Šibensko blago pod državnom kapom U paketu s Vitićevom zgradom na Poljani, najviši stupanj državne zaštite za spomeničku baštinu dobila je još i Stara pošta u Nazorovoj ulici; Zaštićena je i vila 'Pasini', u kojoj se posljednjih desetljeća nalazi kafić

Šibensko blago pod državnom kapom

Jedan od najznačajnijih hrvatskih arhitekata u proteklom stoljeću, Šibenčanin Ivan Vitić, konačno će biti "zaštićen" i u šibenskom urbanom tkivu gdje je njegovo stvaralaštvo ostavilo jasan i vidljiv pečat.

Naime, njegova zgrada na Poljani, bivši Dom JNA u koji se prije 13 godina uselila Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" nakon što je rekonstruirana i uređena prema projektu arhitekta Tomislava Krajine, postala je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske.

Vijest o tomu u Šibenik je stigla krajem prošle godine, a u paketu s Vitićevom zgradom najviši stupanj državne zaštite za spomeničku baštinu dobila je još i tzv. Stara pošta u Nazorovoj ulici, zatim vila "Pasini" u kojoj se posljednjih desetljeća nalazi kafić, kuća na Banju s početka 20. stoljeća u kojoj je stanovao glavni inženjer tvornice "Sufid" u Crnici, preteče kasnijem TEF-u te kompleks zgrada šibenskog željezničkog kolodvora.

Zaštitu je pokrenuo Konzervatorski odjel u Šibeniku, a prijedlog upućen Ministarstvu kulture pripremila je i pred stručnim povjerenstvom "branila" šibenska konzervatorica Diana Bolanča, kojoj je u izradi potrebne dokumentacije pomagao Tomislav Poljanec.

- Vitićeva zgrada na Poljani, izrađena 1961. godine, vrijedno je i značajno djelo ne samo šibenske već hrvatske arhitekture i drago mi je što smo je konačno zaštitili. Propustilo se to napraviti 2017. godine, kada se obilježavala 100. godišnjica Vitićeva rođenja. Ali, i odnos građana prema njoj bio je čudan. Bio je to Dom JNA, a dijelu građana smetalo je i što je zbog Vitićeve zgrade srušena nekadašnja Narodna kavana. Posljednjih godina, s useljenjem gradske knjižnice ta se negativna percepcija ipak mijenja - ističe Bolanča.

Ostale zgrade, dodaje, vezane su uz kraj 19. i početak 20. stoljeća i vrijeme šibenskog narodnjačkog gradonačelnika Ante Šupuka te su svjedok snažnog industrijskog i urbanističkog razvoja Šibenika.

Zaštita takve baštine u Šibeniku je rijetkost, no da se o tomu na vrijeme mislilo ne bi ni bivše kino Tesla bilo sravnjeno sa zemljom, smatra Bolanča.

- Stara pošta izgrađena je 1860. godine i bila je poslovna zgrada obitelji Šupuk. Zajedno s kućom Iljadica, hotelom "Krka", odnosno bivšim kinom "Tesla" te, u produžetku, s vilom Pasini koja je prvotno pripadala inženjeru Vjekoslavu Meichsneru koji je sa Šupukom pokrenuo hidroelektrani Jaruga na rijeci Krki, čini novi urbanizam izvan gradske jezgre. Zgrada stare pošte vrlo je dobro sačuvana u izvornom obliku, a tako i vila Pasini koju je za sebe s vrtom projektirao sam Meichsner, a 20-ih godina prošlog stoljeća prodao je liječniku Josipu Pasiniju pa otud i današnji naziv vilu koja je za nas važna i u arhitektonskom i u povijesnom smislu - kazala je Bolanča.

Jadrolinijin brod "Tijat", podsjeća Bolanča, u istom je paketu predložen za upis u registar kulturnih dobara Hrvatske, no odluka, nakon što je zatražena i dodatna dokumentacija, tek treba biti donesena. Bolanča vjeruje kako će biti pozitivna jer je "Tijat", izgrađen 1955. godine, najstariji brod u "Jadrolinijinoj" floti i najveći dio svog brodskog vijeka je proveo upravo na šibenskom području.

Naslovnica Baština