Šibenik ne može, ne zna ili neće, ali hoće Zadar! Kako drugačije protumačiti vijest da je proteklog vikenda u organizaciji Odsjeka za hrvatski jezik i književnost Sveučilišta u Zadru, u tom gradu održan međunarodni znanstveni skup o djelu Ive Brešana, a od kulturne manifestacije Brešanovi dani, koja se u Šibeniku najavljuje još od prošle godine, neće se ni "B" dogoditi.
I ne samo da neće biti ništa od Brešanovih dana, upitna je i sudbina Brešanove spomen-sobe u prizemlju upravne zgrade šibenskog kazališta.
Kada je prošle godine, mjesec dana nakon odlaska dramskog pisaca, prozaika i scenarista - 3. siječnja 2017., njegov prijatelj, redatelj i prevoditelj Pero Mioč javno pozvao Šibenik da se svom velikom sugrađaninu oduži organizacijom Brešanova svibnja, predlažući da se ta manifestacija održi oko 27. svibnja, kada je književnikov rođendan, u gradskoj upravi i šibenskom kazalištu, gdje je Brešan godinama radio kao umjetnički voditelj, tada su rekli da takav događaj ne mogu pripremiti za dva-tri mjeseca, te su obećali kako će sve biti spremno za svibanj ove godine.
Još u veljači ravnateljica Hrvatskoga narodnog kazališta u Šibeniku Maja Trlaja tvrdila je da će se Brešanovi dani održati ovoga svibnja i da će trajati tri dana. Međutim, istaknula je kako je Ministarstvo kulture odbilo financirati taj projekt za koji su tražili, čak, 170 tisuća kuna i da sve neće biti onako kako je planirano. Umjesto 12 predavača na znanstvenom skupu, najavila je Trlaja, sudjelovat će njih šestero, a pozvana je i Dramska amaterska družina iz Vodica koja je na scenu postavila Brešanova "Mastodonta". Na kraju je i to propalo, iako je Trlaja tvrdila da su troškovi manifestacije srezani na 80 tisuća kuna koje "kazalište, uz pomoć Grada može podnijeti". Ali, nije!
Je li novac u pitanju?
No, je li novac glavni i jedini razlog zbog kojeg je Šibenik ostao bez Brešanovih dana. Za usporedbu, zadarski projekt također nije dobio financijsku potporu Ministarstva kulture, ali se ipak održava. A koliko je šibenski slučaj, zapravo, skandalozan oslikava i podatak da se Vijeće za organizaciju te manifestacije na čelu s gradonačelnikom Željkom Burićem, u gotovo godinu dana nijednom nije sastalo. Potvrdio je to ravnatelj šibenske knjižnice Vilijam Lakić, koji je član tog tijela uz župana Gorana Pauka, Paška Rakića, Mirjanu Žurić, Maju Trlaju, Dragana Zlatovića, Ivicu Poljička, Davora Šarića, Vinka Brešana te Jakova Bilića. Bilić je izabran i za tajnika, ali je, kaže, i sam zatečen razvojem događaja te mu je nakon svega ostao tek gorak okus.
- Službeno se nijednom nismo sastali. Neslužbenih sastanaka je bilo. Nekoliko puta sastali smo se Pero Mioč, Dragan Zlatović, Vinko Brešan i ja kao operativac i spona između Grada, kazališta i barba Pere, začetnika te ideje. Neki su poslovi i odrađeni, kontakti i dogovori ostvareni. Na kraju je sve ispalo neodgovorno i moram s gorčinom reći kako mi je i vrlo neugodno. Zato što si bio u tomu, trebao bi znati što se događa, a na kraju ništa ne znaš. Ideja je bila jedno, dogovor drugo, govorilo se treće, radilo četvrto… Jasno mi je da je novac važan, ali kada ima volje ima i načina – otvoreno je rekao Bilić.
Na pisani upit gdje je zapelo i je li moguće da u gradskom proračunu nije niti planirana niti pronađena jedna kuna za Brešanove dane, šibenski gradonačelnik Željko Burić nije odgovorio. Ta je pitanja preskočio i ponudio "prazan" odgovor.
- Grad Šibenik podržava ideju o manifestaciji koja će obilježiti život i djelo našeg velikana pisane riječi Ive Brešana. Dobre manifestacije grade se kontinuitetom i kvalitetom te vjerujemo da će i Brešanovi dani, počevši od ove, pa u narednim godinama, zaživjeti u punom i planiranom obimu - slatkorječivo je kazao Burić.
Neće ni ovog ljeta
Način na koji se do sada radilo ne pobuđuje puno vjere, a potkopava je i činjenica kako se ne zna ni što će biti s Brešanovom spomen-sobom. Prvo je trebala biti otvorena uoči prošlogodišnjeg Međunarodnog dječjeg festivala, pa je sve prolongirano do ovog ljeta. Ali, neće ni tada.
Takvim razvojem događaj zbunjen je i Vinko Brešan koji je očevu radnu sobu sa svim knjigama odlučio darovati Gradu. Kada je u gradskoj upravi dogovoreno da će projekt voditi šibensko kazalište te da će spomen-soba biti u nekadašnjoj kazališnoj kavani bio je oduševljen, otkrio je u Vinko u najnovijem intervjuu za Šibenski list.
- Od prve sam podržao projekt. No, sad, kad je sve odlučeno, oni odbijaju financirati vlastitu ideju s obrazloženjem da nema novca. Kako, onda, neću biti zbunjen?!
Trlaja sada kaže da je uređenje prostora za Brešanovu spomen-sobu odlučila uključiti u projekt obnove zgrade kazališta, kazališne tehnike i upravne zgrade "težak" ukupno 4 milijuna eura, koji će na jesen prijaviti na natječaj za europske fondove. Projektna dokumentacija je još u izradi, a sama memorijalna soba, prostor od kojih 60-ak četvornih metara, koštala bi vrtoglavih 800 tisuća kuna. Zbog multimedije, tvrdi Trlaja.
- U projekt obnove kazališta, stavila sam i Brešanovu sobu znajući da ćemo tako najbrže doći do novca, kako bi izbjegli da se to radi godinama. Ovo je najkonkretniji potez koji smo mogli napraviti!
Koliko je konkretan iznos od nekoliko stotina tisuća kuna, Bilić je, kada je to čuo, "izletio" iz cipela.
- Vjerujem da bi Brešan napisao sjajnu opasku kada bi čuo da "košta" 800 tisuća kuna – kazao je Bilić, a to bi mogao biti i najbolji zaključak slučaja koji poprima dimenzije punokrvne, brešanovske groteske.