StoryEditor
PanoramaTAJNI DOSJEI

Ruski predsjednik je samo jednom otvorio nuklearni kovčežić. Ovo je priča o tome kako je bezazleni incident iz 1995. skoro doveo do 3. svjetskog rata

Piše M. P.
19. listopada 2020. - 12:52
SHUTTERSTOCK

Incident s norveškom meteorološkom raketom ostao je sve do danas jedini slučaj kada je ruski predsjednik aktivirao svoj nuklearni kovčežić. Slučaj je još obavijen velom tajne, međutim u medijima se polako otkrivaju obrisi tog incidenta koji je mogao prouzročiti nuklearni rat.

Naime, 25. siječnja 1995. godine svijetu je ozbiljno zaprijetio sudnji dan. Ruska Federacija se spremala nanijeti nuklearni udar Sjedinjenim Državama, piše Ruski vjesnik, uz napomenu da je neviđenu krizu prouzročila najobičnija norveška meteorološka raketa. Njezino lansiranje s malog otoka Andøya u sedam sati ujutro po lokalnom vremenu (u 10 sati po moskovskom) u pravcu Spitsbergena izazvalo je pometnju u Rusiji.

Opremljena znanstvenom aparaturom za proučavanje polarne svjetlosti, raketa Black Brant XII je po veličini podsjećala na američke balističke rakete Trident D-5, koje su nosile nuklearno punjenje i bile namijenjene za lansiranje s podmornica. Osim toga, raketa je letjela putanjom koju bi, kako su smatrali u ruskome Ministarstvu obrane, imale američke rakete u slučaju nuklearnog rata.

U prosincu 1994. godine Norveška je obavijestila 28 država, uključujući i Rusiju, o planiranom lansiranju, ali ne navodeći točan datum, nego samo razdoblje od 15. siječnja do 10. veljače iduće godine. Iz birokratskih razloga informacija nije stigla do ruskog Sustava za rano upozoravanje o raketnom napadu, koji je i podigao uzbunu.

Russia Beyond napominje da je u Kremlju na izvanredni sastanak sazvano najviše političko i vojno vodstvo zemlje. Aktivirana su tri terminala za upravljanje strateškim raketnim snagama, takozvani nuklearni kovčežići, kod ministra obrane Pavla Gračova, načelnika Glavnog stožera Pavla Kolesnjikova i predsjednika Ruske Federacije Borisa Jeljcina (u svojstvu vrhovnog zapovjednika).

image
Nekadašnji ruski predsjednik Boris Jeljcin
Ann Ronan Picture Library

Vojska je smatrala da je usamljena raketa mogla biti lansirana radi stvaranja elektromagnetnog impulsa koji bi onesposobio ruske radare i sustave za vezu. A nakon toga se mogao očekivati masivni udar. Tijekom nekoliko napetih minuta, koliko su rukovoditelji pratili let rakete, odlučivalo se hoće li Rusija izvršiti nuklearni udar na Sjedinjene Američke Države. Danas se malo zna o tome što je tada Jeljcin rekao, no to su mogli biti najopasniji trenuci u cjelokupnoj povijesti nuklearne epohe, pisao je tri godine nakon incidenta novinar američkoga glasila The Washington Post David Hoffman: "Oni nedvosmisleno stavljaju do znanja da je sustav nuklearne borbene spremnosti iz vremena hladnog rata i dalje aktivan, kao i koliko katastrofalne mogu biti njegove posljedice, bez obzira na to što je neprijateljstvo među velikim silama okončano."

Situacija se smirila tek nakon što je postalo jasno da je raketa otišla u pravcu Spitsbergena (u blizini kojeg je i pala u ocean). Nuklearni kovčežići su bili deaktivirani. Za incident s dovođenjem Strateških nuklearnih snaga Rusije u stanje borbene spremnosti uskoro je doznao čitav svijet, zbunivši vojno vodstvo Sjedinjenih Država. Kada su se nakon četiri godine Norvežani ponovno spremali lansirati Black Brant XII i to priopćili Ministarstvu vanjskih poslova Rusije, Amerikanci su i pored toga svojim kanalima dodatno upozorili sva ključna vojna nadleštva Rusije. Stoga je ovaj put sve prošlo bez neugodnih iznenađenja.

Amerika u Europi ima 150 nuklearnih bombi!

 

Amerikanci navodno imaju oko 150 nuklearnih bojnih glava na teritoriju Europe. Osim u Njemačkoj, one su smještene i u Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Turskoj. Prema strategiji NATO-a, njemačka vojska mora imati spremne bombardere koji bi, u slučaju atomskog rata, nosili američke bombe.

Za te potrebe se još mogu koristiti avioni tipa Tornado. Premda nisu objavljeni detalji o vježbama u Nörvenichu, vojni analitičari vjeruju da se uvježbava iznošenje nuklearnih bombi iz podzemnih skladišta i njihova montaža na zrakoplove. Letovi se, međutim, ne obavljaju s atomskim bombama, piše DW. 

Amerika u Europi ima 150 nuklearnih bombi!

 

Amerikanci navodno imaju oko 150 nuklearnih bojnih glava na teritoriju Europe. Osim u Njemačkoj, one su smještene i u Nizozemskoj, Belgiji, Italiji i Turskoj. Prema strategiji NATO-a, njemačka vojska mora imati spremne bombardere koji bi, u slučaju atomskog rata, nosili američke bombe.

Za te potrebe se još mogu koristiti avioni tipa Tornado. Premda nisu objavljeni detalji o vježbama u Nörvenichu, vojni analitičari vjeruju da se uvježbava iznošenje nuklearnih bombi iz podzemnih skladišta i njihova montaža na zrakoplove. Letovi se, međutim, ne obavljaju s atomskim bombama, piše DW. 

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

01. prosinac 2020 20:52