StoryEditor
U fokusuUživanje u sitnicama

Pet korisnih savjeta kako u nadolazećim zimskim mjesecima pripaziti na svoje mentalno zdravlje

Piše PSD
8. prosinca 2020. - 14:53
Shutterstock

Zima obično nije najlakše doba godine za one koji se bore sa svojim mentalnim zdravljem. Čak i oni koji kroz ostatak godine nemaju nikakvih problema s raspoloženjem znaju uočiti da dolaskom hladnijih, mračnijih dana s dužim noćima mogu primjetiti manjak radosnih trenutaka i početi osjećati veće količine stresa, anksioznost čak i depresiju. Ova bi se godina mogla pokazati posebno izazovnom, zahvaljujući nedavno donesenim epidemiološkim mjerama i sve većim pritiscima u pitanjima kao što su financije, zdravlje i dobrobit voljenih, piše The Guardian.

Ako se prilike trenutačno čine teškima ili ste zabrinuti zbog mjeseci koji slijede, evo nekoliko prijedloga koje možete isprobati, uistinu je vrijeme da se pobrinemo za sebe.

Pokrenite se

Liječnici sugeriraju da bi odrasli trebali provesti barem 150 minuta u tjelesnim aktivnostima umjerenog intenziteta svaki tjedan. Ipak nemojte da vas vaš eventualni lošiji prosjek baca u depresiju, štoviše neka vas motivira napredak koji možete početi postizati, ako si zadate neki broj u narednih nekoliko mjeseci. Važno je slušati svoje tijelo i odabrati vrstu tjelovježbe koja vam odgovara,  bilo da se radi o brzoj šetnji parkom ili polaganom rastezanju na joga prostirci u večernjim satima. Vremenske prilike svakako nisu opravdanje za putpunu neaktivnost. Koji god oblik vježbe odabrali, dokazi su pokazali da vježbanje može potaknuti vedrije raspoloženje i smanjiti simptome anksioznosti i depresije. Uz lučenje serotonina dobit ćete i bolju liniju, a nemojmo se zavaravati, svi vole dobro izgledati tako da ni taj segment nije zanemariv.

Razgovarajte

Ponekad samo razgovor može pomoći. Kad razgovor s prijateljem ili članom obitelji više nije dovoljan, razmislite o kontaktiranju stručne osobe. U nekim dijelovima našeg društva još postoji stigma vezana za posjete psihijatru i psihologu što je posve promašeno. Čak i ako je sve u redu i samo ste malo anksiozni zašto ne otići na jedan razgovor kao što biste otišli kod kiropraktičara da vas bole leđa. Jedino što trebate je pitati liječnika opće prakse uputnicu.

Potražite male užitke

Često kada planiramo stvari u dugom trajanju u njih obavezno uračunavamo male trenutke sreće, a onda kada bi ih trebali početi prakticirati bez razloga ih preskačemo. Zašto ste se odrekli još jednog ormarića u kupaoni kako biste imali kadu ako sada sebi nikada nećete dati tih 45 minuta za opuštanje? Zašto ste kupovali bicikle za cijelu obitelj, ako nikada ne odete u zajedničku vožnju. Stanite ponekad da uživate u zajedničkim trenucima uz društvene igre, ali se posvetite i sami sebi. U svemu treba naći balans. Trenutno smo svi više vremena doma i zato se ne treba ustručavati postaviti granice ostalim ukućanima. Zatražite od njih da par sati nitko ne ulazi u vašu sobu dok čitate ili gledate film. Svatko ima pravo na malo privatnsti i samostalnog vremena.

Razmišljajte o svom disanju

Ako na fraze poput 'pažljivo disanje' obično automatski počnete preokretati očima, vrijedi preispitati svoj stav. Fokusiranje na sadašnjost, umjesto da brinete o budućnosti, može vam pomoći u suočavanju s teškim osjećajima. Takva nam svijest također pomaže da ranije uočimo znakove stresa ili anksioznosti i pomaže nam da se s njima bolje nosimo. 

Vježbe disanja koriste se i za prevenciju napadaja panike kao dio standardnog liječenja. Duboki udah i izdah mogu ponekad stvarno biti spasonosni u kriznim situacijama, a kontinuirano pravilno disanje može imati razne blagodati za vaše zdravlje, ali i um. U kombinaciji s vježbama, posebno jogom bit će još djelotvornije. Ne brinite ako ne postižete rezultate odmah, za stvoriti navike pravilnog disanja treba vremena. Ništa što vrijedi ne postiže se preko noći.

Pametno koristite tehnologiju

Ako satima stojite na svom laptopu ili mobitelu nakon nekog vremena nemate koncentracije za istinski pratiti ono što gledate. Vaš mozak prati lude boje, bljeskove i prima podražaje, ali vi više niste svjesni sadržaja koji je ispred vas. To nije slučajno, riječ je o ovisnosti o mobitelu koju ima sve veći broj, i to ne samo mladih ljudi. Odvojite se u jednom dijelu dana u potpunosti od mobitela, a ostatak provedite barem polovično s isključenim mrežnim podacima. To je jedini način da se 'skinete' s te nove i opasne ovisnosti od koje mnogi ljudi upadaju u depresiju, povećava se rizik od anksioznosti i osjećaja usamljenosti. Mobitel neka vam služi kao prozor do onih do kojih drugačije ne možete doći, ali opet i tada radije nazovite prijatelja ili člana obitelji nego da se satima dopisujete. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

05. ožujak 2021 20:45