Hrvatski mučenik i pravednik blaženi kardinal Alojzije Stepinac preminuo je 10. veljače 1960. U povodu 60. obljetnice njegove mučeničke smrti hrvatskog blaženika diljem domovine i svijeta služile su se mise.
Tako je u Stepinčevoj – zagrebačkoj katedrali svečano večernje misno slavlje u ponedjeljak, 10. veljače, predvodio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u zajedništvu s apostolskim nuncijem u Republici Hrvatskoj nadbiskupom Giorgiom Linguom, predsjednikom HBK zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, brojnim biskupima i svećenicima.
Kardinal Bozanić se u propovijedi, između ostalog, osvrnuo na odnos komunizma – vremena kad je živio kardinal Alojzije Stepinac i suvremenog doba.„Kao Crkva ne previđamo da je puno toga što je u kontekstu komunizma doživjelo svoj ideološki razvoj, i danas ostalo utjecajno u društvu. To je poglavito ideološki pritisak na poimanje čovjeka, na vrijednost ljudskoga života od začeća do naravne smrti; pritisak na savjest ljudi u delikatnim etičkim područjima kao i na odgojni i obrazovni sustav.
Dodajem tomu da su vjernici u Srednjoj i Istočnoj Europi posebno osjetljivi na slobodu vjeroispovijesti koja je bila zatirana i izrugivana, da bi se lakše oblikovale razne ideologije. Tu su i pokušaji da se raznim manipulacijama zamagli narav obitelji; da se čak u zakonske odredbe uvedu neka nova ‘ljudska prava’ koja imaju ideološka obilježja; da se ostave nedefinirana područja koja se daju na raspolaganje pod nazivnikom slobode koja to zapravo nije. Papa Franjo nam poručuje: ‘Poštovati djetetovo dostojanstvo znači potvrditi njegovu potrebu i njegovo prirodno pravo da ima majku i oca’“, istaknuo je zagrebački nadbiskup.
U župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Stepinčevom rodnom Krašiću, euharistijsko slavlje predvodio je mostarsko-duvanjski biskup mons. Ratko Perić koji je u homiliji podsjetio na događaje “od 10. do 13. veljače 1960. godine tj. od Stepinčeva posljednjeg izdisaja u župnoj kući u Krašiću do sprovodne mise u katedrali u Zagrebu.”“Sve se odvijalo prema scenariju svevišnjega Boga koji”, kako je rekao na početku propovijedi biskup Perić, “nikada ne čini pogrješaka u koracima.
Dok je Stepinac u svemu svom životu i u trenutku smrti svjedočio da nas je Bog iz ljubavi stvorio, da nas očinski uzdržava na zemlji uz našu suradnju i da će nas suditi po djelima našim, bezbožni su se komunisti sami zapetljavali u šiblju svoje nevjere niječući Boga stvoritelja, uzdržavatelja i sudca”, istaknuo je u propovijedi biskup Perić.
U karlovačkoj vojarni „Stožerni general Petar Stipetić“, u sjedištu Zapovjedništva Hrvatske kopnene vojske, svečanom koncelebriranom misom proslavljen je Dan vojne kapelanije „Blaženi Alojzije Stepinac“. Misno slavlje predvodio je vojni biskup Jure Bogdan, a koncelebriralo je više svećenika, vojnih i policijskih kapelana i župnika Karlovačkog dekanata Zagrebačke nadbiskupije. Biskup Bogdan je u propovijedi istaknuo postojanost i dosljednost bl. Alojzija Stepinca kao junaka našeg vremena, svjedoka i primjera Crkvi za sva vremena.
”Kardinal Stepinac je zastupao uvijek i u svemu načela kršćanskog nauka o vrijednosti i dostojanstvu ljudske osobe, svakog čovjeka. Borio se za Božja i ljudska prava u ovome svijetu! Postojan i dosljedan u sve vrijeme svoje službe, za svih vlasti i režima do kraja života. Nekoliko mjeseci prije smrti u jednome od svojih posljednjih pisama 1959. godine upućenog Osječkom sudu piše: ‘Znam koja je moja dužnost i milošću Božjom obavit ću sve do kraja, bez i najmanje mržnje, bez i najmanje osvetoljubivosti prema bilo kome, ali i istovremeno bez straha od bilo koga’”, poručio je biskup Bogdan.
Župa Budaševo svečano je u ponedjeljak, 10. veljače proslavila svetkovinu nebeskog zaštitnika bl. Alojzija Stepinca. Središnje misno slavlje u župnoj crkvi predvodio je sisački biskup Vlado Košić. U koncelebraciji bili su generalni vikar mons. Marko Cvitkušić, domaći župnik preč. Krešimir Bulić i petnaestak svećenika, a uz župljane na slavlju su bili i brojni hodočasnici sisačkog kraja kao i predstavnici vlasti.
Biskup Košić je, među ostalim, naglasio kako je tijekom ratnih godina Stepinac zbrinjavao skupine i pojedince.„Kada je shvatio da jednostavno treba spašavati ljudske živote dao je ovu uputu kleru: ‘Kada dođu k vama osobe židovske ili pravoslavne vjeroispovijesti, koje se nalaze u smrtnoj opasnosti, pa zažele konvertirati na katolicizam, primite ih, da spasite ljudske živote. Ne zahtijevajte od njih nikakvo specijalno vjersko znanje, jer pravoslavni su kršćani kao i mi, a židovska je vjera ona iz koje kršćanstvo vuče svoje korijenje.
Uloga je i zadaća kršćana u prvom redu spasiti ljude. Kada prođe ovo vrijeme ludila i divljaštva, ostat će u našoj Crkvi oni koji budu konvertirali zbog uvjerenja, dok će se ostali, kada opasnost prođe, vratiti u svoju. U Dnevniku Josipa Vranekovića, krašićkog župnika, pod datumom 21. XII. 1953. čitamo kako je kardinal rekao: ‘Dobio sam pismo od Seke. To je sada djevojka od 18 godina. Roditelji su joj pravoslavci. Kao dijete bila je među onih 7.000 djece što smo ih zaštitili. Predana je na odgoj časnim sestrama u Novu Ves. Bila je pobožno dijete. Kako do 14 godine ne potpada pod ekskomunikaciju, a živo je željela primiti svetu Pričest i ispovjediti se baš kod mene, to sam joj udovoljio toj želji.
Sada mi piše iskreno i bezazleno: Dragi moj Preuzvišeni… Molim Vas, da bi me o Novoj godini, kad dođem do Vas, primili u Katoličku Crkvu, ispovjedili i pričestili… Evo, koliko imade još takvih duša koje će se vratiti pravoj Crkvi. Koliko ih je tako spašeno. One će svjedočiti protiv ovih nesretnika, koji izvrću istinu. Zaštitili smo, što nam je i dužnost, ovu jadnu dječicu, a ovi, da smo ih ubijali…!’ (Dnevnik JV, 240).
Zanimljivo je upravo koliko je blaženi Alojzije bio uključen u spašavanje srpske djece, siročadi s Kozare. Film o Dijani Budisavljević nije cjelovit te se može reći da niječe istinu jer zaobilazi i namjerno izostavlja bitnu ulogu nadbiskupa Stepinca u toj akciji. Recimo, sama gospođa Dijana zapisala je u svojem Dnevniku ovo: ‘Nadbiskup će za djecu učiniti sve što je u njegovoj moći. Djeca će biti smještena u ženske samostane. Svi samostani, svi dječji domovi, svi internati će preuzimati djecu, sve što može stavit će na raspolaganje’.
Također je zapisala da je u slučaju većih evakuacija djece on ‘odmah to bez premišljanja prihvatio. Uopće se ne postavlja pitanje da li pomoći, već na koji način pomoć organizirati’, rekao je biskup te se zapitao kako je moguće da danas Ustavni sud RH donosi presude protiv interesa i života djece? „Iz čijeg on interesa djecu povjerava onima koji nisu obitelj, i to protivno postojećem zakonu? To je prežalosno i siguran sam da bi danas blaženi Alojzije digao glas protiv ove očite zloporabe službe, a u korist najnezaštićenijih, tojest djece“.
U sklopu mise Stepinčeva, župljanima Mrkoplja prvi puta je predstavljen relikvijar krvi blaženoga kardinala Stepinca. Kod obdukcije tijela blaženog kardinala na odjelu za patologiju na zagrebačkoj Šalati bila je prisutna i jedna sestra sv. Križa, „đakovačke sestre”, koja je uspjela sačuvati nekoliko gaza okrvavljenih Stepinčevom krvlju. Jednu od njih predala je glavarici služavki Maloga Isusa koje su se inače brinule o blaženiku do njegove smrti u Krašiću.
Služavke Maloga Isusa imale su samostan i u Mrkoplju gdje su godinama djelovale u župi i time zadužile župu i mjesto. Preko njih tu je dragocjenu relikviju dobila župa Mrkopalj. Na 60. obljetnicu Stepinčeve smrti prvi put je pokazana vjernicima, a u planu je da se iza glavnoga oltara u ophodnom prostoru ostakli i osvijetli jedna niša u kojoj bi se relikvija trajno čuvala, a mogli bi je vidjeti i hodočasnici koji na proštenje obilaze oko oltara.
Generalni vikar Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Miroslav Vidović predvodio je euharistijsko slavlje na Stepinčevo u crkvi Sv. Frane na Obali u Splitu. „Za blaženog kardinala Alojzija Stepinca sveti Ivan Pavao II. rekao je kako je ‘najsvjetliji lik Crkve u Hrvata’. Njegova svjetlost je sjajila iz čiste savjesti te se zbog toga nije mogla sakriti ni pred lažnim optužbama na montiranom sudskom procesu“, kazao je mons. Vidović. U koncelebraciji su bili župnik Župe sv. Stjepana pod Borovima i gvardijan samostana sv. Frane na Obali fra Martin Jaković i župni vikar fra Josip Ivanović. Slavlje je pjevanjem uveličao župni zbor.
Osvrćući se u prigodnoj homiliji na svjedočanstvo pouzdanja u Božju providnost koje nam je ostavio blaženi kardinal Stepinac, mons. Vidović je rekao kako „mi ljudi volimo uzimati stvar u svoje ruke i baviti se tuđim poslovima, misleći pri tome kako imamo najbolji odgovor na sva životna pitanja“.
„Mi na neki način želimo uzeti stvar u svoje ruke i kada je u pitanju proces proglašenja svetim blaženog kardinala Stepinca te se ljutimo na Papu, biskupe i pravoslavce uzdajući se u svoje prosudbe i zaključke. Nažalost, mislimo kako svojim djelima i sposobnostima možemo nadvisiti samoga Boga. Knjiga Mudrosti nam u današnjem čitanju govori kako su duše pravednika u ruci Božjoj. Mislite li da su naše ruke pravednije, poštenije, ljubaznije i milosrdnije od Božje ruke? Znamo li mi bolje od Onoga koji je stvorio svijet iz ničega?“, nastavio je, dodajući kako nas blaženi kardinal Stepinac uči kako se trebamo pouzdati u Gospodina.
„Kardinal Stepinac je svoje geslo 'U tebe se Gospodine, uzdam!' potvrdio svojim životom. U svim teškim životnim situacijama, od trenutka u kojem je zaručnici trebao reći kako želi postati svećenik pa do vođenja zagrebačke nadbiskupije u ratnim vremenima, kardinal Stepinac pokazuje kako se uzda u Gospodina i kako vjeruje da su duše pravednika u ruci Božjoj“, ustvrdio je.
Govoreći o evanđeoskom tekstu, pojasnio je kako Isus svojim učenicima govori o času proslave Sina Čovječjega uspoređujući se sa pšeničnim zrnom koje pada na zemlju i umire donoseći tako obilat rod. „U ovom euharistijskom slavlju i mi slavimo plod jednog sjemena koje je nepravedno palo na zemlju te je umirući donijelo obilate plodove za naše živote. Slavimo plodove pripadnosti našoj Katoličkoj Crkvi i hrvatskom narodu, zahvaljujući Bogu na milosti koju nam je darovao kroz život blaženog Alojzija Stepinca“, konstatirao je, naglasivši kako nas blaženi Stepinac upozorava „da katolici ili jesmo ili nismo te da ne možemo Bogu vjerovati samo u jednom dijelu svoga života, samo onda kada nam to odgovara“.
Tumačeći ljudski pogled na smrt, mons. Vidović je istaknuo kako nam kardinal Stepinac poručuje „da smrt nije gubitak i da umiranje nije kraj“. „Mi ljudi smo ograničeni vremenom i prostorom te zbog toga na smrt gledamo kao na gubitak. Od jedne takve bolne stvarnosti u našoj ljudskoj percepciji kardinal Stepinac je učinio žrtvu darivanja te smo mu na tome zahvalni. Neka nam njegov sveti lik bude uzor i poticaj da ovdje na zemlji živimo čiste savjesti kako bi naš lik mogao zasvijetliti na nebu“, zaključio je.
Na kraju euharistijskog slavlja župnik fra Martin zahvalio je mons. Miroslavu Vidoviću na dolasku i ohrabrujućim riječima te svima onima koji su svojim radom doprinijeli obilježavanju 60. obljetnice smrti blaženog Stepinca. Zatim su vjernici imali priliku poljubiti blaženikove relikvije.
Župa se za proslavu blagdana pripremala trodnevnicom tijekom koje su slavljene svete mise uz molitve za domovinu i proglašenje svetim blaženog Alojzija Stepinca.
U Karmelu Majke Božje Bistričke i bl. Alojzija Stepinca u Mariji Bistrici svečanom je euharistijom proslavljena svetkovina bl. Alojzija Stepinca, zaštitnika samostanske crkve i samostana, te velikog pastira hrvatskog naroda. O šezdesetoj obljetnici njegove smrti misno slavlje u bistričkom Karmelu predvodio je župnik župe sv. Nikole u Bistri Tomislav Kralj, a u koncelebraciji mu se pridružio vlč. Antun Motočić.Kroz jednostavnu i poticajnu propovijed vlč. Kralj istaknuo je nekoliko najznačajnijih Stepinčevih karakteristika i kreposti koje vjernicima ova svetkovina stavlja pred oči.
Prva je njegova neizmjerna ljubav prema Bogu, koja je bila temeljna odrednica njegova života. Bl. Alojzije bio je čovjek zaljubljen u Krista, Bog je bio na početku i kraju, ali i u središtu njegova života. Drugo obilježje je njegova odanost Bogu. „Upravo po ovoj odanosti živimo s Bogom, koračamo s njime te njegovom milošću nastojimo činiti sve po Božjem“, rekao je vlč. Kralj. I treće, ujedno ono što su mu najviše zamjerali, bila je njegova odanost Crkvi, odanost Papi, zbog koje je trpio te naposljetku položio i sam svoj život.
Stepinčevo je proslavljeno i izvan granice Hrvatske. U crkvi sv. Pavla u Clevelandu, u američkoj državi Ohio, u nedjelju 9. veljače svečano je proslavljen blagdan bl. Alojzija Stepinca. Na misi svirali su gosti mladi iz Chicaga, a misu, na poziv župnika Zvonka Blaška, predvodio i propovijedao je fra Antonio Musa, OFM. Nakon mise program je nastavljen u velikoj sali Kardinala A. Stepinca u Eastlakeu s ručkom i prigodnim programom u kojem su nastupili Zbor sv. Pavla, Mladi zbor „Božji dar“, učenici škole Hrvatskog jezika K. A. Stepinac s recitacijom Diko roda hrvatskoga i Mladi zbor iz Chicaga.
U prigodi proslave 60. obljetnice smrti blaženoga kardinala Alojzija Stepinca, Hrvatska katolička misija u Londonu organizirala je u nedjelju 9. veljače euharistijsko slavlje u crkvi Presvetoga Srca Isusova u Londonu te prigodno predavanje. Euharistijsko slavlje predvodio fr. Srećko Koralija, OP, a koncelebrirao je i propovijedao voditelj Hrvatske katoličke misije u Londonu fra Ljubomir Šimunović, OFM.
U propovijedi fra Ljubomir je između ostaloga naglasio kako je „Bl. Alojzije Stepinac bio čuvar hrvatskog identiteta i živo svjedočanstvo vjere koja nije bila pokolebana poteškoćama. I dan danas mu se čini nepravda jer se ne prihvaća istina dokazana od mnogih povjesničara. Bio je svjetlo i sol. Dao se rastopiti. Spašavao je potrebne, djecu i odrasle. Kruh svoj je dijelio s gladnima Nije se krio od onih koji su bili njegove krvi. Nosio je svoj križ i križ svoga naroda”.
Trodnevna duhovna priprava u Hrvatskoj katoličkoj župi München zaključena je svečanom proslavom šezdeset obljetnice “Stepinčeva” 9. veljače u prepunoj crkvi Sv. Michaela svečanom misom koju je predvodio postulator Stepinčeve kauze mons. Juraj Batelja.
”Da je Stepinac bio žrtva duboke mržnje, koja i danas djeluje po istim principima, više je nego očito. On je prvenstveno mučenik in odium fidei et in odium Ecclesiae Catoholicae, a to je za njegovu svetost dovoljno reći, jer ‘ako smo ga nazvali mučenikom, dosta smo propovijedali’, kazao je za njega vijetnamski kardinal Van Thuen (*1928. – +2002.) koji je proživio sličnu sudbinu, a kojemu je ‘u godinama njegova tamnovanja primjer svjedoka vjere bl. Alojzije Stepinac bio velika utjeha’. Za pisca ovih redaka, on je ujedno mučenik in odium Croatiae, žrtva trostruke mržnje, svodive na mržnju ‘homo sovieticusa in odium naturae’.
Stepinac pak nije mrzio. ‘Njegova će smrt kod njegovih mučitelja izazvati jezu, kad osjete da im je opasniji protivnik iz groba nego li je bio iz njihove tamnice. Neće ih progoniti Stepinac, nego njihova savjest’, napisao je Stepinčev prvi biograf Aleksa Benigar. Njegova beatifikacija, a sada i kanonizacija kod njegovih mrzitelja izaziva istu jezu”, poručio je mons. Batelja.