StoryEditorOCM
Izložbeveliki jubilej

Stota godišnjica rođenja Vesne Parun: u šibenskoj knjižnici predstavljena likovna strana najveće hrvatske pjesnikinje

Piše Marija Lončar
18. ožujka 2022. - 16:39

Stotu obljetnicu rođenja Vesne Parun, po mnogima jedne od najvećih hrvatskih pjesnikinja, šibenska Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić", koja i sama slavi 100 godina djelovanja, obilježava likovnom izložbom pod nazivom "Balade Vesne Parun". Riječ je o slikama iz fundusa Muzeja Prigorja iz Sesveta koje su otkupljene od pjesnika Branka Pejnovića, dugogodišnjeg Vesnina prijatelja i pratitelja kojeg je pjesnikinja znala zvati svojim "idealnim tjelohraniteljem".

- Vrijeme je na Vesninoj strani, da parafraziram jednu pjesmu.. Štoviše, njegovim se protokom njezina jedinstvena pjesnička, i ne samo pjesnička, ostvarenja razotkrivaju u punoj veličini – kazao je ravnatelj šibenske knjižnice Vilijam Lakić.

Iako je književno stvaralaštvo Vesne Parun uvijek u prvom planu, manje je poznato da se slikarstvu okretala redovito kada bi joj nedostajao stih ili bi izgubila kreativnost u pisanju, istaknule su autorice izložbe Žarka Vujić i Morena Želja Želle.

Izložba također objašnjava i vezu Vesne Parun sa Sesvetama. Tu je, naime, živjela njezina obitelj 40-ih godina 20. stoljeća, a u Sesvetama je Parun dočekala i objavljivanje svoje prve pjesničke zbirke "Zore i vihori" koju je uredio Gustav Krklec, a autor naslovnice bio je Edo Murtić.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

- Slikarski radovi Vesne Parun raspršeni su diljem zemlje i vjerojatno ću ih slagati do kraja svog života. Zanimljiva je ta njezina spojnica sa Šibenikom, a šibenska knjižnica ima čak dva njezina likovna rada koja je donirala za aukcija slika nakon što je granatirana šibenska katedrala – kazala je Vujić napominjući kako je Vesna Parun intenzivnije počela slikati 70-ih godina prošlog stoljeća, premda je još kao djevojčica voljela crtati.

Kao što svoje pjesme, eseje i prozu nije pisala za radnim stolom, koji, poznato je, nije ni imala, ni slike nije stvarala za stolom. Stoga su one, reći će Vujić, manjeg formata.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix

- Najzanimljivji Vesnini likovni radovi su njezine art knjige posvećene djeci. Nadam se da će jednom i one postati aktualni dio njezine baštine – istaknula je Vujić dodajući kako se cijeli život pjesnikinja borila za egzistenciju, prvenstveno svojih djela, o čemu svjedoči i njezina autobiografija "Moj život u 40 vreća".

Te se vreće, dodala je Vujić, danas nalaze u Državnom arhivu u Zagrebu i neiscrpan su izvor podataka i o Vesninom likovom stvaralaštvu. Širok je raspon tog stvaralaštva i kreće se od oslikavanja stana u Dubravi gdje je Parun dugo živjela, a o čemu danas svjedoče tek neke fotografije, preko varijacija riba i prikaza cvijeća u vazi do kompozicija s ljudskim likovima te likovno najvrjednijih ekspresionističkih interpretacija dalmatinskih pejzaža i veduta, pa se tako na šibenskoj izložbi nalazi i gvaš s prikazom jedne šibenske tvrđave, zaključila je Vujić.

Na izložbi u šibenskoj knjižnici mjesto je našao i jedan osobni predmet Vesne Parun. Riječ je o crvenoj, damskoj torbici koja je bila i ishodište projekta Muzej Prigorja o manje poznatim detaljima iz Vesnine biografije.

- S ovom izložbom gostovali smo i u Bjelovaru. Moram reći da je u svim prostorima bila lijepo postavljena, ali ako usporedimo kontinentalni i mediteranski dio Hrvatske, čini mi se da su u ovom mediteranskom okružju, Vesna i njezina ostavština, možda malo sretniji – zaključila je ravnateljica Muzeja Prigorja Morena Želja Želle.

image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix
image
Nikolina Vuković Stipaničev/Cropix
23. ožujak 2023 11:35