Arheologija Zanimljivo otkriće u zaleđu Šibenika: u Konjevratima je bilo ljudi i krajem ledenog doba

Arheologija

Na području Konjevrata, naselja koje se nalazi u administrativnom sastavu Šibenika udaljenom desetak kilometara od grada, ljudi su boravili i prije 10.000, odnosno 15.000 godina, čak nekoliko tisuća godina ranije nego što se do sada mislilo.

Razdoblje je to kasnog paleolitika, odnosno faza koju stručnjaci nazivaju epigravetijen, a potvrdu tomu, u što se, usput rečeno, sumnjalo posljednjih nekoliko godina, pronašla je ekipa arheologa s Emilom Podrugom na čelu, višim kustosom Muzeja grada Šibenika, nakon nedavno završene dvomjesečne kampanje.

 

 

To je otkriće, reći će Podrug, značajno zbog toga što je riječ o prvom paleolitičkom lokalitetu na otvorenom u Hrvatskoj koje se istraživalo. Naime, većina dosadašnjih nalazišta iz tog razdoblja je u špiljama, a kako je riječ o vrlo mobilnim ljudskim zajednicama s kraja ledenog doba, nomadima, lovcima i skupljačima koji nisu gradili naselja i čije su migracije bile sezonske i pratile su krda divljih goveda, jelena, srna i losova, nije ni čudno što je tragove njihova boravka na otvorenom teško naći.

– Većina paleolitičkih nalazišta, pogotovo u Hrvatskoj, nalazi se u špiljama. Epigravetijen je najbolje poznat iz špilja kao što su kod nas Vela spila na Korčuli, špilje Vlakno na Dugom otoku ili Šandalja kod Pule. Međutim, Konjevrate su prvi takav lokalitet na otvorenom koji je u Hrvatskoj istraživan. Na šibenskom području postoje još neka slična, čak i starija paleolitička nalazišta na otvorenom. Znamo to po nekim slučajno pronađenim površinskim nalazima, ali Konjevrate su prve istraživane – naglašava Podrug.

A korijeni sadašnjeg otkrića sežu još u 1988. godinu, kad su u Konjevratima na mjesnom groblju sv. Ivana, u blizini tamošnje lokve, obavljena prva arheološka istraživanja. Vodio ih je tadašnji arheolog šibenskog Muzeja Marko Menđušić zahvaljujući dojavi i suradnji s ondašnjim konjevratskim župnikom Milanom Ujevićem, velikim zaljubljenikom u starine i arheologiju, koji je otkrio dosta arheoloških nalazišta i na šibenskom području, a mnoštvo pronađenog, vrijednog materijala redovito bi predao muzejima.

– Prilikom gradnje jedne od grobnica tada je pronađen arheološki nalaz – ulomci lončarija, a župnik fra Milan Ujević to je dojavio Muzeju grada Šibenika. Kolega Menđušić otvorio je probnu sondu, koja je pokazala da je riječ o lokalitetu iz ranog neolitika (6000 – 5700 g. pr. Kr.). Istraživanja su nastavljena i sljedeće 1989. te 1990., a nakon rata i duže stanke ponovno 1998. godine.

Sav materijal s lokaliteta pohranjen je u Muzeju grada Šibenika, a kad smo ga posljednjih godina analizirali, pokazalo se da se tu našla i grupa kamenih izrađevina, uglavnom raznog oruđa, koje je po oblicima i vrsti kamena od kojeg je izrađeno, a riječ je o rožnjaku, odudarala od ostalog oruđa. To je ukazivalo na mogućnost da se prostor oko lokve i današnjega groblja koristio i prije ranog neolitika.

Obnovili istraživanje

Bio je to dobar razlog da se obavi novo, revizijsko arheološko istraživanje, podsjeća Podrug, kojemu se u tim radovima na Konjevratima, tijekom listopada i studenog, pridružio i Menđušić te dokumentaristica iz Muzeja grada Šibenika Jelena Jović, kao i arheologinja Sonja Kačar, doktorandica na Sveučilištu u Toulouseu specijalizirana za raniju povijest, koja je za svoj doktorat obradila i velik dio kamenog materijala iz šibenskog Muzeja.

 

 

– Naše pretpostavke da se život na Konjevratima događao i prije neolitika bile su opravdane. Otvorili smo sondu veličine pet puta pet metara i ispod ranog neolitika naišli smo na dobro očuvani sloj iz kasnog paleolitika (epigravetijena). Tu smo sakupili nekoliko tisuća kamenih artefakata od rožnjaka, koji je u prapovijesti bio značajna sirovina, premda ga u Dalmaciji nema puno. Osim gotovih alatki, sječiva, grebala, šiljaka i kamenih strelica iz tog doba, najveći dio materijala čine tzv. odbojnici, odnosno otpad koji je nastajao prilikom izrade kamenog oruđa. To znači da se na tom području obavljala proizvodnja oruđa, što onda ukazuje na to da se na području Konjevrata nalaze dobra nalazišta te vrste kamena. No, njih tek treba pronaći – zaključio je Podrug, najavljujući intenzivnu potragu za nalazištima rožnjaka, kamena u kojem ima silicija i kvarca, već u rano proljeće.

Do tada pak Šibenčani u najnovijim zanimljivim i vrijednim nalazima s Konjevrata mogu uživati u vitrini mjeseca u atriju Muzeja grada Šibenika u kojoj su izloženi najljepši primjerci oruđa od rožnjaka s prvog istraživanog paleolitičkog nalazišta u Hrvatskoj.

Naslovnica Ostalo

Najčitanije

Sramota Ni spomen-sobu, ni Svibanjske dane ili bilo kakve Dane Ive Brešana – pak ni "gradsku" kiticu cvića ili neki spomen o godišnjici smrti, ni prošle ni ove godine, u rodnom gradu Šibeniku, do sada, nije zaslužio – Ivo Brešan

Ni spomen-sobu, ni Svibanjske dane ili bilo kakve Dane Ive Brešana – pak ni "gradsku" kiticu cvića ili neki spomen o godišnjici smrti, ni prošle ni ove godine, u rodnom gradu Šibeniku, do sada, nije zaslužio – Ivo Brešan
Ni spomen-sobu, ni Svibanjske dane ili bilo kakve Dane Ive Brešana – pak ni "gradsku" kiticu cvića ili neki spom...
Ni spomen-sobu, ni Svibanjske dane ili bilo kakve Dane Ive Brešana – pak ni "gradsku" kiticu cvića ili neki spomen o godišnjici smrti, ni prošle ni ove godine, u rodnom gradu Šibeniku, do sada, nije zaslužio – Ivo Brešan