Joško Zaninović Nova knjiga areheologa i povjesničara: Šibenik u Prvom svjetskom ratu

Joško Zaninović

"Šibenik u Prvom svjetskom ratu" nova je knjiga arheologa i povjesničara Joška Zaninovića, a svjetlo dana ugledala je u sklopu trogodišnjeg projekta posvećenog 100. godišnjici Prvog svjetskog rata, za koji je novac osiguralo Ministarstvo kulture.

Projekt je pokrenut još 2014. godine, a Zaninović se u njega uključio u suradnji s Državnim arhivom u Šibeniku. Ta je suradnja do sada urodila dvjema izložbama dokumenta i fotografija iz vremena Velikog rata na šibenskom području te Zaninovićevom knjigom "Šibenik - ratna luka", budući da je, uz onu u Puli, šibenska bila najveća ratna luka austro-ugarske vojske. Stoga je najnovija Zaninovićeva knjiga bila očekivani slijed s obzirom na izučavanu problematiku, kojoj se, reći će, do sada i nije predavalo odveć pozornosti i koja je, s obzirom na interes stručnjaka i znanstvenika, ostala u sjeni Drugog svjetskog rata.

- Ne zove se uzalud Prvi svjetski rat ne samo Veliki nego i Zaboravljeni rat. Puno više proučava se i govori o Drugom svjetskom ratu, međutim on je bio izravna posljedica Prvog svjetskog rata - istaknuo je Zaninović.

Kada je riječ o Šibeniku, do sada se cijela priča o Prvom svjetskom ratu, kaže, svela samo na jedan, prema njegovu mišljenju bizaran događaj.

- Riječ je pobuni mornara i otmici jedne austro-ugarske torpiljarke. Zbog nezadovoljstva općim stanjem, gladi, tretmanom tih mornara, posljedica je bila da oni otmu brod, zatoče zapovjednika i dio posade i pobjegnu u Italiju, misleći da će ih tamo primiti kao neke heroje. Međutim, primili su ih kao ratne zarobljenike, dezertere koje su smjestili u razne logore. Ta epopeja nije baš najbolje završila, ali ona se naglašava i uvijek priča. Uz taj događaj vezano je i ime Žirjanina Jerka Šižgorića, koji je bio proglašen jednim od kolovođa pobune te je strijeljan. Međutim, ni ta priča do kraja nije istinita. Šižgorić nije strijeljan zbog toga što je sudjelovao u pobuni nego zato jer je ubio svog nadređenog zapovjednika. O tome svjedoči spis sa suđenja u kojem to jasno piše, jer kasnije su skoro svi sudionici te pobune bili pušteni - kazao je Zaninović.

Ističe da je Šibenik u to vrijeme rata i gladi imao vrlo dobro organiziranu zdravstvenu službu, posebice epidemiološku, pa je tako grad ostao pošteđen epidemije španjolske gripe koja je odnijela više ljudskih života negoli cijeli rat.

Građu za svoju knjigu Zaninović je, uz onu pohranjenu u Državnom arhivu Šibenik, te hrvatskom Državnom arhivu u Zagrebu, pronašao i u Austrijskom državnom arhivu u Beču. Riječ je o golemoj građi koja zahtijeva daljnja istraživanja, no Zaninović se, kako je kazao, više ne misli baviti tom tematikom.

Šibenskoj priči o Prvom svjetskom ratu, međutim, nedostaje registar unovačenih i poginulih, a njih je, smatra Zaninović, sa šireg šibenskog područja bilo od 8000 do 12.000 vojnika. Knjiga "Šibenik u Prvom svjetskom ratu" može biti poticajno polazište i za to istraživanje, zaključio je Zaninović.

Naslovnica Knjige
HtmlNoArticles