StoryEditor
Ostalocarevi podrumi

Nepoznate sfinge i skupocjeni materijali iz Dioklecijanova dnevnog boravka mogu se vidjeti na izložbi ‘Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu‘

22. prosinca 2020. - 17:35
 Kustosica izložbe Vedrana Supan pokraj ostataka jedne od sfingiDuje Klarić/Cropix

U istočnom dijelu podruma Dioklecijanove palače otvorena je izložba "Fragmenti prošlosti carske Palače u Splitu", koja nudi pregled raznih fragmenata carske rezidencije pronađenih u arheološkim istraživanjima i konzervatorskim radovima tijekom druge polovine 20. stoljeća. U nekoliko dvorana i uz 12 informativnih panoa posjetiteljima su priređena 53 kamena izloška koji potječu s lokaliteta unutar carske rezidencije, kao i izvan njezinih zidina, te iz podrumskog dijela prostorija.

Organizator je izložbe, za koju se do 5. siječnja neće naplaćivati ulaznica, a Splićani će je moći razgledati u radno vrijeme, Muzej grada Splita.

– Ovo je prvi put otkada Muzej upravlja Podrumima da se ponaša kao muzej – kaže njegova ravnateljica Branka Brekalo. – Dosad smo imali čuvanje Podruma, njihovu zaštitu, pranje, uzimanje naknada od ulaznica za gradski proračun, a sad smo se prvi put postavili kao oni koji o ovoj građi znaju puno. Zapravo, ovo nije samo izložba, nego stalni postav koji će se s vremenom nadopunjavati i doživjet će neke preinake. Ovo je iskorak prema doživljaju Podruma i s info panoima oblikujemo ovaj prostor na posve novi način. Prvi put Muzej grada Splita u Podrumima izlaže građu koja je ovdje i bila pohranjena, ali ništa od ovoga dosad nije bilo izloženo za publiku – kazala je.

Kristijaniziranje grada

Dioklecijanova palača je, zbog iznimne sačuvanosti izvorne antičke arhitekture, za istraživače predstavljala bogati izvor za proučavanje građevinskih tehnika zidanja, te dekorativnoga repertoara iz vremena rimske tetrarhije. Brojni su dijelovi arhitekture s vremenom nestali zbog postupne preobrazbe carske rezidencije u kasnoantički kristijanizirani grad. Baš u vrijeme vladavine cara Dioklecijana kršćanstvo je postalo prijetnja poganstvu, na kojem je počivala politika kasnoga Rimskog Carstva. Živeći unutar Palače, stanovnici su uklanjali stupove, kapitele, klesane blokove i dekorativni materijal, koje su koristili za gradnju novih, privatnih i javnih objekata.

Autorica izložbe je kustosica Muzeja Vedrana Supan, koja naglašava kako postav izložbe donosi neke iznimno zanimljive dijelove koji izlaze pred publiku nakon nekoliko desetljeća ležanja po hodnicima Podruma. Primjerice, dekoracije na mauzoleju, kao posljednjem carevu počivalištu, u obliku teatarskih maski i glava lisnatih bića koje upućuju na štovanje dionizijskoga kulta. Potom, skupocjene kamene oplate iz careva stana izrađene od mramora, granita, porfira, materijala maloazijskog, egipatskog ili grčkog podrijetla, dokle je sezalo nekadašnje Dioklecijanovo carstvo. Kao i zidna dekoracija iz Vestibula s ornamentima "svastike" te fragmenti četiriju sfingi, od kojih jedna dosad nikad nije bila fotografirana.

Inače, kameni izlošci zahtijevali su veliku pažnju prilikom prenošenja jer su ostaci Dioklecijanove palače neprocjenjive kulturne vrijednosti teški između 50 i 500 kilograma.

U timu koji je pripremao izložbu bili su još restauratorica Helena Tresić Pavičić, tehničar Pedro Saldanha de Magalhaes, te Tonči Vatavuk, Marko Batarelo i Marin Marasović.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?

Izdvojeno

27. veljača 2021 07:02