Ministar financija Zdravko Marić izjavio je u središnjem Dnevniku HTV-a da prihodovna strana proračuna stoji dobro i da će krajem mjeseca biti konačan obračun PDV-a te da zasad porezni prihodi nisu u nekom značajnijem padu, odnosno da su između 4 i 5 posto, odnosi Jutarnji list.
- Dobra vijest je da su doprinosi u padu oko 2%, što znači da su trendovi na tržištu rada i dalje pozitivni, odnosno uspjeli smo očuvati zaposlenost - rekao je Marić.
- Nakon mjesec i pol potpunog ekonomskog 'lockdowna' u Hrvatskoj, uz sve ove mjere koje su uslijedile, imali smo 50% turističke sezone u odnosu na 2019. godinu. Kad usporedimo s drugim mediteranskim državama, bila je najbolja turistička sezona i iznad očekivanja.
Kad vidimo padove u nekim drugim gospodarskim aktivnostima, to je bila očekivana stopa rasta. Cijelo vrijeme smo govorili da će to biti između 8 i 9 posto. Godina je iza nas. Trebamo gledati prema naprijed - rekao je.
Istaknuo je da u ovoj godini ne možemo očekivati potpuni oporavak gospodarstva.
- Stopa rasta je oko 5%, a za iduću godinu projekcija je negdje preko 3% - izjavio je Marić u Dnevniku HTV-a.
- U skladu s nekakvim našim projekcijama, trebali bi već krajem ove godine krenuti u povlačenje i apsorpciju fondova Europske unije iz EU nove generacije koji su trenutačno jako malo prepoznati. Imamo i negativne i pozitivne rizike. Kad spominjete turizam, onda ove godine ne očekujemo povratak na 2019. godinu, a čak niti iduće godine. To bi se moglo najranije očekivati 2023. godine. U svakom slučaju, ove godine očekujemo rast turizma u odnosu na prošlu godinu - istaknuo je ministar financija.
Na pitanje što više utječe na gospodarski rast - investicije u javnom ili privatnom sektoru, Marić je odgovorio da je to više u privatnom sektoru, ali da su javne te koje trebaju dati svoj doprinos.
- Nikad neće privatni sektor pronaći svoj interes u investicijama u infrastrukturu, znanost, obrazovanje, zdravstvo. Tu je država i zato treba na jedan optimalan način kombinirati privatne i javne investicije - rekao je.
- Trenutačno smo u 30% izravno prema poduzetnicima. Tih 10% bi se odnosilo samo na one sheme koje se zovu financijski instrumenti, bilo izravna bespovratna sredstva, bilo neke garancijske sheme, nekakvi vidovi kako bi poduzetnici lakše došli do nekakvog novca kojega bi između ostalog kroz svoje poslovne aktivnosti vrtili.
Međutim, u isto vrijeme postoji čitav niz segmenata horizontalno kroz cijeli naš program oporavka, do digitalnog dijela, poljoprivrede, od npr. istraživanja i razvoja. Možemo tu nabrojati i neke specifične stvari vezane za infrastrukturu. Danas-sutra ćemo sigurno govoriti o nekim unaprijeđenim vidovima mobilnosti, bilo vlaka, bilo automobila. Sve su to stvari koje su izravni doprinos, a onda k tome još treba tih 30% zbrojiti gdje država poduzima neku javnu investiciju, ako npr. gradi školu, vrtić - izjavio je Marić, donosi Jutarnji list.