Smanjivali smo urod na njemački način - nismo skidali cijeli grozd nego smo grozd sjekli po pola, skidali bi donji dio grozda koji ostane zelen. Ostane gornji dio grozda, gdje sunca jače udara i te crne bobice plavca dobijaju tako još veću moć – veli Davor Martinović
Grom vino bi moglo biti u vinariji Terra madre iz godine korone 2020.! I to zahvaljujući specijalnom postupku, zapravo eksperimentu. To smo saznali na fešti koju je u povodu svog odlaska u mirovinu priredio Davor Martinović, jedan od tri vlasnika tvrtke Poljopromet, u čijem vlasništvu je vinarija Terra madre.
Na terasi jedine vinarije izgrađene baš na poluotoku Komarne, na samom vrhu jedinog brežuljka usred zelenih vinograda, okupili su se brojni vinari iz okolice, najviše sa Pelješca i Korčule. Tu su bili i Ivica Radović, i Matuško, i Frano Miloš, predstavnici svih peljeških poljoprivrednih zadruga, predstavnici najčuvenijih korčulanskih poljoprivrednih zadruga, pa Zadružnog saveza Dalmacije, pa hercegovačke vinarije Podrumi Andrija,… Niko Meštrović, direktor PZ Kuna uručio je Davoru Martinoviću sliku cjenjenog slikara Emila Bobanovića Čolića iz Kune u ime dugogodišnje suradnje i prijateljstva, ali naglasio je i buduće suradnje.
-Ovo je fešta u povodu mog odlaska u mirovinu i oproštaj sa mojim prijateljima dugogodišnjim, ja bih rekao starim vinarima i suradnicima, koje znam i 40 godina. To je bila nekako ta moja generacija koja me pratila kroz Poljopromet, a evo sad i kroz vinski život. Pomalo svi odlazimo u mirovinu. Ja s njima bio vezan i kroz Poljopromet, surađivao s njima, prodavao im repromaterijal, umjetna gnojiva, zaštitna sredstva i znamo se skoro cijeli život, od Poljoopskrbe Zageb, u kojoj sam ja davno radio pa kasnije u Poljoprometu, a evo posljednjih godina sam im postao i kolega vinar. Najprije sam servisirao njihov svijet, a sad sam i dio tog vinskog svijeta. Godine 2008. smo ja i mojih dvoje kolega Damir i Stipe Dominiković, koji su inače sa mnom suvlasnici Poljoprometa, odlučili krenuti u vinski svijet i utemeljili vinariju Terra madre.
Kaže Davor Martinović ipak neće baš skroz u penziju, odlazi samo iz „akcije“ u Poljoprometu koji ima osam maloprodaja širom Dalmacije.
Kap po kap
- Radit ću još samo u vinariji 4 sata dnevno, dok vinariju ne stavim na svoje noge. Izgradili smo vinariju, imamo vinograde, ekološku proizvodnju, kap po kap navodnjavanje, vrhunskog enologa Marka Šumana, i sad slijedi prodaja tog vina i izvoz. Vino Terra madre je vrhunske kvalitete i nastaje ovdje na licu mjesta od naše vrhunske sirovine iz ovih vinograda oko vinarije na Komarni. Želja nam je dobar dio našeg vina prodat ovdje u vinariji i kušaonici. Nažalost ovog ljeta korona nas je malo zaustavila, ali evo vidite ipak dolaze gosti koji idu prema Dubrovniku, svrate probaju vino, oduševljeni su i vinom i ovim pogledom sa terase vinarije.
Dok su na stol stizali rižot, pa janjetina s ražnja i na kraju čuveni pikantni neretvanski brujet od jegulja i žaba, Davor nam otkriva da ovaj najviši brežuljak na kome je vinarija Terra madre ima i posebno ime:
-Domaći ovo zovu oduvijek Šljeme, to je kao vrhunac, e pa mi ćemo nastaviti tu tradiciju šljemena dakle vrhunca sa vinima.
Čudo su napravili vinari na Komarni, od unatrag 10-tak godina divlji zapušteni kamenjar Komarne na kome nikad ničega nije bilo Poljopromet, Volarevići, Rizman i Saint Hills pretvorili su u prekrasan prostor na kome se nasred mora s pogledom na Pelješac zelene vinogradi. Cijela Komarna ima preko 80-tak hektara vinograda, odnosno pola milijuna loza, od toga vinarija Terra madre ima 17 hektara ili 125.000 loza.
- U našim vinogradima je 80 % plavac, u sjevernim djelovima nam je pošip i chardonnay, a ima i 15% syraha i caberneta. Išli smo na 80.000 do 100.000 butelja, ali ćemo to smanjiti ove godine zbog korone – kaže Davor Martinović i tada saznajemo zašto će plavac Terra madre iz godine korone biti grom vino.
- Smanjivat ćemo urod, a time i podići kvalitetu preostalog grožđa, pa smo ove godine dodatno angažirali radnike koji su skinuli višak grožđa i to na način da nismo skidali cijeli grozd nego smo grozd sjekli po pola, skidali bi donji dio grozda. To je neki njemački način. Dakle obično je grozd zelen odozdo, sa vrha, taj dio otkinemo i ostane gornji dio grozda, gdje sunca jače udara i te crne bobice plavca dobijaju tako još veću moć.
To ste prvi put ove godine radili?
- Da, to nam je ove godine pokus, nismo to radili kod svih grozdova nego smo ih sjekli po pola gdje je bilo viška, išli smo na 80 deka po trsu.
- Onda će tog bit grom plavac iz godine korone?
- Moglo bi tako bit ako nas posluži vrijeme, sušna je godina, što vinarstvo hoće, a mi imamo i navodnjavanje, tako da se nadamo jako dobroj kvaliteti, ali ovisi još ova dva mjeseca šta će se događati.