S početkom 2022. godine, ravnateljsko mjesto u Dječjim vrtićima Dubrovnik preuzela je Franica Lasić, prof. predškolskog odgoja. Iza nje je dvadesetogodišnje radno iskustvo odgojitelja. Devedesetih godina radila je na zamjenama u Dječjem vrtiću Dubrovnik, a nakon toga 15 godina kao odgojitelj u DV Konavle. U tom razdoblju je napredovala u zvanje odgojitelj savjetnik, a u rujnu 2019. prešla je u DV Dubrovnik kao Montessori odgojitelj u Maloj kući.
Koliko djece trenutačno pohađa dječje vrtiće, a koliko ih je na listi čekanja?
Dječje vrtiće Dubrovnik trenutno pohađa 1.183 djece. Nažalost, lista čekanja nam je duga i na njoj je 95-ero djece jasličkog uzrasta. Ova lista čekanja je objedinjena lista za DV Dubrovnik i DV Pčelica, a razdvojit ćemo je nakon novih upisa u svibnju.
Jesu li u planu neki novi prostori, dogradnje, novogradnje?
U planu nam je otvaranje dvije nove jasličke skupine u prostorima Pile 2 tijekom svibnja. Osnivač planira gradnju novog objekta u Komolcu, o čemu se već pisalo u medijima.
Lanjski e-Upisi nisu prošli baš glatko. Sustav nije povukao stotine potvrda o radnom statusu roditelja. Imate li informacija Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva, hoće li ove godine sustav funkcionirati?
Upoznata sam sa svim problemima koji su se događali tijekom prošlogodišnjih upisa i nadam se da ih ove godine neće biti. Od Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva dobili smo informacije da će aplikacija povlačiti sve potvrde potrebne za upis djeteta u vrtić. Nedavno smo slušali njihovu konferenciju na kojoj su tvrdili da je aplikacija unaprijeđena, preostaje nam samo pričekati i vidjeti jesu li njihove tvrdnje istinite.
Na koji je vrtić najveći pritisak pri upisu, odnosno koji dio grada ima potrebu za još vrtićkih grupa?
Najveći pritisak je na vrtićima Palčica, Škatulica i Ciciban koji su ujedno i najveći objekti na frekventnim mjestima pogodnim za dolazak.
Roditeljima je frustrirajuće kad za djecu dobiju mjesto u različitim vrtićima, u raznim dijelovima grada. Događa li se to često i vodite li računa o tome?
Nakon završetka upisa slijedi formiranje odgojnih skupina i tada se pazi da su braća i sestre u istom objektu. Ako se upisuju tijekom godine, događa se da dobiju mjesto u različitim objektima i za roditelje je to frustrirajuće pogotovo za vrijeme prometnih gužvi kad trebaju stići na vrijeme po svoju djecu. Kada se oslobodi neko mjesto, nastojimo spojiti braću i sestre i olakšati roditeljima.
Koliko je korisnika vrtića subotom?
Subotom smo imali od 20 do 25 korisnika i taj nam se broj svaku subotu povećava. To je mješovita jasličko vrtićka skupina u kojoj rade tri odgajatelja.
A u popodnevnim smjenama?
Dvije su popodnevne skupine za koje i nema baš interesa. U Palčici smo u tu skupinu upisali desetero djece koja idu u program predškole, dok je u Škatulici dvoje djece.
Kako komentirate izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju zbog kojih su odgojitelji nedavno prosvjedovali ukazujući na sporne odredbe?
Odgojitelji su godinama svjesni i ukazuju na teškoće i izazove s kojima se svakodnevno nose. Predškolske ustanove danas opstaju na velikom entuzijazmu ponajprije odgojitelja čiji se značaj umanjuje i ne priznaje. Važnost i vrijednost ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja prepoznata je u znanstvenim studijama, ali ne i u stvarnosti u kojoj živimo. Najavljene izmjene Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ne rješavaju probleme na koje se ukazuje već će donijeti nove teškoće s kojima će se u praksi nositi upravo zaposleni u dječjim vrtićima. Izmjene zakona vode prema smanjenju kvalitete sigurnosti, življenja i rada u hrvatskim vrtićima. Ovim zakonom omogućuje se učiteljima razredne nastave rad u vrtićima uz malo dodatnog obrazovanja i samo 60 ECTS bodova kojima će se moći prekvalificirati te steći akademsko zvanje odgojitelja. Prekvalifikacija ove vrste ne postoji nigdje u svijetu i nije u skladu s odredbama bolonjskog procesa. Resorno ministarstvo deklarativno ističe važnost uključivanja djece u programe ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, a istovremeno ga zanemaruje, izostaju ulaganja i briga za sustav koji jedini te programe može provesti.
Veliku pozornost je privukla najava ukidanja Državnog pedagoškog standarda.
Drago mi je što se odustalo od ukidanja odredbi Državnog pedagoškog standarda koji se trebao zamijeniti pravilnikom kojeg donosi ministar. Tome su pridonijeli prosvjedi koji su se održali u isto vrijeme u 54 grada u cijeloj državi. Državni pedagoški standard na snazi je od 2008. godine s krajnjim rokom za potpunu implementaciju do 2013. godine, što se do danas još uvijek nije ostvarilo. U njemu je riječ o odredbama o broju djece koji smije biti uključen u odgojne skupine, broju odgojitelja koji s tom djecom rade, o broju stručnih suradnika te prostornim i materijalnim zahtjevima koji su uvjet da bi predškolska ustanova imala dopuštenje za rad.
Kao što kažete, taj dokument nikad nije u potpunosti zaživio jer su odgojne skupine u pravilu uvijek bile veće od preporučenih. Jesu li one u dubrovačkim vrtićima i dalje prekobrojne?
Odgojne skupine u dubrovačkim vrtićima su prekobrojne već neko vrijeme i to se ne može promijeniti preko noći. Zadnjih par godina teži se smanjenju broja djece u skupinama i polako se približavamo brojkama koje su propisane DPS-om, čemu uvelike doprinosi razumijevanje osnivača, nadležnog upravnog odjela i pročelnika. Kako bi se u potpunosti poštivali normativi, potrebni su nam novi prostori s kojima bismo rasteretili postojeće skupine i otvorili nove.
Kao odgajateljica, što biste preporučili roditeljima, kako pripremiti dijete za jaslice, a kako za odlazak iz vrtića u školu?
Potrebno je imati pozitivan stav prema vrtiću i školi, jer djeca osjete i prepoznaju i najmanju naznaku roditeljske nesigurnosti ili straha, što često nesvjesno prenose na svoje dijete. Dobro bi bilo osvijestiti da ostavljaju dijete u sigurnim rukama profesionalaca, koliko god to prvih dana bilo teško, te slijediti njihove upute i savjete. Cijelo razdoblje boravka djeteta u odgojno obrazovnoj ustanovi je priprema za školu u kojem stječu važne životne vještine poput brige o sebi, o drugima i okolini. Dijete ne možemo gledati kao skup izdvojenih vještina već kao cjelovito biće s kojim se postupa holistički. U vrtićima se događa jedna čarolija odgoja i obrazovanja pod vodstvom stručnih i kompetentnih odgojitelja, poštujući specifičnosti pojedine razvojne dobi, poštujući karakteristike i interese svakoga pojedinog djeteta. U tom procesu svoju ulogu imaju i stručni suradnici vrtića.
Je li točno da s godinama raste broj djece s teškoćama u razvoju uključenih u redovni vrtić?
Točno je da se s godinama povećava broj djece s teškoćama u razvoju koja se uključuju u redovni vrtić. Trenutačno je 260 djece s teškoćama, lakšim ili težim, upisano u Dječje vrtiće Dubrovnik. Ova brojka je velika jer su tu pribrojana i djeca s alergijama, govorno jezičnim poteškoćama,... Neka djeca se detektiraju već kod upisa ili prvih mjeseci boravka u jaslicama i tada je važno početi s ranom intervencijom. Odgojiteljice su kompetentne prepoznati svako odstupanje u redovnom razvoju djece poznajući sve karakteristike i faze razvoja određene dobi. U cijelom ovom postupku podrška su im stručne suradnice vrtića koje zatim individualno rade s djecom, izrađuju individualne planove, savjetuju roditelje.
Koliko je pomagača djeci s teškoćama u razvoju u odgojnim skupinama?
Trenutačno imamo 22 osobna pomagača za djecu s težim poteškoćama. Njihovo zapošljavanje u ranom i predškolskom odgoju nije regulirano zakonom kao što je to u školama. Imamo sreću što je osnivač svjestan njihove važnosti i financira ih. Osobni pomagači rade pola radnog vremena i kada im se ukaže prilika za boljim poslom odlaze nam i tada moramo tražiti nove, educirati ih za rad s djecom s poteškoćama.
Koliko se od vaših početaka rada u vrtiću promijenio status odgojitelja?
Status odgojitelja se dosta promijenio, roditelji su osvijestili da to nisu samo osobe koje se cijeli dan igraju s njihovom djecom nego educirani odgojitelji s visokom stručnom spremom ili magisterijem iz područja ranog i predškolskog odgoja, školovani prepoznati i odgovoriti na sve potrebe djece, a ujedno pružiti podršku roditeljima u izazovima suvremenog roditeljstva. Odgojitelji u Republici Hrvatskoj imaju viši stupanj obrazovanja u odnosu na neke druge europske države, ali u usporedbi s drugim državama članicama EU, uvjeti u kojima rade naši odgojitelji daleko su lošiji, a stupanj vrednovanja njihove kvalitete i rada je nizak.
Jesu li primjereno plaćeni za svoj posao? Početkom pandemije, odgojiteljima je bila umanjena plaća, iako su među najugroženijim skupinama u smislu zaraze.
U Dječjim vrtićima Dubrovnik trenutačno su zaposlene 123 odgojiteljice s plaćom od 5500 do 7500 kuna, što ovisi o godinama staža, raznim olakšicama, ukupnom stažu u ustanovi, položajnom zvanju… Da, na početku pandemije plaća je bila umanjena, ali nam je isto tako prvima vraćeno tih 10 posto, vjerojatno uzimajući u obzir da su odgojitelji među najugroženijim i najizloženijim skupinama kad je u pitanju zaraza.
Koliko se promijenilo shvaćanje odgoja djece, edukacije o zdravom načinu života već u toj dobi?
Današnji roditelji su više uključeni, više se interesiraju o napretku svoje djece, redovno dolaze na radionice i predavanja, zanima ih što se u skupini događa. Moram reći da postoje i roditelji koji jedva pozdrave prilikom dolaska u vrtić, a kamoli pitaju kako je njihovo dijete provelo dan, ne dolaze na sastanke i imaju raznorazne zamjerke na rad odgojitelja. Odgojitelji se svakodnevno s tim nose na razne načine i trude se biti profesionalni.
Posljednjih se godina promijenio i jelovnik, konačno su nestale neke nezdrave namirnice?
Jelovnik izrađuju zdravstvene voditeljice po Programu zdravstvene zaštite djece, higijene i pravilne prehrane djece u dječjim vrtićima i po Prehrambenim standardima za planiranje prehrane djece u dječjim vrtićima - jelovnici i normativi. Promjene na jelovnicima su započele 2011. projektom "Zdrava proslava rođendan", a okončane projektom "Unaprjeđenje prehrane djece u dječjem vrtiću" kojeg je financirao Grad Dubrovnik u suradnji sa Zavodom za javno zdravstvo DNŽ. Unaprijedila se kvaliteta prehrane s ciljem održavanja dobrog zdravlja i sprečavanja bolesti povezanih s načinom prehrane. Prije pisanja jelovnika izračunavala se energetska i nutritivna vrijednost jela prema normativu sukladno prehrambenom standardu. Smanjio se broj proizvoda s visokim udjelom šećera i zamijenjene su namirnicama koje ne sadrže šećer. Npr., kukuruzne i čokoladne pahuljice zamijenjene su zobenim. Uvrstilo se više fermentiranih mliječnih proizvoda poput jogurta s probiotičkim bakterijama te žitarice poput zobi, orza, heljde i proso tri puta tjedno. Naprimjer, imamo zobenu kašu za doručak s dodatkom voća ili meda, dodatak orza ili prosa u varivima ili u kombinaciji s mahunarkama. U pripremi jela češće se koristi maslinovo ulje, a riba se poslužuje jedan puta tjedno.
Jeste li zadovoljni stanjem i opremljenošću kuhinja?
Trenutačno u Dječjim vrtićima Dubrovnik imamo dvije potpuno opremljene centralne kuhinje, jednu u Palčici koja priprema obroke za prvu cjelinu, drugu u Cicibanu za drugu cjelinu, i one udovoljavaju aktualnim higijenskim standardima. Hrana se nakon pripreme dostavlja u druge objekte. Kako bi rasteretili kuhinju u Cicibanu planiramo ponovno otvaranje kuhinje u Izviđaču koja je za vrijeme COVID-a bila zatvorena. Sve je više djece kojoj je potrebna posebna prehrana zbog raznih alergija i njihove se potrebe svakodnevno uspješno zadovoljavaju. Važan je i kvalitetan kadar koji radi u kuhinjama i svaki dan priprema obroke za svu dječicu i zaposlenike.
Što vam se čini, kako su djecu obilježile protekle dvije godine pandemije koronavirusa?
Najveći utjecaj imaju roditelji koji razmišljanjem, ponašanjem i stavovima utječu na djecu. Odgojiteljice su "novo normalno" prihvatile kao novu rutinu kako bi smanjile negativne utjecaje na djecu, trudile su se što više raditi na njihovoj mentalnoj otpornosti i održavati privid normalnosti. Zadnje dvije godine izbjegavali su se izlasci iz vrtića i odlasci na izlete što se promijenilo ovim popuštanjem mjera. Vratili smo se u "staro normalno" i suradnjama s raznim institucijama, tako svakodnevno imamo par skupina koje su na raznim izletima. Pri povratku u vrtić, ne znam jesu li sretnija i uzbuđenija djeca ili odgojiteljice.