StoryEditor
BaštinaNovo ruho

Konzervator Ivo Šprljan gotovo volonterski obnavlja stoljetnu baštinu Šibenika

Piše Marija Lončar
7. ožujka 2020. - 11:38
Konzervtator Ivo ŠprljanNikolina Vukovic Stipanicev/Cropix

Ako sreću čine stvari male, moglo bi se reći da se i ljepota krije u detaljima, a šibenska graditeljska baština obiluje upravo takvim detaljima.

Šibenik je, nesumnjivo, najpoznatiji po katedrali sv. Jakova, uvrštenoj na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, a od prije nekoliko godina i po Tvrđavi sv. Nikole, koja se također našla pod UNESCO-ovom zaštitom kao dio mletačkog obrambenog sustava 15. - 17. stoljeća. Tu su i kopnene gradske utvrde, koje su obnovljene ili se obnavljaju najvećim dijelom novcem iz europskih fondova, no ljepota Šibenika krije se i u mnoštvu arhitektonskih detalja: vratnica, portala, kapelica, prozora, ograda... U povijesnoj gradskoj jezgri popisano ih je čak 3300 i svi su jako dobro poznati konzervatoru Ivi Šprljanu iz šibenskog Konzervatorskog odjela. O njima je godinama, uz skice i fotografije, pisao u Šibenskom listu, nakon čega je objavio i knjigu Crtice o šibenskim starinama.

Drvene vratnice katedrale

Toliko karakterističnih detalja u nekoj gradskoj jezgri posebnost je i bogatstvo s kojim se Šibenik može dičiti kao malo koji grad, smatra Šprljan, koji je u želji da se te “sitnice” sačuvaju i spase od propadanja, osmislio i pokrenuo projekt njihove obnove Starine naše divne, popularno nazvan STANADI.
Prvi arhitektonski detalj obnovljen je 1998. godine kada su, zahvaljujući STANADI-ju, iz mraka i vlage depoa na pogled i divljenje javnosti izvučene drvene vratnice šibenske katedrale. Naravno, nisu slučajno odabrane da budu prve u obnovi. Osim što su vezana uz najznačajniji šibenski kulturni spomenik, ta su vrata značajna i zato što imaju urezanu dataciju, po čemu su predstavljala raritet u cijeloj Dalmaciji.

- Urezana je 1738. godina, i to su jedna od rijetkih drvenih vratnica u Dalmaciji koja imaju urezanu dataciju. Prekrasne su, a kombinacija su renesansnog i baroknog stila. To je sistem vrata u vratima s fiksnim dijelom i manjim vratima koja su se mogla lakše otvarati, a tako se u to vrijeme i radilo u Europi. Demontirana su sa sjevernog pročelja katedrale 1968. godine, kada je šibenski kipar Grga Antunac izradio nova brončana vrata. Ova drvena završila su u depoima i prije obnove bila su u vrlo lošem stanju – kazuje Šprljan.

No, daleko zahtjevniji projekt bila je obnova gotičkog portala na palači Rossini na kraju Kalelarge, udaljenoj kojih stotinu metara od katedrale. Obnova tog vrijednog portala koštala je oko 100.000 kuna, a najveći dio novca, prisjeća se Šprljan, došao je iz Europske unije.
- Zahvat na gotičkom portalu obitelji Tobolović na palači Rossiniji bio je 2003. godine, a donator je bila Europska unija sa 72.000 kuna! Portal je bio devastiran u 19. stoljeću, jer jedan je austrijski barun od grada kupio lunetu s grbom iznad portala te ju je odnio u Beč. Na sreću, napravljena je kopija grba koja se čuvala u muzeju i zahvaljujući fotografiji koju smo imali mogli smo taj portal i lunetu u milimetar rekonstruirati. Da bismo lunetu stavili u zid, trebalo je izvući kamenje, a kako je time nastala rupa i da bi luneta mogla primiti opterećenje zgrade, dio iznad nje morali smo injektirati. Napravljen je i novi akroterij, ukras na vrhu portala, koji je izradio vrsni umjetnik Branko Vukorepa iz Muzeja grada Šibenika, a kasnije su obnovljena i drvena vrata te izmijenjen prag.

Najviše je detalja iz gotike

Iako je Šibenik bogat detaljima raznolikih stilova, najviše ih je ipak iz gotike. Gotika je, reći će Šprljan, najsvjetliji segment graditeljske i umjetničke povijesti Šibenika, ali i cijele Dalmacije. S izuzetkom, napominje, Dubrovnika, koji je u velikom potresu u 17. stoljeću izgubio cijeli sloj romanike i gotike.
Najljepšim gotičkim detaljem u Šibeniku, Šprljan pak smatra portal palače u prizemlju, gdje se danas nalazi dućan prehrambenih artikala, pa su se na staklu vrata obrubljenim tim jedinstvenim portalom našle i naljepnice s fotografijama voća i povrća! Tako se u Šibeniku, valjda, sljubljuju starine s današnjim življenjem!

- Ovo je portal s grbom nepoznate obitelji u kojem je neka životinja, vjerojatno pas. Iznad grba je šljem s lišćem, a tu je i životinja s grba koja drži svitak. Zanimljiva su i dva vojnika u oklopima, odjevena u tipičnu odoru iz 15. stoljeća, od kojih jedan drži samostrijel, a drugi štit s grbom obitelji i oružje koje je oštećeno, pa ne znamo je li to mač, buzdovan ili nešto treće. Tu su i ugaoni stupići s kapitelom, iznad kojih je još jedan kapitel. Portal je, rekao bih, iz druge polovice 15. stoljeća, jer su tu figure vojnika vrlo razrađene i jasno je da kipar dobro poznaje anatomiju. Figura je u pokretu, što je vrlo rijetka tema za to vrijeme. Vidi se jasno kako strijelac nateže samostrijel, a to je već iskorak prema renesansi – objašnjava Šprljan, ističući da svi navedeni detalji ukazuju na prisustvo majstora iz Jurjeve radionice. Vrijeme je to, naime, gradnje šibenske katedrale, pa se njihov utjecaj širio po cijelom gradu.

U priči o obnovi arhitektonskih detalja, Šprljan voli istaknuti i romanički portal na bočnom pročelju Crkve sv. Duha. Obnovljen je 2000. godine, a novac za to osigurao je šibenski Rotary klub.
- Romanika je vrlo rijetka u gradu, a kada se uređivala crkva sv. Duha, otkriveni su tragovi tog romaničkog portala koji je bio u vrlo lošem stanju, s rascijepljenim kamenom koji smo fiksirali, te istražili lunetu gdje su u staroj žbuci pronađeni tragovi sinopije, crvenkaste boje, koja je bila podloga za fresku, što nije bilo neuobičajeno za srednjovjekovlje!

STANADI ima i dječju priču

No, STANADI ima i svoju dječju priču. Naime, njegovi odjeci doprli su svojedobno i do škole Petra Krešimira IV., čiji su učenici tada, inspirirani drvenim vratnicama na palači Divnić na Meduliću, kao drvenim vratima na dvjema kućama u susjednim ulicama, naslikali svoje slike. Njihovi radovi nekoliko su dana bili izloženi na tim vratnicama, a djeca su za trud dobila i prigodne darove. Nakon toga, zahvaljujući donaciji tvrtke “Naprijed”, vratnice su i obojene.

U protekle 22 godine, od kada je startao STANADI, obnovljeno je ukupno 70 arhitektonskih detalja u srcu Šibenika. Možda je to tek kap u moru onoga što čeka da bude spašeno od propadanja, ali svakako je poticajno, smatra Šprljan.
- Ovo je svakako unikatan program. Ja na njemu radim na neki način volonterski, koliko mi moje druge obveze na poslu dopuštaju. Svakako bi obnova bila intenzivnija kada bi na tome radilo 5-6 konzervatora, ali je i ovako ova kapljica poticaj, a meni zadovoljstvo – zaključio je Šprljan, najavljujući za dvadesetak dana novo ruho još jednom detalju – drvenim vratnicama koja će u novom sjaju nakon restauracije zabljesnuti na palači Gogala. 

Izdvojeno

28. listopad 2020 16:30