Izv. prof. dr. sc. Marijana Pećarević funkciju prorektorice za međunarodnu suradnju i znanost preuzela je s početkom ove akademske godine. O mobilnosti studenata i nastavnika, znanstvenim projektima i znanstvenoj produktivnosti na Sveučilištu, međunarodnim ljestvicama akademske izvrsnosti, a onda i o planovima kako „pozeleniti“ Sveučilište govori za posebno izdanje Slobodne Dalmacije.
Hrvatska je, po broju dolazne mobilnosti (stranih studenata u RH), ali i odlazne mobilnosti, na začelju Europske unije. Međutim, Vi se možete pohvaliti dobrim rezultatima.
Internacionalizacija kao strateški cilj
Od osnivanja, Sveučilište je internacionalizaciju postavilo kao jedan od važnijih strateških ciljeva i ključnih preduvjeta za svoju održivost. Često ističemo da smo jedan od predvodnika internacionalizacije u Hrvatskoj jer oko 10% od ukupnog broja naših studenata su upravo strani studenti. Ti studenti dolaze uglavnom iz Europskih zemalja, ali i iz SAD-a, Kine, Vijetnama, Australije i drugih dijelova svijeta. Uz to, na naše Sveučilište dolazi i veliki broj inozemnih nastavnika koji sudjeluju u nastavi ili se znanstveno i stručno usavršavaju. Još uvijek smo jedino javno Sveučilište koje u području ekonomije izvodi double degree diplomske studije. Uz sve to, nedavnim završetkom izgradnje Studentskoga doma riješili smo i problem smještaja studenata pa vjerujemo da će interes inozemnih, a i domaćih, studenata biti još i veći.
Koliko su istraživači i znanstvenici Sveučilišta u Dubrovniku prepoznati u akademskim krugovima u državi i šire?
- Naši istraživači i znanstvenici rezultate svojih istraživanja objavljuju u vodećim svjetskim časopisima indeksiranima u prvom i drugom kvartilu pa su prema podacima o citiranosti, znanstvenoj produktivnosti i projektnoj aktivnosti među vodećima u Hrvatskoj u područjima industrijske ekonomije, istraživanja morskih ekosustava i razvoja inovacija i autonomnih inteligentnih sustava. U suradnji s domaćim i inozemnim znanstvenicima nastavit ćemo graditi međunarodnu prepoznatljivost u područjima koja su bitna za održivi razvoj i vještine budućnosti. Dodat ću i kako smo u ovoj 2020. godini prvi put uvršteni u prestižne međunarodne ljestvice izvrsnosti - QS World University Rankings, te na međunarodnu ljestvicu U-Multirank, čiju objavu financira Europska komisija.
Spomenuli ste i projektne aktivnosti, koliko je trenutno aktivnih projekata na Sveučilištu?
- Projektna aktivnost je u stalnom porastu, a naši znanstvenici se s projektim prijedlozima javljaju na gotovo sve dostupne nacionalne i europske fondove. Tako se na Sveučilištu trenutno provodi više od 30 projekata koji se financiraju iz programa Obzor 2020, Erasmus, Interreg, Hrvatske zaklade za znanost, Europskih strukturnih i investicijskih (ESI) i drugih fondova. Cilj nam je daljnje jačanje projektnih aktivnosti i istraživanja u svim područjima, pri čemu ćemo posebnu pažnju usmjeriti na razvoj novih tehnologija, očuvanje okoliša i prelazak na kružnu ekonomiju. Europski zeleni plan kao prioritete za dobrobit društva ističe zaštitu bioraznolikosti, smanjenje utjecaja na klimu kao i prelazak na čistu energiju i učinkovito korištenje resursa. Za uspjeh ovog plana potrebno je ulaganje u istraživanja, ali i uključenost i predanost javnosti. Nadam se da će Sveučilište biti predvodnik i u ovom području pa ćemo uz znanstveni rad, kontinuirano raditi i na podizanju javne svijesti o važnosti zaštite okoliša i održivog korištenja resursa u svim našim djelatnostima.
Interdisciplinarno istraživanje
Među ovim projektima je i vaš projekt koji se bavi onečišćenjem mora brodskim balastnim vodama?
- Sveučilište u Dubrovniku je nositelj projekta „Razvoj sustava kontrole i obrane luka od unosa stranih vrsta“ (ProtectAS) kojemu je na natječaju „Shema za jačanje primijenjenih istraživanja za mjere prilagodbe klimatskim promjenama“ dodijeljeno 3.203.602,53 kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Uz Sveučilište, na projektu sudjeluju Centar za istraživanje mora Instituta "Ruđer Bošković", Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagreb, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Pomorski fakultet Sveučilišta u Rijeci. Zajedno provodimo opsežno interdisciplinarno istraživanje u područjima najprometnijih hrvatskih teretnih luka, Ploče i Rijeka. Uz mjerenje abiotičkih čimbenika i modeliranje morskih struja te praćenje kretanja brodova, istražujemo sastav planktonskih zajednica, virusa i patogena i dinamika njihova širenja. Sve ove podatke koristit ćemo za razvoj plana mjera za zaštitu luka od unosa štetnih organizama, čime će se smanjiti ranjivost obalnih područja koja su pod jakim utjecajem ljudi. Na Sveučilištu su istraživanja iz ovog područja započela 90-tih godina kada u cijelom svijetu raste svijest o štetnosti unosa alohtonih vrsta u morske ekosustave, a pok. prof. emeritus Jozo Lovrić tada pokreće prve takve projekte kod nas. Drago mi je da smo do danas aktivni u ovom području, u kojemu smo proveli i međunarodni projekt Balmas u koji su bile uključene sve jadranske zemlje. Nadam se da ćemo ovim, kao i drugim našim projektima i aktivnostima, nastaviti pridonositi napretku društva i jačanju brige za okoliš.