Većina bračkih maslinara pamtit će ovu godinu kao lošu i po svemu sudeći nastojat će je što prije zaboraviti. Za utjehu će im ostati samo činjenica da su randmani ulja bili osjetno bolji od prosjeka, i znali su se kretati i do 20 posto.
- Ove godine ne da neću imat uja za prodat, nego ću ga morat kupovat za svoje potribe - kazao nam je ovih dana jedan maslinar sa škoja, što najbolje opisuje tjeskobno stanje u maslinicima i konobama.
Osim po lošem urodu, ova godina pamtit će se i po nikad ranijoj berbi koja je počela već tijekom druge polovine rujna. Brojni su bili faktori koji su utjecali na takav rasplet, a ponajprije su to bili proljetni led, napadi maslinove muhe i ekstremne ljetne vrućine.
Najviše su stradali nasadi s oblicom kao prevladavajućom sortom, a ona je na najvećem dalmatinskom otoku - dominantna.
Na istočnoj strani Brača ovogodišnji će urod, prema riječima Ivice Stančića, direktora uljare u Selcima, biti težak oko 500 tona, što čini tek polovinu višegodišnjeg prosjeka. Izuzetak je područje Sumartina na kojemu su masline dobro rodile. Uljara u Selcima otkupljuje ekstra djevičansko maslinovo ulje po cijeni od 55 kuna za kilogram.
Uljara u Postirima preradila je nešto više od 500 tona maslinova ploda, jer se njezinim uslugama koriste maslinari iz drugih bračkih mjesta. "Makinja" u Bobovišćima na moru je ove godine ostala zatvorena zbog lošeg uroda na zapadnoj strani škoja.
Cijena prerade iznosi 1,10 kuna po kilogramu maslina i nije se mijenjala već godinama.
Na Braču još uvijek ima onih maslinara koji plodove prije prerade drže u vodi. Razloge za to ponajčešće pronalaze u navikama svojih kupaca, jer ulje stajanjem u vodi gubi gorčinu.
Isto tako, sve više se napušta klasično ručno branje "na sakete", a prevladava korištenje ručnih češljeva s mrežama na tlu na koje pada plod, a oni s velikim brojem stabala maslina koriste češljeve i tresače koje pokreće motor ili akumulator.
Na Braču je registriran i 21 ekološki uzgajivač maslina.