StoryEditor
Kultura70 GODINA

Tekstove o Lazaretima iz Dubrovačkog vjesnika koristili su povijesničari i autori znanstvenih članaka

Piše Suad Ahmetović
15. travnja 2020. - 18:28
Kompleks Lazareti....Bozo Radic/HANZA MEDIA
U sadašnje vrijeme kada je cijelo čovječanstvo suočeno s pandemijom koronavirusa i bolešću Covid-19 važno je podsjetiti se da su stari Dubrovčani 27. srpnja 1377. godine prvi u svijetu uveli karantenu, kao strogu protuepidemijsku mjeru zabrane dolaska u Dubrovnik i na ostali teritorij Dubrovačke Republike svim osobama koje su putovale kopnom ili morem iz krajeva zahvaćenih kugom ili drugim zaraznim bolestima, ukoliko nisu prethodno proveli 30 dana stroge izolacije na pustom otočiću Mrkanu ili na posebno uređenom predjelu kod Cavtata.

U dugom povijesnom razdoblju, kada su u brojnim epidemijama kuge umirale i tisuće Dubrovčana, jedna od najvažnijih odluka bila je izgradnja od 1627. do 1647. godine velikog karantenskog kompleksa Lazareta na Pločama, u neposrednoj blizini gradskih zidina, na istočnom ulazu u grad, gdje su se sastajali glavni kopneni i morski trgovački putevi.

Nakon što je prestalo korištenje Lazareta za karantenu, taj spomenik svjetske kulturno-povijesne baštine je bio zanemaren i prepušten tolikim devastacijama da je do sredine 20. stoljeća postalo upitan i sam njegov opstanak.

Ipak, nakon višegodišnjih rasprava znanstvenika i drugih stručnjaka, počela je 1968. godine sveobuhvatna obnova Lazareta. O tome je pisano i u "Dubrovačkom vjesniku":

- Stari Lazaret na Pločama, historijsko zdanje iz XIV stoljeća u kojem su nekad trgovci i pomorci morali provoditi obaveznu 40-dnevnu karantenu iz bojazni da se u grad ne prenese kuga ili neke druge zarazne bolesti, ovih dana sve više doživljava preobražaj, adaptira se i prilagođava suvremenim potrebama. Prema još ranije utvrđenim planovima u Lazaret treba da se preseli gradska tržnica, a od studenog prošle godine, kada su započeli radovi na adaptaciji, mnogo čega je poduzeto da se to i ostvari. U suglasnosti sa stručnjacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture do sada je na ovom objektu potpuno izmijenjena krovna konstrukcija, sanirani su zidovi fugiranjem i ostalim zahvatima, te uređena solidna kanalizaciona, vodovodna, električna i telefonska mreža. Većim dijelom dvorište je već popločano, a poduzeće „Standard“, kao investitor radova, sklopilo je upravo ugovor s „Jadrankamenom“ iz Splita po kojem će se idućih dana izvesti i popločavanje stepeništa i svih unutrašnjih površina. Na ovaj način grubi radovi bit će završeni, a još predstoji uvođenje centralnog grijanja, kao i jedan od bitnih uvjeta za otvaranje tržnice - postavljanje liftova. Projekt za centralno grijanje izradit će poduzeće „Grijanje“ iz Zagreba, a kako s obzirom na karakter objekta postavljanje predstavlja težak problem, o tome se još razrađuju studije.

Poduzeće „Standard“ postiglo je i sporazum o preseljenju sa ranijim korisnicima prostora u Lazaretu. Od 8 stanara iseljeno ih je 7, a od 7 raznih privrednih korisnika 6 (za preostala dva slučaja u toku su sudski sporovi).

Više nego kod drugih adaptacija prilikom preuređenja starog Lazareta uočeno je da se ovaj objekt nalazi u daleko trošnijem i zapuštenijem stanju nego što se to moglo projektom predvidjeti. Zbog toga je količina i vrsta radova znatno premašena, također i ulaganja materijalnih sredstava, a kao jedna od posljedica vezanih za sve ovo bilo je i pomicanje roka konačnog dovršenja adaptacije objekta.


image
Arhiv Dubrovačkog vjesnika


Pored svih učinjenih poslova radi se i na prilagođavanju cjelokupnog prostora potrebama različitih vidova trgovanja. Osnovni problem koji se kod toga javlja, a koji se, kako izgleda, ranije dosta potcjenjivao, je osiguranje skladišnog prostora. Smatra se da bi čuvanje namirnica i drugih roba bilo najbolje osigurano ako bi se na nekom drugom mjestu izgradila hladnjača ili ako bi se u okviru buduće tržnice u Lapadu izgradio veći skladišni prostor. Mnogobrojni korisnici buduće tržnice u Lazaretu sigurno će se suočiti s ovim važnim problemom, jer će im - ukoliko se nađe neko prikladno rješenje - transport roba do Lazareta predstavljati teškoću i poskupljivati poslovanje. Za njih je svakako veoma važno i pitanje iznosa buduće zakupnine za korištenje prostora u Lazaretu. Naime, ukoliko „Standard“ za dovršenje adaptacije ovog objekta ne osigura kredit po prihvatljivim uvjetima zakupnina bi mogla biti tolika da bi pod znak pitanja općenito moglo doći korištenje Lazareta u vrhu trgovanja.

Oni koji su imali priliku da ovih dana obiđu i razgledaju stari Lazaret bili su ugodno iznenađeni zatečenim promjenama. Kroz nekoliko generacija na njega se gledalo kao na neki manje vrijedan historijski objekt, kao na jedno od najzapuštenijih mjesta u gradu što je, bez sumnje, i bio. Sadašnji preobražaj i vizija njegovog izgleda nakon potpunog obnavljanja mnoge navodi na razmišljanje da li je adaptacija u tržnicu bila najsretnija zamisao, odnosno nije li se ovaj objekat u neposrednoj blizini gradskih zidina mogao iskoristiti za neke druge, našem turističkom centru korisnije svrhe. („Lazaret doživljava preobražaj“, Suad Ahmetović, Dubrovački vjesnik, 937, 27. rujna 1968., str. 3)

Potom je Dubrovačkom vjesniku 1970. pisano kako u budućnosti treba koristiti Lazarete:

- Neke činjenice oko Lazareta na Pločama se pogrešno tretiraju i možda namjerno iskrivljuju. Već dvije godine kod Općinskog suda u Dubrovniku uknjiženo je pravo korištenja Lazareta u korist poduzeća za gospodarenje stambenim zgradama „Standard“. Praktično, Lazareti su osnovno sredstvo našeg poduzeća. Budući da smo u njih uložili sva svoja materijalna sredstva i s obzirom na to da smo općenito svim svojim snagama veoma čvrsto vezani za njih, naš kolektiv nikada nikome ni za kakvu cijenu neće prodati Lazarete.

Nemamo ništa protiv diskusija o suvremenoj namjeni ovog kulturno-historijskog spomenika, ali smo ogorčeni kad se pri tome nas uopće ne spominje i ne povezuje ili kad nas se jednostavno isključuje u nekim kombinacijama oko budućeg korištenja ovog objekta - izjavio je 11. veljače na konferenciji za štampu direktor „Standarda“, bila je rasprava o Lazaretima na nedavno održanoj sjednici posebne komisije Savjeta za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu gdje je između ostalog bilo govora i o tome da je Radio-televizija Zagreb veoma zainteresirana za Lazarete i, navodno, jedina koja je u ovom momentu spremna i u mogućnosti da dade „Standardu“ obeštećenje od 300 milijuna starih dinara, koliko je do sada utrošeno u adaptaciju tog spomenika. Direktor Merčep ocijenio je ovo sasvim jasno i otvoreno pokazivanje određenih apetita za Lazaretima kojima je cilj da ih preotmu od „Standarda“ nakon što je ovo poduzeće učinilo sve da se Lazareti izvuku iz dugogodišnje totalne zapostavljenosti i nebrige. Po Merčepovim riječima iza svega stoje interesi Radio-televizije Zagreb i Dubrovačkih ljetnih igara.

Kada smo koncem listopada 1967. godine započeli radove na adaptaciji Lazareta našli smo ih u stanju totalnog propadanja, zapostavljene i prepuštene nebrizi i nadležnih i nenadležnih. Lazareti su kao vrijedni kulturno-historijski spomenik bili naprosto potcijenjeni i u njima se nalazilo svega i svačega, od poljskih klozeta do jama za gašenje kreča. Rješenjem Skupštine općine Dubrovnik određeno je da se Lazareti adaptiraju u suvremenu tržnicu i za tu namjenu postoji suglasnost svih nadležnih općinskih organa i Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Obnova Lazareta izvodi se uz suglasnost konzervatora i pod njihovim nadzorom, a sve projekte izradili su stručnjaci „Arhitekta“. Građevinska dozvola dana je s tim da se 50 posto korisnog prostora koristi za tržnicu, a ostalo za potrebe kupališta na Pločama. Zaključkom čitavog našeg kolektiva i organa samoupravljanja odmah u početku došli smo do uvjerenja da Lazareti nisu pogodni za takvu namjenu već da ih treba tretirati kao izvorni i jedinstveni objekt s tim da se kod njihovog korištenja ništa ne dograđuje ili pregrađuje.

image
Arhiv Dubrovačkog vjesnika


U interesu takvog tretiranja Lazareta odlučili smo preseliti kabine i sanitarije kupališta na samu plažu, odnosno izgraditi potpuno novi kupališni objekt koji će nas stajati oko 180 milijuna starih dinara. Radovi na adaptaciji Lazareta još nisu završeni, a glavni razlog tome je obzir i pažnja s kojima se pristupa izvođenju radova. Za čitavo vrijeme, međutim, radovi nisu stali niti su ozbiljnije usporavani. Momentalno se radi na preuređenju kućice na sjevernoj strani (u svakoj od njih postavljaju se telefonski priključci i sanitarije) i izučava mogućnost instaliranja uređaja za grijanje čitavog objekta. Za sada nećemo tražiti izmjenu ranije utvrđene namjene. Stojimo na stanovištu da se Lazareti, bez ikakvih dogradnji i preuređenja (kao što smo bili zamislili i kao što se njihova obnova realizira), mogu koristiti u okvirima postojeće dozvole. Ustvari, o najboljoj praktičnoj namjeni još se uvijek razmišlja i za to imamo niz sasvim određenih ideja koje u osnovi idu za tim da se Lazareti koriste prvenstveno kao izložbeni prostor svega onoga što ova regija nudi na planu turističke ponude, onoga što tu uslugu popunjava i što općenito ide uporedo s turizmom.

Pri svemu ovome ne gledamo na nekakve uske interese svog poduzeća. Držeći se prvobitno utvrđene namjene „Standard“ je 4.000 kvadratnih metara prostora u Lazaterima mogao iznajmiti za prodaju poljoprivrednih proizvoda uz mjesečnu najamninu od 6.000 starih dinara po jednom kvadratno metru i na taj način redovno mjesečno zarađivati po 24 milijuna starih dinara. Odbili smo i povoljne kredite nekih poduzeća zainteresiranih za takvo prejudicirano korištenje Lazareta. Umjesto toga angažirali smo svoja vlastita sredstva koja daleko premašuju iznos od 300 milijuna starih dinara, koliko je bilo predviđeno predračunom po idejnom projektu i to za jedan dio Lazareta. Smatramo da ovakav stav „Standarda“ treba poštovati. Međutim, umjesto toga nas se potcjenjuje i kao nosioca prava korištenja i kao investitora. Dokaz je i rad komisije Savjeta za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu o čijem postojanju uopće nismo bili informirani a niti je ona smtrala za shodno da zatraži naše mišljenje. Ta komisija ne samo da se upustila u nešto o čemu može odlučivati samo naš kolektiv, već praktično nije otkrila ništa novog u vezi namjene u odnosu na naš stav da se Lazareti koriste izvorno i jedinstveno.

Direktor Stanko Merčep obavijestio je novinare da će se Lazareti i dalje koristiti za predstave Dubrovačkih ljetnih igara i priređivanje koncerata. Ove godine, prvi put nakon toliko godina, našim građanima i turistima bit će omogućen obilazak i razgledanje Lazareta. Poduzeće „Standard“ nudit će posjetiocima i poseban prospekt, koji se priprema već dvije godine, a prodavat će se i dijapozitivi i razglednice sa motivima ovog objekta. Na taj način - kako je naglasio Stanko Merčep - stari Lazareti, jedinstven kulturno-historijski spomenik iz prve polovice 17. stoljeća, izaći će iz dugotrajne anonimnosti i ponovno se uključiti u život našeg grada. („Lazarete treba koristiti izvorno i jedinstveno“, Suad Ahmetović, Dubrovački vjesnik, 1009, 17. veljače 1970., str. 6)
            
Koliko su ti članci važni vidi se po tome što se na njih i danas pozivaju povjesničari i drugi autori znanstvenih radova, navodeći ih u fusnotama i popisima konzultirane literature.
loading...

Izdvojeno

27. studeni 2020 09:01