Briga o suhozidarskoj gradnji Srima je prvak države, a Čačina gomila impozantna je građevina kojem po izgledu i dimenzijama nema ravna: Stotine tona kamenja posloženo je rukama

Briga o suhozidarskoj gradnji

Petnaest godina poslije- može se samo zaključiti: isplatilo se zapačati oko posla na cijeloj toj suhozidnoj baštini po kojoj šibensko područje prednjači na istočnoj obali Jadrana.

 

Prije osam godina počele su se održavati i suhozidarske radionice na području Srime koja, pak, prednjači po kilometrima suhozida u našoj Županiji, a GIS će pokazati da je upravo Srima po kilometraži i prvak države!

 

Na Srimi je danas oko 952 kilometara suhozida, a prije postojanja zona stanovanja odnosno izgradnje na Jadriji, Srimi, kilometraža je dosezala možda i tisuću i pol!

 

 

U organizaciji Muzeja grada Šibenika održana je i to osma suhozidarska gradionica na području Srime, na čuvenoj Čačinoj gomili koja, reći će etnolog dr. Jadran Kale, nema parnjaka u ovom dijelu Europe:

 

- Čačina gomila impozantna je građevina. Stotine tona kamenja posloženo je rukama, ponajviše otočana, Prvićana, za ovčarsko-maslinarski kompleks kojem po izgledu i dimenzijama nema ravna, i danas priča dr Kale čijim je marom pokrenuta inicijativa dokumentiranja, samim tim spašavanja, cijele te suhozidne baštine na našem području.

 

Stvar je postala popularna, niču slične aktivnosti na drugim stranama, a Muzej grada Šibenika, uz vrijednu suradnju LAG-a More, ne napušta brugu o suhozidnoj gradnji.

 

Info priče

 

LAG More, govori nam voditeljica Meri Krnić, u izradi je i informativnih ploča koje govore o suhozidima popuotoka Srima. Mjesto će naći negdje na području Vodica, kako bi turiste i putnike namjernike usmjerio prema tom nadasve zanimljivom i slikovitom području.

 

- Dogodine ćemo biti suorganizatori 4.prvenstva Hrvatske u gradnji suhozida, i oko toga surađujemo s Muzejom grada Šibenika odnosno etnologom dr.Jadranom Kalom, govori Meri Krnić.

 

Ovogodišnja suhozidarska radionica na Čačinoj gomili bavila se više uređenjem okoliša i pristupa a u okvire na svojevrsnoj izložbi fotografija u unutrašnjosti bunje, vraćene su fotokopije fotografija koje su, u međuvremenu, nestale.

 

 

 

 

U Čačinoj gomili bila je, naime, postavljena izložba „Bunja u bunji“, vjernog pratitelja svih akcija i aktivnosti vezanih uz suhozidnu gradnju, vodičkog arhitekte Boška Fržopa. Kad je prije neke tri godine postavljena ta izložba Boško Fržop govorio nam je kako su Čačinu gomilu i, uostalom, sve bunje, gradili ljudi siromašni, gladni, nevoljni, oduzimajući tako sami sebi vrijeme za obradu polja. Ali, očito su imali smisao za lijepo, znali slagati kamen- takvog veza kamena danas nema jer oni koji ga slažu ne žive s kamenom na takav način... govorio je šjor Boško.

 

Napravio je nekoliko stotina, bar petsto!, fotografija bunja i suhozida a u Čačinoj ih je postavljen tek manji dio. Evo je sada izložba i obnovljena. Ne treba puno žaliti ako ponovno nesatne koja fotokopija, već se treba nadati da ju je odnio netko kome je cijela ta suhozidna priča pri srcu. Boško Fržop našao je važnim zabilježiti svu tu ljepotu, tu baštinu koja ispada da je na kulturnom planu daleke druge kategorije...

 

Uvrštena u registar

 

Čačina gomila srećom je uvrštena u registar kulturnih dobara pa iako se nalazi u T2 zoni turističke izgradnje neće smjeti biti srušena.

 

Arhitekt i fotograf Boško Fržop kazivao nam je da se bunja sjeća iz svog djetinjstva jer i sam potječe iz obitelji koja se bavila poljoprivredom, a to na ovom području znači i krčenjem kamena i gradnjom bunja: bile su naša skloništa, neizrecivo lijepa, topla i korisna.

 

 

 

 

Danas, naravno, bunje više stradaju nego li se čuvaju. Ipak, unutar poticaja za poljoprivredu Ministarstva poljoprivrede, postoji uvjet da svatko tko računa na poticaj mora završiti tečaj suhozidne gradnje odnosno obnove suhozida.

 

Ali... naravno da se to samo improvizira, da ne postoje stvarni tečajevi- osim ako netko nije baš jako zainteresiran pa se odaziva na radionice, ali...

 

...i sve to sa suhozidnim radionicama u nemilosti je propisa, u sukobu zakonskih odredbi i u posvemašnjoj administracijskog gluposti koja to već godinama ne zna, odnosno ne želi, posložiti.

 

Suhozidi opstaju samo na osobnoj tvrdoglavosti i entuzijazmu onih koji o njima na neki od mogućih (i dozvoljenih!) načina vode računa.

Naslovnica Baština