prof.dr.Joško Belamarić: Apeliram da se uvede moratorij na otvaranje novih kava, a zaštiti i revitalizira povijesne kamenolome

prof.dr.Joško Belamarić:

ciklusu predavanja koja organizira Društvo “Juraj Dalmatinac”, večeras je u multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice "Juraj Šižgorić" prof. dr. sc. Joško Belamarić održao predavanje na temu „Kamen istočnoga Jadrana – tradicija i perspektive“. Tisućljetna tradicija kamenarstva i upotrebe kamena u oblikovanju našeg kulturnog krajobraza, gradogradnje i arhitekture smatra se gotovo samorazumljivom. Tek je nedavno, međutim, napisana knjiga koja pod istim lukom pokušava obuhvatiti čitavu jednu antropologiju kamena na hrvatskoj obali, a riječ je knjizi prof. Joška Belamarića „Kamen istočnoga Jadrana“. Dvorana je bila popunjena do posljednjeg mjesta, a prof. Belamarić je u svom zanimljivom predavanju, pokušao objasniti što bismo kao ponosni baštinici danas morali činiti da se te tradicije očuvaju.



-Možda je neobično što u Šibenik donosim temu koja se tiče kamena, gradnje u kamenu, baštine koja je ostala zapisana u kamenu i perspektivama gradnje u kamenu. Zbog čega je to neobično? Zbog toga što je Šibenik kameni grad i sve definicije koje bi trebali dati možemo dati tu, ne mičući se s našeg glavnog trga, gledajući katedralu, vijećnicu i druge građevine. Činjenica je da mi do sada nismo imali pod jednim lukom ispričanu priču o našim vrstama kamena od Boke Kotorske do Istre, a tih vrsnih kamena je bilo i oni su ušli u antičku literaturu. Bili su na antičkom globalnom trgu tražena roba i kad promislite o svim remek djelima romaničke, renesansne ili barokne umjetnosti ne možete to nastajanje niti zamisliti bez kvalitetnog kamena, rekao je Belamarić. U svojem predavanju govorio je o bračkom, korčulanskom, zadarskom i istarskom kamenu, te o razlozima zašto su se na tom prostoru formirale prave dinastije kamenoklesara koji su svoje znanje prenosili iz generacije na generaciju. Na tribini, u kojoj su sudjelovali i posjetitelji sa svojim pitanjima i promišljanjima, izgovoren je svojevrsni apel koji se odnosi na nužnost zaštite i revitalizacije povijesnih kamenolomima, za što se i sam Belamarić zalaže.



-Ne postoji niti jedno jedino mjesto na hrvatskoj obali da netko tko dođe može shvatiti o čemu se tu uopće radilo. Kako se ekstrahirao kamen, kako se brao. Uzmite samo jednu činjenici da jedino Hrvati kažu da se kamen bere! Niti jedan drugi narod to ne govori i ta riječ "brao" govori koliko nam je taj kamen blizak. Apeliram da se dođe do stanovitog moratorija na otvaranje novih kamenoloma, što su Francuska i Italija učinile prije dvadeset godina, da više ne bi nemilosrdno kiretirali prostor oko Trogira, na Braču, oko Korčula i slično, rekao je Belamarić.








 

Naslovnica Baština