KorčulaNakon otvaranja Pelješkog mosta

Dobili su više turista, ali i problema: ‘Korčula je toliko krcata da se nakon vožnje gradskim središtem najbolje zaputiti kod svećenika na ispovjed zbog beštimji ili u apoteku po nešto za smirenje‘

Piše Dora Lozica

24. kolovoza 2022. - 20:12

Galerija

KorčulaBozidar Vukicevic/Cropix

"Ono što su u nekim drugim seoskim kulturama vampiri i vukodlaci, u nas su turisti", napisao je Boris Dežulović u jednom svom tekstu u kojem je s puno humora, ali i istine, opisivao hrvatski turizam. Dvije pandemijske godine donijele su neizvjesnost, strah i odricanje ionako minimalnih životnih luksuza, no neki su se otočani, zamislite, prošla dva ljeta i okupali u moru kojeg cijeli život gledaju, a neki su se, kažu u nevjerici, čak i naspavali. Zato je svaki predah pomela turistička sezona 2022. Očekivali smo puno, dobili još i više...

Poklopilo se ove godine u Korčuli nekoliko čimbenika koji su utjecali na uspjeh turističke sezone. Nakon rekonstrukcije lukobrana i djelomičnog zatvaranja ACI marine prošle godine, ove je godine korčulanska marina puna još od Uskrsa. Mjere su ukinute, a apartmani i restorani spremni i željni zarade. Srpanj je na razini otoka bio odličan, da ne kažemo fenomenalan, sva su otočna mjesta zabilježila sezonu na razini rekordne 2019. godine, a ponegdje i bolju. U Korčuli je tako na primjer sezona bolja za tri posto u odnosu na 2019. godinu, grad Korčula zabilježit će lagani pad, no okolna mjesta bilježe rast od otprilike desetak posto što dokazuje koliko je svjetska pandemija promijenila lice turizma koje sad traži zabačene i nerazvikane lokacije sa što manje ljudi.

Krcato i smrdljivo

Grad je toliko krcat da se je nakon vožnje gradskim središtem najbolje zaputiti kod svećenika na ispovjed zbog beštimji ili u apoteku po nešto za smirenje. Do sad nezapamćeni prometni kolapsi obilježili su kraj srpnja, red za trajekt na liniji 634 Dominče – Korčula protezao se sve do skretanja za Korčulu, odnosno do mjesnog groblja sv. Luke. Nepregledna kolona potrajala je dva dana, a i na današnji datum nije puno bolje. Tome je kumovalo otvaranje Pelješkog mosta i koncert Trag u beskraju u čast Oliveru u Veloj Luci. Pelješki most promijenio je dinamiku prometa na otoku i poluotoku, Orebićani se žale da su do otvaranja računali na gužve nakon dolaska trajekta iz Ploča u Trpanj nakon čega bi turisti produžili za Orebić odnosno Korčulu. Nakon otvaranja mosta gužve traju po cijeli dan pa je morala regirati i Jadrolinija. Prvo je trajekt Sv. Krševan preselila na rasterećenu liniju Trpanj – Ploče, a trajekt Mljet s kapacitetom od 45 automobila više prebacila na Dominče. Međutim, ni to nije bilo dovoljno. Veći kapacitet znači i duži ukrcaj i iskrcaj pa je Mljet počeo kasniti s linijama nakon čega su donijeli još jedan trajekt u pomoć, malo Kijevo. Što se tiče koncerta Trag u beskraju tiče, ove je godine na luškoj rivi bilo nevjerojatnih 20 tisuća ljudi! Ako uzmemo u obzir da otok ima oko 16 tisuća, toliku navalu bilo je teško infrastrukturno izdržati. Slovenci su još jednom dokazali da su najveći fanovi pokojne legende, otočani se smiju kako je pola Slovenije došlo na koncert u čast Oliveru, a kad su trajektom krenuli doma nastao je do sad neviđeni kolaps.

Statistika je dobra, brojke su odlične, međutim, otočani su na te brojke počeli gledati s dozom sumnje. Istina, sve je krcato, ali koliko se troši? Mi smo još uvijek jedna od onih zemalja u kojima se uspješnost turističke sezone broji dolascima i noćenjima, a ne prema tome koliko se novaca zaradilo. Kako će se i izbrojiti zarađeni novci kad je puno ugostiteljskih objekata još uvijek u domeni tzv. sive zone, svaki drugi ima istaknut veliki natpis na kojem stoji "cash only". Ostat ćemo još malo na statistici pa ćemo istaknuti kako je prva polovica kolovoza u Korčuli bolja za četiri posto u odnosu na rekordnu 2019. godinu, ali sad imamo novi problem.

Vraćaju se Talijani

Najviše noćenja i dolazaka ostvarili su baš Hrvati, a oni nisu neki gosti i ne troše baš puno, tvrde svi koji rade u turizmu vrteći glavom u nevjerici. Ipak, vratili su se Talijani, tako barem tvrde iz Turističke zajednice Grada Korčule, iako ih po statistici nema u top pet zemalja po noćenjima i dolascima, nema ih ni u top osam, Talijani su tek na devetom mjestu po dolascima.

"U odnosu na ranije godine znatno je povećan broj gostiju iz Italije osobito u periodu ferragosta čemu su pridonijele aktivnosti predstavništva Hrvatske turističke zajednice u travnju 2022. promovirajući Grad Korčulu u jednom od najčitanijih talijanskih turističkih mjesečnika Bell'Europa s fotografijom grada Korčule na naslovnici, kao jednog od najpoželjnijih odredišta. Osim toga talijanska brodarska kompanija SNAV, u kolovozu je povećala broj isplovljavanja brodova na liniji Ancona – Split", tvrdi Milijana Borojević, direktorica TZG Korčule. Ono što je jedino sigurno je veliki porast gostiju u kampovima, u odnosu na 2019. kampovi bilježe porast gostiju od 103 posto. Ovo je vrlo zanimljiv podatak za one koji rade ozbiljne turističke analize i strategije, ako takvih ima u Hrvatskoj ili na otoku.

Zapravo nitko ne zna kakva je sezona, grad je krcat, otok puca po šavovima, no kolika je zarada? Pitali smo jednu gospođu iz Korčule koja godinama iznajmljuje apartmane kakva joj je sezona, odgovorila nam je na vrlo zanimljiv način.

"Nikad više gostiju, počelo je rano, nikad više nisam čistila i dočekivala goste, a nikad manje novaca nisam zaradila. Sve je nenormalno skupo", kaže nam Korčulanka koja je željela ostati anonimna.

Cijene divljaju, divljaju svugdje po Lijepoj našoj, a na otocima posebno. Nekad je konkrencija značila i manju cijenu za proizvod ili uslugu, sad se svi natječju u koga će biti skuplje. Svake godine kad prvi turist stupi nogom na otočno kopno cijene u dućanima rastu i do 50 posto, no rastu za svih. Tako će npr. Britanci i Skandinavci platiti cijenu hrane bez većih poteškoća, a Korčulani će plaćati britanski i skandinavski standard s hrvatskim plaćama. Ove godine je još gore, cijena vode je poskupila, cijena benzina je poskupila, cijena struje je otišla nebu pod oblake. Uz nedostatak educiranih i kvalitetnih radnika, to je najveći problem za ugositelje. sitelji izrabljivači koji zarađuju milijune dok na rivi s cvikama naručuju veliki makijato i gledaju u pučinu. Istina je ipak ponešto drugačija.

"Sezona je počela sramežljivo, srpanj je na razini 2019. godine kao i početak kolovoza. Rekacije gostiju su pozitivne u svim kontekstima, naročito što se tiče parkinga. Pametna i hvale vrijedna gesta gradonačelnice Korčule Nike Silić Maroević ponudila je besplatnu alternativu parkinga pokraj groblja i na Novim putima izvan grada nakon čega s eljudi električnim vozilima prebacuju u središte Korčule. Gradom se ne širi smrad smećam, ubija poskupljenje struje za obrtnike, računi su tri puta veći. Moj račun za struju je s 19 tisuća kuna mjesečno narastao na 57 tisuća! Troškovi robe, radne snage i svega ostalog narasli su oko 30 posto. Po broju gostiju sezona je odlična, no po zaradi tko živ, tko mrtav, vidit ćemo na kraju sezone", ispričao nam je dugogodišnji obrtnik Silvano Kapor koji u Korčuli ima četiri objekta i još jedan u partnerstvu, a u sezoni zapošljeva stotinjak radnika.

Kupovna moć je važnija

Veliki broj turista doveden je, dakle, u pitanje. Količina je važna, no kupovna moć je važnija. Korčula zaista više nije destinacija koja se može pohvaliti samo efektom sunca i mora, tu su brojni OPG-ovi i vinarije koje nude autohtona jela i sorte vina, radionice kojima se možete približiti ondašnjem načinu života iz prošlosti i tradiciji koje su brojne zemlje iz koje nam turisti dolaze odavno zaboravile. Imamo i fantastične pješačke ture po jedinstvenoj i još uvijek netaknutoj prirodi otoka i okolnih otočića, biciklističke staze još uvijek nisu na razini na kojoj bi trebale biti, ali na tome sve turističke zajednice otoka intezivno rade. Osim toga, kulturna ponuda na otoku je odlična, foklorne večeri, koncerti, izložbe, razne manifestacije kojima je u fokusu bogata kulturna baština otoka. Možemo se povaliti iznimno dobrom gastronomskom ponudom, čak i restoranom s Micehlinovom zvjezdicom. Gastro ponudu prati i izvanredna enološka priča i brojne svjetske nagrade mladih vinara s otoka. U kontekstu smještaja ima mjesta za napredak, ali na dobrom smo putu. Spremni smo za ozbiljne goste s dubljim džepom, ali gdje su?

Ipak, medije i javnost najviše zanima efekt mosta, koliko je most doprinio turističkoj sezoni, je li nakon otvaranja mosta sezona bolja?

"Efekt mosta vidjet ćemo za tri, četiri godine. Osobno mislim da će bit veliko povećanje broja gostiju po Pelješcu i na Korčuli, a što je još važnije, utjecat će i na produženje sezone dva, dva i pol mjeseca. I ove godine smo spremni na dužu posezonu, brodovi, trabakuli i kruzeri su ponovno počeli raditi punom parom. Ono što će bit naš problem je kapacitet, jednom kad most počne donositi veći broj gostiju, nećemo moći svima pružiti kvalitetnu uslugu", uvjeren je Željko Radovanović Belin, vlasnik jednog od najpoznatijih restorana u okolici Korčule.

Svake godine medijske stupce puni i poneki incidnet, najčešće se radi o fizičkom obračunu, a žrtve su gotovo uvijek pripadnici manjina ili subkultura. Tako se prošle godine skupina osoba homoseksualne orijentacije žalila na tretman u jednom noćnom klubu na Korčuli, a ove godine medijske stupce puni priča o premlaćivanju Beograđanina, a prije njega o srpskom novinaru koji je kukavičkim potezom oskvrnuo Oliverov grob u Veloj Luci. Činjenica je ipak da je navodno premlaćivanje Beograđanina veća vijest u medijima nego u stvarnosti, Korčulani jedva da su i čuli za taj događaj koji se u ranim noćnim satima dogodio na autobusnom kolodvoru. Isti problem čini nam se ima i policija budući da su nam iz PU dubrovačko-neretvanske odgovorili kako je istraga još uvijek u tijeku, gotovo deset dana nakon incidenta.

Građani Srbije su dobrodošli

Važno je napomenuti kako u nedostatku radne snage, što je kronična bolest svake turističke sezone u Dalmaciji, veliki broj radnika i to vrlo kvalitetnih dolazi baš iz Srbije, Korčula je puna radnika iz Srbije i drugih zemalja bivše Jugoslavije koji na otoku sasvim normalno žive i rade tijekom ljetnih mjeseci. Tu je i veliki broj automobila srpskih tablica čiji vlasnici neometano uživaju u svojim godišnjim odmorima. Čak je i pretučeni Beograđanin izjavio da napad nije bio na nacionalnoj bazi, radilo se o kavgi nastaloj na velikim dozama alkohola.

Naši su pravi neprijatelji, kažu domaći, računi za struju, male plaće, cijene u butigama, loša zdrastvena skrb, slaba povezanost tijekom zimskih mjeseci i mnogi drugi. To su prava pitanja koja treba postaviti političarima, ali ne dok su na godišnjem odmoru, statistku sezone treba popuniti. Možda je na njih mislio Dežulović u svojoj izjavi s početka teksta.