Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini Jedinstvena izložba: Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno prvi put u skoro šest stoljeća postojanja

Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini

Blago riznice franjevačkog samostana Majke od Milosti na Visovcu predstavljeno je, prvi put u skoro šest stoljeća postojanja, na izložbi Visovac: duhovnost i kultura na Biloj stini, koja je otvorena u zagrebačkome Muzeju za umjetnost i obrt u subotu. Izložba će biti otvorena do 2. veljače 2020.

Za potrebe te velike izložbe većina od petstotinjak predmeta iz franjevačke samostanske riznice, biblioteke i arhive nakon mnogih stoljeća prvi put napušta Visovac da bi kao jedna od najljepših i najspokojnijih hrvatskih veduta zaživjela pod krovom Muzeja za umjetnost i obrt kao središnje nacionalne baštinske institucije.

Rezultat tog opsežnog rada je i istoimena monografija koja prati izložbu, u kojoj je značenje Visovca predstavljeno kroz djelo istaknutih muzejskih stručnjaka i vanjskih suradnika koji su radili na obradi zbirki i njihovoj valorizaciji. Upravo će u toj monografiji biti predstavljeni rezultati istraživanja i valorizacija cjeline, sagledane kroz odrednice duhovnosti i kulture, kroz obnovljene predmete iz samostanske riznice i artefakte koji posvjedočuju stoljetne veze Gospina otočića s najistaknutijim umjetničkim, obrazovnim i kulturnim središtima Europe.

 

 

Rezultati trogodišnjeg rada na istraživanju, valorizaciji i stručno-znanstvenoj obradi korpusa kulturne i umjetničke baštine franjevačkog samostana na Visovcu predstavljeni su 29. listopada u Zagrebu. Na tom složenom interdisciplinarnom, izložbenom i nakladničkom projektu, koji je vodila muzejska savjetnica dr. sc. Anđelka Galić, autorica izložbe i urednica monografije, radio je tim vrsnih stručnjaka – kustosa, konzervatora i restauratora iz Muzeja za umjetnost i obrt, restauratora i konzervatora iz Hrvatskog restauratorskog zavoda, iz područnih odjela u Splitu, Zadru i Dubrovniku, kao i brojni restauratori, preparatori, konzervatori, fotografi, povjesničari umjetnosti, teolozi, znanstvenici s filozofskih fakulteta u Zagrebu i Splitu, filolozi, arhitekti, muzikolozi s Odjela za povijest hrvatske glazbe u HAZU i s Umjetničke akademije u Splitu i dr.

Javna ustanova „Nacionalni park Krka“ snažno je podržala cijeli projekt, i kao glavni sponzor, ali i kao subjekt koji s otokom Visovcem vežu dugogodišnje prijateljstvo i suradnja u okviru Nacionalnog parka. Kroz stoljeća burne povijesti visovački franjevci pružali su utjehu i pomoć okolnom stanovništvu, pogođenom brojnim nasrtajima osvajača, glađu, bolestima i siromaštvom.

Danas Visovac posjećuju ljudi iz cijeloga svijeta, hodočasnici i oni koji trebaju mir i ljepotu. Za polusatnog boravka na otoku posjetitelji mogu razgledati samostansku arheološku zbirku, zbirku povijesnog crkvenog ruha i posuđa i bogatu knjižnicu, s mnogim starim knjigama i inkunabulama. Među vrijednim umjetninama ističu se slike Bogorodica s Djetetom na prijestolju, rad Jurja Ćulinovića iz 15. st., Gospa Visovačka, rad nepoznatog autora iz 1576., Posljednja večera iz 17. st., i Krunjenje Bogorodice, rad mletačkog slikara G. B. Pitterija iz 18. st. Na Visovcu se čuvaju ferman sultana Mehmeda IV. iz 1672., kojim je franjevcima obećana sigurnost i zajamčen povrat imanja, i sablja Vuka Mandušića, narodnog junaka u borbama s Turcima. Visovačka knjižnica sadrži sedam inkunabula, knjiga tiskanih prije 1500. godine, od kojih se ističe primjerak Ezopovih basni iz 1487.

Naslovnica Izložbe