Deset je godina iza njih, deset godina napora i nastojanja da svoje likovno stvaralaštvo predstave sugrađanima, da ono što rade učine vidljivim i prepoznatljivim segmentom šibenske kulture. U minuloj godini tu su svoju godišnjicu obilježili gostovanjem u Splitu te su je na kraju godine zaključili zajedničkom izložbom u Galeriji sv. Krševana na Gorici.
Oni su Grupa 9 i već odavno prerasli su brojku s početka osnivanja. Trenutačno udruga ima 14 članova, mahom akademski obrazovanih slikara, grafičara, kipara, restauratora, likovnih pedagoga i nastavnika, grafičkih i modnih dizajnera… No, ime, barem za sada, ipak ne misle mijenjati, ističe predsjednik Grupe 9 Predrag Jokić, koji radi kao odgojitelj-likovni terapeut u Centru za odgoj i obrazovanje Šubićevac, a iza sebe ima 70-ak izložaba, što skupnih, što samostalnih.
Ogroman trošak
- Kada smo se 2008. godine osnovali, bio je deveti dan u mjesecu i bilo nas je devetero, pa smo se tako i nazvali Grupa 9. Nemamo neki programski manifest, ne dižemo revoluciju, niti se bavimo idejom da srušimo vlast i uspostavimo neku novu… Jednostavno smo se željeli okupiti i stvoriti čvrstu likovnu jezgru u gradu i županiji. Najviše nas je iz Šibenika, ali neki naši članovi žive u Drnišu, Zadru, Zagrebu… Većina nas od prije su članovi šibenskog ogranka Matice hrvatske, ali s Grupom 9 željeli smo napraviti iskorak, još više raditi i izlagati čak i izvan Šibenika, kao što je to bilo u 2017. godini kada smo imali odlično posjećenu izložbu u Muzeju Mimara u Zagrebu, a još prije izlagali smo i u Makarskoj te Zadru - govori Jokić.
Htjeli su više i bolje, no nakon deset godina Grupa 9 još uvijek se suočava s problemima kao na početku svog rada. Iako među šibenskim likovnjacima i dalje postoji interes da se pridruže udruzi, zbog vrlo skromnog proračuna više se ne može širiti, žali se Jokić.
- Kada radimo izložbu, onda sudjelujemo svi, osim ako netko sam ne odustane jer možda nema novi rad koji može izložiti. Mi se financiramo od članarina i 3000 kuna, što je za tisuću više negoli prijašnjih godina, koliko dobivamo od Grada Šibenika, a s tako malo novca teško je napraviti izložbu, pogotovo ako idemo izvan Šibenika. Istina, dobivali smo i jednokratnu pomoć od tisuću kuna od Županije, ali sve je to nedovoljno novca za ozbiljniji rad. Eto, velika nam je želja da, nakon Zagreba i Splita, odemo i u Osijek, Rijeku… Barem da obiđemo ta naša četiri veća grada, ali, treba platiti transport slika i skulptura, put, treba netko doći i dan ranije da postavi izložbu, a to znači platiti i noćenje. Sve je to za nas ogroman trošak!
Osjećaj tuge
Zbog svega toga, likovni život, primijetit će Boris Borko Čelar, u Šibeniku je rudimentaran. Čelar je u Grupi 9 od njezina osnutka, a nakon završene srednje umjetničke škole u Splitu i studija dizajna na Višoj školi za tekstil i odjeću pri Tekstilno-tehnološkom fakultetu u Zagrebu, povratkom u rodni Šibenik bavio se umjetničkim oblikovanjem, izradom scenskih rekvizita, lutaka, modela i maketa, a niz godina radio je i kao aranžer izloga nekadašnjeg trgovačkog lanca "Šibenka".
- Grupa 9 nastala je kao reakcija na nezainteresiranost gradskih i županijskih institucija prema domaćem stvaralaštvu. Ne postoji nijedna gradska i županijska likovna manifestacija koja bi mogla okupiti likovne umjetnike koji žive i rade u Šibeniku i županiji, koji tu stvaraju. Ako ovdje uopće i postoji ikakva kulturna politika, ona je gotovo isključivo usmjerena na estradu i promociju umjetnika koji dolaze izvana. I nakon ove izložbe u Galeriji sv. Krševana, kući sam se vraćao s nekim osjećajem tuge. Sve to skupa nije baš puno evoluiralo… Držimo se koliko možemo sami, ali ne možemo parirati estradama i skandalima. Sve mi je to jasno i tako treba i biti, ali ni ono malo koliko bi moglo biti ne možemo dobiti - smatra Čelar, koji posljednjih godina intenzivno problematizira suvremene teme i društvene klišeje. Tako je i ovaj put u formi diorame, svojevrsne makete, suprotstavio uobičajeni doživljaj Mediterana s idiličnim plažama, kupačima, pijeskom i školjkicama sa slikama izbjeglica koje se, kao slamčice spasa, žele dokopati tih istih plaža.
- Htio sam potaknuti nekoga na razmišljanje, na asocijacije da nije sve onako kako nam se čini. Nije Mediteran samo slana srdela, sunce, more… Na tom moru ljudi svakodnevno umiru - naglašava Čelar.
Kultura na marginama
Među onima koji su u Grupi 9 od početka je i najstariji njezin član Ante Bergam Momin. Rođen je na Krapnju, gdje je i prva saznanja o slikarstvu dobio od fra Ambroza Testena koji je tada živio u krapanjskom franjevačkom samostanu. Bergam je godinama živio i radio u Njemačkoj, gdje je od države dobio i status likovnog umjetnika. Njegovo šibensko iskustvo pak posve je drugačije – slikarstvo i umjetnost ovdje malo koga danas zanima.
- Na otvorenjima naših izložbi bude više autora nego publike. Ja gotovo 55 godina slikam i mogu reći da su prije likovne izložbe bile posjećenije, da su medijski bile više popraćene. Celebrity su danas političari, a ne ljudi od kulture - pomalo rezignirano govori Bergam.
Bez poticaja, jasno je, nema ni rasta, a s mrvicama iz gradskog proračuna Grupa 9 teško da na likovnoj sceni, barem šibenskoj, može izazvati neki veći val, a kamoli tsunami koji bi u svijet umjetnosti uvukao veći broj ljudi. Jokić se prisjeća svog školovanja kada je cijeli razred s profesoricom likovnog odlazio na izložbe i u Split u Školu primijenjene umjetnosti. Danas je, smatra, tako nešto neizvedivo.
- Bez likovne kulture u školama, a ne jednog sata tjedno, bez razvoja i takvog odgoja, nema ni interesa za kulturu - kategoričan je Jokić.
Nekada se od slikanja moglo živjeti, potvrđuje i vodički slikar Vladimir Mihoković Miha. Njegove masline i morske vedute vjerojatno krase mnoge domove. Malina je, kaže, simbol dugovječnosti, opstanka i borbe te ju je zato volio i slikati. Sada više voli eksperimentirati. Možda otud i njegov optimizam kada je u pitanju budućnost Grupe 9. Novo vrijeme donosi nove izazove, ali, kaže, i nove inicijative!
Članovi udruge
Prije 10 godine bilo ih je devet. U međuvremenu pridružilo im se još petero, pa Grupu 9 danas čine: Ante Bergam Momin, Nada Bogdanović, Ivo Branica, Borko Čelar, Predrag Jokić, Duje Kodžoman, Lana Martinović Čala, Kristina Mihoković Petrov, Ana Polić Pavlinović, Vladimir Mihoković Miha, Ines Orošnjak, Silvija Sunara, Marin Štokić i Darko Vukorepa.
Svi smo različiti
Grupu 9 najlakše je opisati kao raznoliku, i generacijski i umjetnički, a to je baš dobro, smatra Lana Martinović Čala.
- Mi smo svi različiti. I kao ljudi, u pristupu i u realizaciji… Imamo tu proaktivnih članova, kao što je Čelar, do izraženih lirskih utjecaja… Sve je to lijepo vidjeti na jednome mjestu, na zajedničkoj izložbi gdje vidite što tko radi, kako diše, raste, mijenja se… - kaže Martinović Čala.