, partizana i ustaša, kazao je Kramarić, a to su tradicije na koje se mi ne možemo oslanjati, već na liberalne vrijednosti, demokratske, na toleranciju i međusobnu solidarnost. Nažalost, mi ovdje kao da smo osuđeni na ponavljanje određenih lekcija, na ponavljanje povijesti, kao da smo stalno u poziciji lošeg studenta. Jer, ni jedna od tih političkih opcija koje se sukobljavaju, ne suočavaju se s vlastitom prošlošću – ništa se loše ne bi dogodilo da se kaže da je ‘endehazija‘ bila jedan očajan i užasan režim, kojeg ništa ne može opravdati. Deseti travanj da, ali 11 – ne! Isto vrijedi i za komunistički režim, koji se mora suočiti s crvenim terorom, koji je trajao do 1953., mora se suočiti s kolektivizacijom, s Golim otokom, s elementarnim pomanjkanjem demokracije– kazao je, između ostalog, prof. dr. Zlatko Kramarić u Šibeniku, u gradskoj knjižnici Juraj Šigorić na predstavljanju svoje knjige. Koja već ima i nastavak, iduća će se zvati ‘I poslije Tita - Tito‘, što je također na tragu teze o ‘ponavljanju povijesti‘.
Na koncu, istaknimo i to da su među Šibenčanima koji su došli na predstavljanje knjige prof.dr Zlatka Kramarića bili i Tonči Restović, saborski zastupnik SDP-a te Paško Rakić, kandidat HDZ-a za Šibensko - kninskog župana,