Vilijam Lakić U neugodnoj poziciji: ravnatelj šibenske Knjižnice o promociji kontroverzne knjige Igora Vukića "Radni logor Jasenovac": To nije literatura koju bih osobno promicao, ali što sam mogao?

 Vilijam Lakić

Vilijam Lakić, ravnatelj šibenske Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić", našao se u iznimno neugodnoj situaciji zbog promocije knjige Igora Vukića "Radni logor Jasenovac".

K njemu je došao gradski vijećnik HDZ-a Branimir Zmijanović kako bi dogovorio termin za promociju ovoga revizionističkog uratka koji pokušava osporiti da je Jasenovac bio koncentracijski logor, logor smrti i svodi ga na razinu radnog kampa, u kojem su mnogi spašeni od deportacije u nacističke koncentracijske logore. Autor također relativizira, ili čak negira, zločine ustaške NDH tvorevine, a svojedobno je, nakon njegova gostovanja na HRT-u, gdje je promovirao svoju knjigu, urednica Karolina Vidović Krišto smijenjena s uredničke funkcije. I eto ga na šibenskoj promociji...

– Što sam mogao? Zar da knjižnica provodi cenzuru? Pa nije ovo prvi put da imamo promocije kontroverznih knjiga i autora. Dva puta je u knjižnici gostovao i Emil Ćić. A sve zato jer ne želimo biti oni koji će cenzurirati knjige koje se inače mogu posuditi u knjižnici. Znam da to nije isto kad netko posudi knjigu spornog sadržaja ili kad je u knjižnici, dakle, u javnom prostoru, promovira. Ali, recite, što bismo mi trebali učiniti a da se na nas ne sruči drvlje i kamenje? – pokušavao nam je, uoči predstavljanja Vukićeve knjige, objasniti ravnatelj šibenske Gradske knjižnice Vilijam Lakić.

Vukićev uradak svakako nije literatura koju bi osobno podupirao ili promicao, ali zabrana takve promocije, kaže, izazvala bi još gori učinak.

Ovo je pat-pozicija

– Ovo je neka vrsta pat-pozicije, nešto treba učiniti, ali tko i kako, zbilja ne znam – iskreno priznaje Lakić. Dosad je knjižnica, kako veli, imala politiku "knjiga je knjiga", jer kako bi onda izišao iz tiska "Mein Kampf", ili "Protokoli Sionskih mudraca"...

Čak 39 hrvatskih knjižnica imaju Vukićevu knjigu, a dvije je uzela i šibenska knjižnica.
– Možda sam trebao reći da ne može. Ali to bi bio presedan jer smo imali stotine promocija i nikome nismo zabranili predstavljanje knjige, računajući da će okupiti svoje istomišljenike i čitatelje koji bi ionako knjigu ili kupili ili posudili. Ne znam, ovo nije dobro i možda je pravi povod i prilika da se takve nedoumice općenito riješe na razini Ministarstva kulture ili strukovnog Hrvatskog knjižničarskog društva. Bio bih sretan da se to dogodi jer više ne bih dolazio ni ja ni moje kolegice u ovakve situacije – kaže Lakić.

Kazao nam je i kako je u knjižnici bilo problema i zbog prikazivanja filma o devastaciji spomenika NOB-a.
– Kolega je htio taj film cenzurirati, rekao mi je da on to neće pustiti jer je protiv njegove savjesti, i onda sam došao sam i to odradio. A naposljetku, nije došlo troje ljudi... Uopće nije bilo interesa za taj film, iako je vani nagrađivan, a i predsjednica RH je bila pokrovitelj.

SDP tražio otkazivanje promocije

SDP je na najavu promocije reagirao oštrim i nedvosmislenim priopćenjem i zatražio od šibenskoga gradonačelnika Željka Burića i ravnatelja šibenske knjižnice Vilijama Lakića da otkažu predstavljanje knjige, i tako spase od sramote grad Šibenik, poznat po svojoj antifašističkoj tradiciji i golemom doprinosu Šibenčana u Drugom svjetskom ratu. No, Lakić se pribojavao, kako kaže, da bi tek time povukao "vraga za rogove".

– Bila bi to cenzura, a ona traži cenzore. Tko će biti cenzor? Tko meni daje pravo da po slobodnoj volji kažem: ova knjiga može, a ova ne može. Uostalom, Vukić je svoju knjigu promovirao i u Zagrebu, i to u Novinarskom domu. A knjižnica "Bogdan Ogrizović" u Zagrebu redovito ugošćava kojekakve kontroverzne likove, a njihova se predavanja prenose i na Hrvatskom radiju. Prema tome, apeliram na Hrvatsko knjižničarsko društvo ili resorno ministarstvo da otvore ovaj problem i definiraju "pravila igre". Bit ću sretan ako to učine – poručuje Lakić.

No, zar se ne bi moglo pozvati na Kazneni zakon, članak 325., koji govori o javnom poticanju na nasilje i mržnju i predviđa kaznu zatvora čak do pet godina. U stavku 4. ovog članka se kaže: "Kaznom iz stavka 1. ovog članka (kazna zatvora do 3 godine) kaznit će se tko javno odobrava, poriče ili znatno umanjuje kazneno djelo genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti ili ratnog zločina, usmjereno prema skupini ljudi ili pripadniku skupine zbog njihove rasne, vjerske, nacionalne ili etničke pripadnosti, podrijetla ili boje kože, na način koji je prikladan potaknuti nasilje ili mržnju protiv takve skupine ili pripadnika skupine."

Naslovnica Knjige