Značajna knjiga Šibenik od prvog spomena; U Zagrebu predstavljen Zbornik radova sa znanstvenog skupa povodom 950. godišnjice Krešimirovog grada

Značajna knjiga

Danas je u Zagrebu, u knjižnici HAZU, stručnoj i znanstvenoj javnosti, kao i svim poštovateljima duge povijesti prvog samorodnog hrvatskoga grada na obali Jadrana, Šibenika, predstavljen Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa 950 godina prvog spomena Šibenika.

Znanstveni skup održan je od 26. do 28. rujna 2016., cijelu dugu godinu visoka obljetnica je na razne načine obilježavana u tom gradu, a onda je u rujnu prošle godine iz tiska u posebnim izdanjima Muzeja grada Šibenika izišao Zbornik radova s naslovom "Šibenik od prvog spomena".

Za nastanak tako opsežne, kompleksne i značajne knjige veliki su truda uložili glavna urednica Iva Kurelac, a onda svakako i cijelo uredništvo u kojem su pored Kurelac radili još Gojko Lambaša i Ivica Poljičak. Potonji je, uz veliki trud oko priprema, zajedno s urednicom Kurelac potpisnik pregovora. Recenzenti knjige su akademik Igor Fisković i dr. sc. Irena Benyovska Latin.

Nakladnik je Željko Krnčević, ravnatelj Muzeja grada Šibenika, a izuzetno kvalitetno grafičko oblikovanje rad je Ante Filipovića Grčića. Knjiga je izišla u suradnji Muzeja grada Šibenika i HAZU.

Još su jednom Šibenik i istraživači njegove baštine i povijesti napravili sličan dar gradu, bilo je to o 900. obljetnici. Zbornik je iz tiska izišao deset godina kasnije jer su vremena, od tehnoloških do svekolikih, naprosto bila drugačija. Utoliko je novi Zbornik radova "Šibenik od prvog spomena", uz svu dužnu pažnju prema radu prethodnika, knjiga potpuno nova pristupa, rada i metodologije.

Prvi samorodni hrvatski grad

Urednica Iva Kurelac o tome kaže: – Puno se toga promijenilo u tih 50 godina od prošlog Zbornika, naravno, ne samo u tehnološkom smislu. Ovaj je zbornik, uz ostalo, nastao i u drugoj državi i ovo je bila prilika da se Šibenik prvi put predstavi onako kako zaista zaslužuje – kao prvi samorodni hrvatski grad, jedan od najstarijih gradova koje su Hrvati podigli na istočnoj obali Jadrana. Danas postoji čitav niz autora koji se esencijalno bave šibenskom poviješću, bilo gdje da žive, iza njih ostaje niz rezultata terenskih i arhivskih istraživanja, bilo da govorimo o arheologiji, povijesti umjetnosti, povijesti, konzervatorskom radu. Napredovala je znanost, i stručne i znanstvene metode su neusporedive s onima od prije 50 godina. Utoliko, mi jesmo slijedili tematski okvir staroga Zbornika, ali smo ga u mnogočemu nadogradili, obogatili, osvijetlili teme koje sad govore o povijesnom gradu Šibeniku u samostalnoj državi Hrvatskoj – govori urednica Iva Kurelac.

 

 

Zbornik je podijeljen u šest cjelina: Antička i ranokršćanska povijest, Srednji vijek, Renesansa i rani novi vijek, Suvremena ratna i politička povijest, Umjetnička baština i njezina zaštita i Prirodna i narodna baština, kulturni i znanstveni doprinos. Očigledno, i novo vrijeme u tih 50 godina donijelo je niz novih činjenica. Onu osnovnu o drugoj državi već smo apostrofirali: – Utoliko, imamo dio koji se odnosi na Domovinski rat, no imamo i cjelinu o prirodnoj i narodnoj baštini te kulturnim i znanstvenim doprinosima.

Zbornik koji svi žele imati

Ovaj je zbornik, sve u svemu, sveobuhvatnije i kompletnije štivo od prethodnog, no nakon tolikog protoka vremena i tolikih promjena u društvu te raznim tehnologijama možemo reći, to je sasvim očekivano i prirodno. Naprosto, imali smo priliku nadograditi spoznaje objavljene u Zborniku o 900. godišnjici prvog spomena Šibenika i to smo učinili – kaže urednica Iva Kurelac.

Ono što, pak, posebno ističe je mar s kojim su na Zborniku radili mnogi suradnici, stručnjaci, znanstvenici, iz Hrvatske, ali i inozemstva.

– Kao da je ova knjiga na neki način postala statusni simbol s obzirom na grad o kojem govori – svi su se rado odazvali i vrijedno radili. A s odmakom od pola godine od objavljivanja knjige, posebno mi je drago što je zaživio interes kolega iz struke ne samo iz naše zemlje nego i inozemstva. S mnogih instituta i fakulteta, od stručnjaka i znanstvenika koji se bave Jugoistočnom Europom, dobili smo i stalno dobivamo molbe da im se pošalje knjiga koju žele imati, i o kojoj žele pisati. Ona, svakako, prelazi okvire lokalne zajednice i Šibenčani je svakako moraju "podijeliti" s ostatkom javnosti.

Naslovnica Knjige