Dani europske baštine Na predavanje o Sv. Nikoli i kanalu sv. Ante došli i učenici Tehničke škole

Dani europske baštine

Percepcija važnosti prirodne baštine u javnosti često pada u drugi plan u odnosu na kulturnu, no njihova povezanost u šibenskom slučaju kada je riječ o Kanalu sv. Ante i tvrđavi sv. Nikole smještenoj na ulazu u kanal, više je neko očita. Kazala je to, među ostalim, ravnateljica Javne ustanove „Priroda“ Šibensko-kninske županije Anita Babačić Ajduk  na predavanju pod nazivom "Čuvar kanala sv. Ante — dodir s prirodom, istraživanje i obnova tvrđave sv. Nikole" koje je u Gradskoj knjižnici Juraj Šižgorić organizirano povodom Dana europske baštine. Predavanje, nakon kojeg je bio organiziran i izlet brodom do tvrđave, privukao je veliku pozornost javnosti, a u publici je bio i cijeli jedan 2. razred šibenske Tehničke škole.



Prostor od Šibenskog mosta do Tvrđave sv. Nikole još je 1974. godine proglašen zaštićenih krajobrazom zbog svojih bioloških i geomorfoloških vrijednosti, a 9. srpnja Tvrđava sv. Nikole upisana je u Listu svjetske kulturne baštine pod UNESCO-ovom zaštitom, s ponosom je istaknula Babačić Ajduk dodavši kako je to na neki način kruna dosadašnjeg rada JU „Priroda“ osnovane prije 10 godina.

-Čim smo se osnovali razmišljali smo da uredimo šetnicu uz Kanal sv. Ante. Taj je prostor široj javnosti do tada bio slabo poznat i zbog vojarne Minerske koja se tu nalazi. Novac iz EU fondova dobili smo 2011. godine, a riječ je o 1, 3 milijuna eura s kojim smo uredili šetnicu. No, od početka smo u vidu imali i tvrđavu sv. Nikole, njezinu obnovu i uređenje bez da ju opterećujemo dodatnim sadržajima već da bude prezentirana u izvornom obliku. A koliko je šetnica postala popularna govori i podatak da ju je prošle godine posjetilo 150 000 Šibenčana i turista – naglasila je Babačić Ajduk.



Nakon što je Tvrđava sv. Nikole postala dijelom svjetskog kulturnog nasljeđa i širi prostor oko nje, tzv. buffer zona, podliježe pod posebni režim uređenja i moguće gradnje. Sve je to uvršteno i u prostorni plan županije i GUP-a Šibenika, zadovoljna je Babačić Ajduk, pa će tako u Minerskoj biti uređen moderan posjetiteljski centar, uključujući i sanitarni čvor i suvenirnice. Vrijednost tog projekta iznosi 26 milijuna kuna, a u travnju je također apliciran na EU fondove, a Babačić Ajduk je podsjetila i kako je u ovoj godini za uređenje i obnovu tvrđave u županijskom proračunu izdvojeno milijun kuna.

Iako poprilično sačuvana u izvornom obliku, Tvrđava sv. Nikole vapi za obnovom. Hrvatski restauratorski zavod izradio je elaborat za obnovu plašta kojemu je prethodilo temeljito istraživanje i analiza stanja kamena, metala i opeke, materijala od kojih je izgrađen.



-Najstarija je bila venecijanska opeka i ona je žute boje, dok je za austrijska uprava u 19. stoljeću obnavljajući neke dijelove koristila crvenu opeku, a tu je i cigla iz recentnog vremena – napomenula je Ana Škevin Mikulandra iz HRZ-a, otkrivajući kako je ispitivanjem utvrđeno da je najčvršća bila opeka iz najstarijeg, mletačkog razdoblja. U tijeku je i izrada elaborata obnove unutrašnjosti tvrđave u kojoj su svoje učinili more i stoljetna vlaga.

Puno se toga o ovom šibenskom spomeničkom biseru zna, ali neka nova znanstvena istraživanja donose i nove spoznaje, reći će  Ivo Glavaš iz šibenskog Konzervatorskog odjela.



-Do sada se uvijek govorilo da je graditelj tvrđave je Giangirolamo Sanmicheli, nećak slavnog arhitekta Michelea Sanmichelija. No o tomu se zadnjih desetak godina u Europi vode rasprave. Vjerojatnije je da je glavni projektant bio Michele, njegov rođak Paolo, otac Giangirolamov, bio je glavni kipar, dok je Giangirolamo bio izvođač radova.

Glavaš također smatra da je vodu ne drži ni tvrdnja da je tvrđava imala zatvor. Štoviše, taj je prostor, otkrilo se nedavno, bio je zapravo barutana, a Glavaša golica i pitanje što se dogodilo sa skulpturom venecijanskog lava koji se nalazio iznad ulaza u tvrđavu i koji su Francuzi za vrijeme napoleona skinuli i bacili u more, kao i ono postoje vrata koja tvrđavu povezuju s otočićem Školjićem, odnosno kopnom.


 

Naslovnica Baština

Najčitanije