U povodu Svjetskog dana rješavanja sukoba, koji se obilježava trećeg četvrtka u listopadu, Foto klub Šibenik i Javna ustanova Nacionalni park "Krka“ priredili su izložbu fotografija pod naslovom "Ponosni čuvari Krke: zagonetni u cjelini i u pojedinostima“.
Izložba je u Gradskoj knjižnici "Juraj Šizgorić“ moći će se pogledati do kraja mjeseca.
U vremenima povijesnih previranja lokalno je stanovništvo u utvrdama u vrletima Krkina kanjona nalazilo sigurno utočište. Danas utvrde ponosito svjedoče o čovjekovu boravku na Krki, rijeci kojoj, koliko god se trudili, oko može uhvatiti tek djelić ljepote. Ostatke srednjovjekovnih utvrda možemo promatrati u cjelini ili u pojedinostima, u kojima često nalazimo novi život sred suroga kamena. Kao što su u prošlosti čuvale ljudske živote, danas, s novim životom koji se u njima rađa, one predstavljaju simbol mira, postojanosti i nove nade.
Upravo je drvo, simbol života, odabrano kao vizual ovogodišnjeg Svjetskog dana rješavanja sukoba, jer simbolizira rast i razvoj prirode u zdravom okruženju. Svjetski dan rješavanja sukoba obilježava se od 2005. s ciljem osvještavanja i edukacije o prihvatljivim načinima rješavanja sukoba, koji doprinose kvalitetnijem životu pojedinaca, uključujući bolje mentalno zdravlje. Baš kao što se drvo iz godine u godinu širi i raste u visinu, tako je i znanje o konstruktivnim načinima rješavanja sukoba preduvjet rasta kako pojedinca tako i zajednice, odnosno zdravijeg socijalnog okruženja.
Izložba u Knjižnici rezultat je suradnje između Javne ustanove „Nacionalni park Krka“ i Foto kluba Šibenik, udruge tehničke kulture koja ostvaruje programe s područja fotografske djelatnosti, fotografskog stvaralaštva i fotografske tehnike. Foto klub Šibenik član je Hrvatskoga fotosaveza. Danas broji tridesetak iskusnih fotoamatera i mladih entuzijasta.
Tijekom pola stoljeća kontinuiranog i uspješnog djelovanja na području kreativnog fotografskog stvaralaštva članovi Foto kluba Šibenik svojim su fotografijama bilježili i povijest svoga grada i prezentirali ga na izložbama u zemlji i inozemstvu, dajući time znatan doprinos kulturnome životu Šibenika.
Srednjovjekovni utvrđeni gradovi nekad su bili u posjedu hrvatskih velikaških obitelji. Osim što su imale obrambenu funkciju, neke od tih kamenih utvrda bile su i jezgre naselja. Podizane su na pomno biranim mjestima – čini se kao da su ih graditelji gradili za vječnost. Premda su izgubile svoju prvotnu namjenu, danas svoj opstanak opravdavaju, sačuvane ili u ruševinama, materijalnom prisutnošću, povijesnom i estetskom vrijednošću, funkcionalnim oblicima i respektabilnošću. U srednjovjekovnim utvrdama u obuhvatu Nacionalnog parka „Krka“ sustavno se provode arheološka istraživanja, arhitektonska i geodetska snimanja i konzervatorski radovi.