Nešto ranije negoli prijašnjih godina, 16. lipnja, počet će ovogodišnji 58. međunarodni dječji festival, a tijekom dva tjedna njegova trajanja bit će izvedeno 140 dramskih, lutkarskih, likovnih, književnih i filmskih programa u kojima će sudjelovati oko 700 izvođača. Program je, reći će ravnateljica Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku Maja Trlaja, pod okriljem kojeg se MDF održava, definiran, i ovih dana bit će predstavljen javnosti. Jedno se, međutim, već sada zna: inozemnih predstava i gostovanja bit će više nego lani.
- Bilježimo trend rasta međunarodnog programa, jer naš festival i jest internacionalan. Ove godine je 60 godina od osnivanja MDF-a, koji je od početka njegovao međukulturalni dijalog među kazalištima i umjetnicima. Ove godine imat ćemo goste iz 18 zemalja. Na ljetnoj pozornici kod katedrale nastupit će gosti iz Bugarske, Španjolske, Južne Koreje, Italije, Kine, Njemačke, Srbije, Poljske i Francuske, dok ćemo na trgovima i ulicama gledati još umjetnike iz Makedonije, Nizozemske, Argentine…
Festival će otvoriti predstava "Jaje" u izvedbi Dramskog studija karlovačkog kazališta "Zorin dom". Zašto se odustalo
od vlastite produkcije, osobito jer četvero glumca šibenskog teatra od prošle sezone do sada nije dobilo priliku zaigrati u novom komadu?
- Istina je da naši glumci nisu sudjelovali u novim produkcijama, ali nisu bez angažmana. Na sceni smo ih vidjeli u našim starijim predstavama koje su igrale u kazalištu ili na gostovanju. Eto, imali smo specifičnu situaciju da smo "Laživca" dvaput postavljali na scenu zbog izmjena u glumačkoj postavi i radili smo skoro mjesec i pol dana kao da je riječ o novoj predstavi, što naši gledatelji možda ne znaju. Što se tiče predstave otvorenja željela sam da ove godine ne radimo vlastitu produkciju, nego da pokažemo taj rad s djecom i da na svečanom otvorenju, a i na zatvaranju, bude puno djece na pozornici. "Jaje" "Zorina doma" je idealna predstava za to, jer je lani njihov dramski studio proslavio 65 godina rada s djecom i ima najduži staž u zemlji. Zato sam je izabrala. Predstava je dobra, edukativna i emocionalna.
Neću se ponovo kandidirati
Jeste li se odabirom te predstave "ulizivali" ravnatelju karlovačkog teatra, Šibenčaninu Srećku Šestanu, koji je svojedobno bio i pomoćnik ministra kulture Bože Biškupića, i o kojem se govori kao budućem ravnatelju šibenskog teatra nakon što vama istekne mandat?
- Nema tu nikakvih kalkulacija. Ta je predstava za otvorenje dogovorena još lani, prije negoli je postala aktualna priča o izboru novog ravnatelja. Stvari su se slučajno poklopile. Ne volim nikakve propagandne poruke niti nagađanja, ali sam sigurna da će uskoro biti izabran novi ravnatelj. Svakom tko bude izabran želim biti potpora i da mu pomognem nekim savjetom i iskustvom.
Znači li to da ostajete pri odluci da se nećete kandidirati za novi mandat?
- To je moja konačna odluka. Svoj mandat želim profesionalno i odgovorno odraditi do kraja i nadam se da će kazalište doći u ruke nekoga tko će njegovati njegov dramski dio i da će se brinuti da profesionalizacija ansambla nastavi ići dalje u pozitivnom smislu. Mandat mi ističe u prosincu i iskreno se nadam da će se natječaj za ravnatelja što prije provesti. Upozorila sam da je to važno napraviti što prije jer se sada ugovaraju programi, morate znati koji ćete komad otkupiti, kojeg dramaturga i redatelja angažirati.
Svojedobno ste zagovarali da MDF ima zemlju partnera. Je li se od toga odustalo?
- Prije četiri godine Španjolska nam je bila zemlja partner i imali smo bogat kazališni program iz te zemlje. Namjeravali smo nastaviti s tim, ali tako da zemlje partneri predstave ne samo svoja kazališta nego likovne, literarne programe i autore za djecu. Međutim, pripreme za to moraju početi puno ranije i selektori se oko toga moraju usuglasiti. Nadam se da će se to ubuduće moći realizirati.
Do početka 58. MDF-a preostalo je nešto više od mjesec dana, a računi prošlogodišnjeg još nisu podmireni.
- Istina, još nisu plaćeni svi računi. Dugujemo oko 50 000 kuna, ali su svi autorski honorari plaćeni. Prije dva, tri tjedna uspjeli smo to zatvoriti. Kazalište je u sustavu gradske riznice i plaćanje računa ovisi o tomu kada novac dolazi u proračun.
Imamo dobru predstavu!
Za nekoliko dana održat će se i nova, druga premijera u ovoj sezoni. Riječ je o predstavi "Kako je počeo rat na mom otoku" nastaloj prema istoimenom filmu Vinka Brešana, koji je scenarij pisao s ocem, Ivom Brešanom. Predstava je rađena u koprodukciji sa zagrebačkom Gavellom.
- Ideja o tomu da radimo "Kako je počeo rat na mom otoku" došla mi je prije godinu dana na jednoj kavi. Željeli smo raditi nekog domaćeg autora, a "domaćijeg" od Ive Brešana ne može biti. Odmah sam razgovarala s Vinkom Brešanom. Bio je oduševljen, ali mi je rekao "Ja to režirati neću!". Drugi izbor bio je Dražen Ferenčina, jer poznajem njegov temperament i način rada. Spremno je prihvatio tu ideju. Naše kazalište otkupilo je autorska prava, naručilo adaptaciju, a onda sam otišla kod Borisa Svrtana s kojim se praktično nisam poznavala do tada. Zahvalna sam mu što je prihvatio da zajednički radimo tu predstavu, da jedan veliki teatar drži leđa našem malom.
Što očekujete od predstave i pribojavate li se usporedbi s filmom koji još drži rekord najgledanijeg hrvatskog filma od osamostaljenja?
- Moram priznati da to jest teret koji će pratiti predstavu, jer kada pogledate prvo film pa predstavu, uvijek će vam film biti bolji. Poput "Ustava RH". Film ima neku svoju širinu, a kazalište je posve drukčiji medij. Naravno, očekujem usporedbe, ali mi smo radili kazališnu predstavu koja danas, 20 godina nakon filma, nosi i neke dodatne poruke. Kazalište je tu da tematizira, ironizira… Ponekad se iza smijeha krije gruba istina i od toga ne treba bježati! Predstava je praktički gotova, praizvedba je 14. svibnja i već sada mogu reći – imamo dobru predstavu!
Država bi trebala imati više sluha za MDF
- Proračun ovogodišnjeg MDF-a je 2,2 milijuna kuna, malo više nego lani. Ipak, to je i dalje nedovoljno za festival koji ima ovoliku tradiciju i usto ima status nacionalnog festivala. Da bismo mogli podizati kvalitetu i priuštiti neke produkcije iz inozemstva, budžet bi trebao biti oko 3,5 milijuna kuna. I to je skromno rečeno, s obzirom na druge festivale s nacionalnim statusom. Pogotovo stoga jer nam trećina proračuna otpada na troškove smještaja sudionika. Od Ministarstva kulture dobit ćemo 400 000 kuna. Mislim da bi država trebala imati više sluha za ovaj festival, pogotovo s obzirom na broj programa i međunarodni dijalog koji on njeguje. Šibensko-kninska županija izdvaja 300.000 kuna, dok od sponzora obično dobijemo oko 180.000 kuna, a ostatak financira Grad Šibenik. Ove godine pokušat ćemo dobiti i više novca od sponzora. Ali, to nije lako. Gospodarstva nema, nema velikih tvrtki, banaka… Popis sponzora je sve veći, a pojedinačni iznosi sve manji. Aplicirali smo i na natječaj Ministarstva turizma, dobili preporuku županijske Turističke zajednice kao top događaj. Tražili smo 150.000 kuna i očekujemo da ćemo početkom lipnja znati jesmo li prošli ili ne.
Propali Brešanovi dani
Više ste puta najavljivali održavanje znanstveno-stručnog skupa posvećenog Ivi Brešanu. Približava se književnikov rođendan, 27. svibnja, i vrijeme kada bi se ta manifestacija trebala održati, ali još nema nikakvih informacija što će se događati?
- Namjera nam je bila obilježiti Brešanov rođendan, a i ova premijera ide njemu u čast. Međutim, taj skup financijski je zahtjevan. Proračun je bio 80.000 kuna. Planirali smo pozvati 12 predavača uz moderatore Vinka Brešića i Miru Muhoberac, ali i dvije Brešanove kazališne predstave. Ali nemamo taj novac i zato ćemo sve to prebaciti u sljedeću godinu. Ovaj put napravit ćemo izložbu plakata Brešanovih predstava, a glumci će čitati ulomke iz njegovih komada.
