StoryEditor

morska institucijaInstitut na Marjanu slavi 90 godina: zgradu je projektirao Kaliterna, prvi ravnatelj bio je Norvežanin, a brojni Splićani sjećaju se morskog akvarija

3. siječnja 2021. - 11:00
Institut za oceanografiju i ribarstvoSaša Burić/Cropix, IOR

Kako predstaviti, i to veoma uspješan svjetski priznati projekt, na kojem se radi minulih 90 godina? Kako slavljeniku poželjeti sve najbolje za 90 rođendan, a ne smijete mu priči i čestitati, jer eto živimo u doba korona pandemije.

Slavljeniku koji je bio svjedokom Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata, a on svoj “rat” cijelo vrijeme vodi u očuvanju mora, Jadranskog mora i njegove (pre)bogate flore te faune. Slavljenik je to koji obitava punih devet desetljeća na punti Marjana, splitski i svjetski cijenjeni Institut za oceanografiju i ribarstvo (IOR).

- Za tako važnu obljetnicu našeg Instituta planirani smo organizirati veliki znanstveni međunarodni skup o najvažnijim rezultatima istraživanja mora i ribarstva, no Covid-19 diktira nam sasvim drugačiji ritam, pa smo mogli tek izdati knjigu. Dati kratki prikaz djelatnosti znanstvenika Instituta, ali i trenutno stanje Jadranskog mora sagledano s različitih aspekata – dočekao nas je naš domaćin dr. sc. Nedo Vrgoč, ravnatelj ove značajne “morske “ institucije, otvarajući nam vrata prekrasnog kamenog zdanja kojeg more oplahuje, a od 1930. godine je baza znanstvenicima koji bez obzira na struku, dijele jednu ljubav – ljubav prema moru!

Pa nam je prvi čovjek IOR-a izdiktirao “osobnu kartu” tog javnog instituta, znanstvene ustanove koja djeluje pod Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a njihov rad se odvija kroz osam laboratorija koji izučavaju različite aspekte mora.

- To su laboratoriji za fiziku mora, kemiju mora, mikrobiologiju, plankton, bentos, ihtiologiju te ribarstvenu biologiju i marikulturu – pobrojao je ravnatelj Vrgoč s kojim smo krenuli u šetnju kamenom zgradom koju su “vizionari” i zaštitati mora, daleke 1930. godine izgradili na rtu Marjana.

image
Nedo Vrgoč

- Izuzetno smo ponosni na našu biblioteku, o kojoj se brine Ingrid Čatić, koja na svojim policama “čuva” više od 6000 knjiga, časopisa, a posebna je vrijednost starih i rijetkih knjiga sa preko 200 naslova iz razdoblja 1750. do 1910. godine, kao i zbirka svjetskih pomorskih ekspedicija te preko 30.000 serijskih publikacija izuzetne znanstvene vrijednosti – vraća nas u prošlost Nedo Vrgoč, te ističe aktualne uspjehe:

- Trenutno radimo na petnaestak nacionalnih projekata te tridesetak međunarodnih projekata uglavnom financiranih iz EU fondova, a veliki dio sredstava koji se dobivaju kroz projekte usmjeravamo za kupovinu moderne visoko sofisticirana znanstveno istraživačke opreme. Pratimo promjene koje se događaju u moru kao posljedica različitih biotskih i abiotskih utjecaja, te smo po tome jedan od najboljih instituta na svijetu. O svemu svjedoče i brojne nagrade pristigne na našu adresu - među ostalima i dvije nagrade HAZU-u, te tri državne nagrade za znanost, uz dvije državne nagrade za novake.

Dodaje naš sugovornik, dok prebiremo po starim pomorskim kartama, požutjelim fotografijama brojnih znanstvenika koji su ostavili i svoj “pečat” u povijesti ove ustanove, kako imaju i odličnu suradnju sa svim znanstvenim institutima na Mediteranu, a i šire koji se bave problematikom mora i ribarstva, a i IOR je član svih ključnih međunarodnih znanstvenih asocijacija.

Stigli smo tako, kroz hodnike pune knjiga, zapisa o minulim istraživanjima, uz ormare koji u svojim njedrima čuvaju stare instrumente, odavno bez funkcije, i do Laboratorija za fiziku mora. Osnova oceanografije su mjerenja, pa su prikupljanja, pohranjivanje i obrada podataka njihove neizostavne aktivnosti.

image
Bibliotekarka Ingrid Čatić uz vitrine sa izlozenim fundusom stare opreme.

- Sredinom prošlog stoljeća uspostavljena su redovita mjerenja fizikalnih parametra koja danas u vrijeme klimatskih promjena, predstavljaju polazište brojnim istraživanjima. Obavljamo ih pomoću istraživačkih brodova “Bios Dva” i “Navicula”, sidrenih i pokretnih strujomjera, visokofrekventnih radara i meteorološko-oceanografskih postaja na obali i na plutačama – koliko je važno imati i ove podatke zbori nam voditeljica laboratorija dr. sc. Branka Grbec, čiji su suradnici redoviti na terenskim istraživanjima te neumorno prate sve morske promjene.

Automatskim se instrumentima detektiraju visokofrekventne atmosferske oscilacije koje mogu značajno utjecati na razinu mora te uzrokovati tzv. meteorološki tsunami, pa su postavljeni mikrobarografi na Visu, u Vrboskoj i u Veloj Luci, područjima koji su izloženi velikim plimama.

- U suradnji s Državnim hidrometeorološkim zavodom uspostavljen je Virtualni laboratorij, te se prate promjenjivi fizikalni parametri u atmosferi. A otvorili smo i novo područje: ekološko modeliranje kojim se povezuju fizikalni i biološki procesi i daje mogućnost boljeg razumijevanja složenih međudjelovanja u moru – naglašava voditeljica Grbec, dok nam čelnik susjednog Laboratorija za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju, dr.sc. Grozdan Kušpilić kazuje što je njihovo područje:

- Znanstveno proučavanje kruženja hranjivih soli i onečišćujućih tvari u morskom okolišu te mogućih neželjenih pojava uslijed prekomjernog unosa ovih spojeva. Već nekoliko desetljeća provodimo nacionalne monitoringe kemijskog stanja ušća rijeka, od Omble do Zrmanje, priobalnih voda od Cavtata do Paga te otvorenog mora južnog i srednjeg Jadrana. Dugogodišnja istraživanja poslužila su kao podloga za uspostavu standarda kakvoće vode za fizikalno-kemijske parametre, izradu brojnih studija o utjecaju na okoliš te provedbu mjera poboljšanja stanja morskog okoliša.

(NASTAVIT ĆE SE)

OSOBNA KARTA IOR-a


U Institutu je zaposleno oko 135 zaposlenika, od čega je 73 na plaći Ministarstva znanosti i obrazovanja, dok ostali sami sebi osiguravaju osobni dohodak radom na brojnim projektima. IOR se diči sa 40 znanstvenika te 18 doktoranata i poslijedoktoranada, a ukupno je 54 sa doktoratom znanosti.

IOR još zapošljava na vlastitim sredstvima 50-tak stručnih suradnika (najviše inženjera biologije mora i morskog ribarstva, informatičara, ekonomista..). Bave se znanstvenom, stručnom, edukacijskom i izdavačkom aktivnošću.

Znanstvena aktivnost obuhvaća različite nacionalne i međunarodne znanstvene projekte, dok stručna uz nacionalne i međunarodne stručne projekte, obuhvaća i monitoring projekte.

Edukacijska aktivnost su predavanja na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima sveučilišta u Splitu, Zagrebu, Zadru, Rijeci, Poljskoj, Italiji, a u sklopu izdavačke aktivnosti od 1932. godine izdaju međunarodno priznati časopis “Acta Adraitica”.

Nažalost zbog epidemiološke situacije nismo uspjeli okupiti sve uposlene za zajedničku fotografiju povodom 90. rođendana njihove ustanove.

BEZ AKVARIJA OD 1986. GODINE


Brojni Splićani sjećaju se morskog akvarija u sklopu IOR-a, koji je zatvoren daleke 1986. godine.

- Nažalost, godinama je tijekom djelovanja mora i struja, došlo do oštećenja temelja zgrade Instituta, prijetila je opasnost urušavanja kamenog zdanja i akvarij se trebao zatvoriti. Hoće li i kada, te gdje biti novi oformljen, stvarno nije u našoj ingerenciji - kazuje Vrgoč.

PRVI RAVNATELJ - NORVEŽANIN


Kako je došlo do osnivanja IOR-a, otkrio nam je dr. sc. Jakov Dulčić, voditelj Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov.

- Hrvatski poznati prirodoslovac prof. Spiridion Brusina je u svom radu još iz 1886. godine unutar svojih „Naravoslovnih crtica“ iznio potrebu osnivanja hrvatske morske biološke postaje na Jadranskom moru. Brusinina inicijativa obnovljena je 1919. godine, pa je 1921. godine formiran u Zagrebu Odbor za oceanografski institut.

Od nekoliko predloženih lokacija, odabran je rt Marjana, odnosno punta Jurana, budući je zaštićeni položaj od glavnih vjetrova, a uz mogućnost ribarenja i za vrijeme vjetrova, te mogućnost izgradnje bazena koji se bez većih problema mogu opskrbljivati sa čistom morskom vodom, a osim toga zemljište od preko 10.000 m2 pripadalo je državi.

Institut je počeo raditi u privremenim iznajmljenim prostorijama u Pensionu Šiler na južnoj strani Marjana, a 1932. godine započela je izgradnja institutskih zgrada po nacrtima splitskog arhitekta Fabijana Kaliterne. Prvi ravnatelj Instituta bio je profesor Hjalmar Broch iz Osla, koji je na temelju norveških iskustava organizirao znanstveno-istraživački rad u Institutu.

Već tada se provedena prva istraživanja ribarstveno-populacijskih problema, posebice srdele i gire, izuzetno važne vrste za hrvatsko ribarstvo.

05. ožujak 2021 17:31