StoryEditor
BaštinaRad kipara Vida Vučka

Prvi hrvatski svetac bio je Šibenčanin: Otkrivamo kako će izgedati novi kip svetog Nikole Tavelića koji će biti postavljen u Jeruzalemu

Piše Ivan Ugrin
18. svibnja 2020. - 18:50
Kip svetog Nikole Tavelića Vida VučakaPrivatni Album

Prije pedeset godina, 21. lipnja 1970., papa Pavao VI. proglasio je u Rimu franjevačkog mučenika Nikolu Tavelića svetim, i on je prvi hrvatski kanonizirani svetac. Sveti Nikola Tavelić rodio se vjerojatno oko 1340. godine u Šibeniku. Bio je plemić iz bogate i ugledne obitelji iz koje su se često birali šibenski gradski suci i knezovi. Postao je redovnikom, članom samostana svetog Frane u Šibeniku. Bio je misionar najprije u Bosni, koja je tada bila uglavnom bogumilska. U društvu s vjernim subratom i prijateljem fra Deodatom iz Ruticinija, koji je već u Bosni dijelio s njim životne tegobe i radosti, i još dvojicom subraće, Nikola se odvažio na odlučan korak: javno propovijedati Krista u Svetoj zemlji. Držeći da će najlakše pridobiti Saracene ako pridobiju njihova poglavara kadiju, oni se, po primjeru osnivača reda sv. Frane Asiškog, najprije zaputiše k njemu.

Međutim, sva četvorica su osuđena na smrt i, izmrcvarena, podnijela su mučeništvo 14. studenoga 1391. u Jeruzalemu pred Vratima Jafe. Izvršenju smrtne kazne bio je nazočan i fra Gerard Chelvet, gvardijan samostana svetog Spasa na Sionu, uz dvoranu Posljednje večere. On je s fra Martinom Šibenčaninom opisao njihovu mučeničku smrt i izvješća poslao u Vatikan, Šibenik i drugdje.

Središnja proslava u lipnju

“Za razliku od mnogih križara koji su išli u ratove za oslobađanje Isusova groba i za cilj imali materijalni dobitak ili su ograničeno tražili duhovno dobro i vječni spas, na svetog Franu Asiškog je posebice očaravajuće djelovalo mučeništvo na Istoku i to ne toliko mučeništvo u sebi i po sebi, nego kao moguća posljedica djela poslanja obraćenja nevjernika s kojim se trebalo hrabro suočiti.

Na tragu Evanđelja i stava svetog Frane, ni za Nikolu Tavelića nije bilo izbora. Koliko god pokušavali danas prosuđivati, pa čak i nerazumnim prikazivati Nikolin čin, jedno je nepobitno, a to je da je sveti Nikola bio i do prolijevanja krvi vjeran Istini. Istu stvar doživio je i Frane Asiški pred sultanom Malekom kad je bio spreman proći kroz vatru za razliku od Malekovih službenika. Kršćanin je dužan priznati se pred drugima Kristovim, ali jednako tako ići i naviještati Evanđelje do kraja zemlje. Nemamo drugoga izbora kao Crkva.”

Mučeništvo svetog Nikole i njegove subraće 1391. do danas je ostalo neponovljivo. Radi toga je Franjevačka kustodija Svete zemlje uzela svetog Nikolu i drugove kao svoje prve suzaštitnike, tako nam je svojedobno u intervjuu za Slobodnu Dalmaciju Tavelićevo mučeništvo protumačio fra Tomislav Glavnik, koji je licencirani vodič hrvatskih hodočasnika u Svetu zemlju i vikar Hrvatske provincije franjevaca konventualaca, koja na poseban način čuva uspomenu na prvoga hrvatskog sveca u svome samostanu svetog Frane u Šibeniku, kojeg je član bio i sveti Nikola Tavelić.

Šibenski je samostan konventualaca i Nacionalno svetište svetog Nikole Tavelića i u njemu je nastarija poznata svečeva slika pred kojom bi se trebala održati i središnja proslava jubileja “50 godina Tavelićeve kanonizacije” u nedjelju, 21. lipnja 2020., istog nadnevka kojeg je održana i kanonizacija u Rimu 1970. godine. Kako je bilo planirano, na proslavu su trebali doći svi hrvatski biskupi, a misno slavlje predvoditi kardinal Josip Bozanić. No, s obzirom na aktualnu situaciju s koronavirusom, pitanje je u kojoj će se mjeri slavlje održati.

Samostan na brdu Sion

Kako sada stvari stoje, na toj jubilejskoj misi trebao bi biti prezentiran novi kip svetog Nikole Tavelića, koji se upravo ovih dana izlijeva u bronci, veličine više od dva metra, a rad je akademskog kipara Vida Vučaka iz Starog Čiča kraj Velike Gorice. Blagoslov, pak, Tavelićeva kipa zakazan je za 14. studenoga 2020., što je ujedno i svečev blagdan, i to u Jeruzalemu. U Šibeniku će se tada u Nacionalnom svetištu Nikole Tavelića zatvarati jubilejska godina, a u Jeruzalemu će biti svečano otkrivanje njegova spomenika.

To je jedan od projekata koji je za ovu godinu, uz najavljeno postavljanje kipa svetog Jeronima u rujnu, u benediktinskoj bazilici Usnuća Marijina na Sionu, u glavnom izraelskom gradu dogovorio fra Tomislav.

– Nikola Tavelić tijekom boravka u Jeruzalemu živio je u samostanu na brdu Sion uz Cenacollo, uz dvoranu Isusove Posljednje večere, koja je u Tavelićevo vrijeme pripadala franjevačkom samostanu. Danas taj samostan nosi ime svetog Frane i prije tri godine je temeljito obnovljen. Hodočasnici pri dolasku na Sion po mogućnosti slave svetu misu u franjevačkoj crkvici ili dvoranici (Cenacollino), koja je najbliže mjestu izvorne dvorane Posljednje večere, koja više nije u vlasništvu kršćana.

Franjevačka kustodija Svete zemlje, prihvatila je moj prijedlog da hrvatski narod o pedesetoj obljetnici kanonizacije Nikole Tavelića podigne kip u perivoju samostana svetog Frane na Sionu. Svi hodočasnici iz cijeloga svijeta prolaze uz spomenuto mjesto, a postavljanjem kipa Hrvati i Hrvatska se pozicioniraju na najodličniji način i predstavljaju svoju duhovnu baštinu cijelom kršćanskom svijetu. Toplo se nadam da će se ostvarenju projekta pridružiti mali i veliki dobročinitelji, kako bismo na jedan način vratili i dug našem blaženiku Alojziju Stepincu, koji je 1937. godine želio podići oltar Nikoli Taveliću na Sionu, ali u tome nije uspio – poručuje fra Tomislav Glavnik.

Glavnik je posjetio ovih dana kipara Vučaka u njegovu ateljeu kraj Velike Gorice i zahvaljujući njemu prvi objavljujemo fotografije novog kipa svetog Nikole Tavelića. O svom djelu akademski kipar Vid Vučak kratko je kazao:

– Izraditi kip Nikole Tavelića za mene je bio veliki izazov. Ponajprije jer je to naš prvi hrvatski svetac i bit će postavljen u Jeruzalemu. Osim što je velika čast za kipara, sveti Nikola povezuje Hrvatsku i Jeruzalem, što izradi kipa daje još veće značenje. Nakon posjeta Jeruzalemu i proučavanja lokacije na kojoj će kip biti postavljen, vizualizirao sam način na koji ću prikazati kip svetog Nikole Tavelića i ikonografske detalje. Moja misao kada sam radio skicu i razmišljao o izgledu kipa išla je u smjeru da u jednoj ruci drži križ, dok s drugom pokazuje na njega i poručuje nam: “U ime ovog križa se živi, a ako treba i umire”. Znamo da je umro mučeničkom smrti, tako što je bio zapaljen, pa mu je ta vatra jedna od ikonografskih značajki i dio je modelacije kipa.

Vid Vučak pripada mlađoj generaciji hrvatskih kipara. Rođen je 3. rujna 1983. u Zagrebu. Nakon završene osnovne škole, upisao je Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagrebu, smjer kiparstvo, te maturirao kao kiparski dizajner. Nakon toga upisao se na Umjetničku akademiju u Splitu, gdje je diplomirao 2009. godine.

Stepinac, Kuharić, Tuđman...

Prvu javnu bistu napravio je još za studentskih dana, na trećoj godini akademije. Riječ je o bisti blaženog Ivana Merza koja je postavljena ispred istoimene Osnovne škole u Zagrebu.

Nakon akademije, radi kao profesor likovne kulture u nekoliko škola, a od 2014. zaposlen je u Osnovnoj školi Eugena Kvaternika u Velikoj Gorici kao profesor likovne kulture. U istom gradu ostvaruje i svoju prvu samostalnu izložbu 2016. u Galeriji Galženica.

Do sada je ostvario više od trideset javnih radova, bista i kipova koji su postavljeni diljem naše domovine, te u inozemstvu, a neki od najznačajnijih su: kip od 205 cm bl. Alojzija Stepinca u Chicagu (SAD), kip Šestinske pralje koja se nalazi kraj potoka u Šestinama u Zagrebu, kip sv. Frane s pticama, visine 270 cm, odliven u broncu, Trsat, kip pape Ivana Pavla II., 250 cm, Krk, kip branitelju Luki Brkljači, Biograd, biste kardinala Kuharića i kardinala Stepinca u crkvi sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu, bista bl. Alojzija Stepinca, Osijek, bista vinara Miljenka Grgića, Kalifornija (SAD), bista akademika Drage Ikića, utemeljitelja Imunološkog zavoda u Zagrebu...

Većinom je riječ o crkvenim velikanima, braniteljima, a u ateljeu Vida Vučaka ima i nekoliko bisti i kipova prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana.

– Sve je to karakteristično za razdoblje nakon rata i za nastanak domovine. Kipovi su pero koje piše određeno vrijeme, određeni događaji i osobe u povijesti, i prije i danas, stoga je razumljivo da u ovo vrijeme odajemo počast i našim crkvenim velikanima – kaže Vid Vučak, čiji bi spomenik prvog hrvatskog sveca Šibenčanina Nikole Tavelića, 14. studenoga ove godine, trebao biti postavljen u Jeruzalemu, gdje je Tavelić podnio mučeničku smrt.

U Šibeniku je počelo javno štovanje

Na stranicama Hrvatskog nacionalnog svetišta svetog Nikole Tavelića u Šibeniku, objavljen je tekst prema životopisu “Mučenik iz Krešimirova grada” Yvesa Ivonidesa. Autor je ustvari fra Ivon Ćuk, franjevac konventualac, koji se najčešće služio pseudonimom Yves Ivonides.
Prije potvrde javnog štovanja, odnosno beatifikacije 1889. godine, nije poznato je li se igdje drugdje na svijetu Tavelić javno štovao osim u samostanu i crkvi svetog Frane u Šibeniku.

Izdvojeno

10. listopad 2020 03:31