Pored jabuka, jagode su ‘najopasnije‘ voće, upravo zbog pesticida, čemu svjedoči slučaj objavljen na Facebook grupi Mame Splitsko-dalmatinske županije gdje je jedna baka ispričala da njezini unuci nisu imali alergijsku reakciju dok su jeli jagode kupljene u trgovini. No, onda su im jagode kupili na splitskom Pazaru i požalili.
- Cijena košarice bila je 10 eura, skupo ali nikad previše za dječji gušt i domaće vrgoračke jagode - dodala je.
Tog puta momčić star pet godina cijeli se osuo. Roditelji su ga odveli na Hitnu gdje su im rekli da je to reakcija na pesticid - napisala je baka i priložila fotografiju na kojoj se vidi kako su se djetetu osule nožice.
Zato smo o alergijama kod djece upitali Dubravku Vuković, dermatologinju, subspecijalisticu pedijatrijske dermatologije.
- Alergijska reakcija na jagodu je dokaziva, možete se testirati na nutritivni alergen jagode. To bi značilo da svaki put u životu kad konzumirate jagodu ili nekakav proizvod koji sadrži to voće u tragovima, kao što su voćni jogurt ili čokolada, imat ćete ponavljajuću alergijsku reakciju.
- Ako inače u životu jedete jagode, a prvi put reagirate, svakako bi bilo dobro isključiti alergijsku reakciju, koja je manje vjerojatna jer obično se prvi put javi već u dječjoj dobi, ili ste reagirali na nešto čime je jagoda tretirana. To može biti pojačivač boje, pesticid ili što god prehrambena industrija, odnosno proizvođač koristi da bi duže održao svježinu i izgled jagode. Ali, nažalost te tvari su najčešće skrivene, odnosno nisu navedene na deklaraciji i kao takve nije ih moguće testirati u alergološkoj obradi. Tako da je problem kako dokazati alergiju na pesticid ako nam proizvođač ne da podatak čime je jagoda tretirana - kazuje nam liječnica Dubravka Vuković.
Što moramo napraviti u takvim slučajevima? - pitamo našu sugovornicu.
- Uvijek se pri pojavi alergijske reakcije kod djece treba javiti na Hitni pedijatrijski prijem ili svom nadležnom pedijatru ako je radni dan i ako je dostupan, da bi se procijenilo koliko je djetetovo opće stanje ugroženo i kakvu antialergijsku terapiju zahtijeva.
Može li pomoći da voće bolje peremo? - upitali smo pedijatrijsku dermatologinju.
- Postavlja se pitanje čime je jagoda tretirana, je li taj preparat topljiv u vodi, koliko se on apsorbirao u samu jagodu. To je teško znati.
Liječnica Vuković napominje da je u svijetu porast atopijskih bolesti kod djece i atopije kao takve, što govori o pojačanoj predispoziciji za različite vrste alergijskih reakcija.
- Nažalost te brojke su nepovoljne jer je trend stalnog rasta. Danas čak 20 posto djece ima neki od oblika atopijskih bolesti. Tu spadaju i atopijski dermatitis, astma, alergijski konjunktivitis te u dojenačkoj dobi alergija na hranu. Što se tiče samih alergena, djeca su najčešće izložena nutritivnim alergenima, dakle hrani, a kako odrastaju, ti nutritivni alergeni bivaju potisnuti i na njihovo mjesto dolaze dišni alergeni iz okoline kao što su pelud, prašina, perje i slično. Nije zgorega napomenuti i kontaktne alergene kod djece, tipa na konzervanse i mirise koji se dodaju u vlažne maramice, u higijenske proizvode te dječje kremice pa time i u kreme za sunčanje. Tako da treba biti zaista jako oprezan.
Zašto ima sve više alergijskih reakcija kod djece? - pitamo.
- Najčešće se priklanjamo higijenskoj teoriji. Smatra se da danas u modernom svijetu djeca odrastaju u sve “sterilnijim” uvjetima u odnosu na njihove djedove i bake i tijekom onog ranog djetinjstva ne stignu se prokužiti na klasične trigere imunološkog sustava, koji onda hiper reagira na tvari koje bi trebao tolerirati, a koje mi zovemo alergenima. Također su, nažalost, okruženi sve većim brojem alergena koje mi kao ljudi proizvodimo i u svakodnevnom životu dolazimo u interakciju sa sve većim brojem kemikalija, dodataka prehrani, te sredstvima za njegu i higijenu.
Što roditelj može učiniti?
- Što se tiče uvođenja namirnica tu se uvijek preporučuje onaj oprez, to mame koje imaju dojenčad dobro znaju, da se svaka nova namirnica najprije tri dana testira i polako uvodi, i da se prati postoje li alergijske reakcije u vidu kožnog osipa, proljeva, razdražljivosti i plača djeteta. Kasnije u odrasloj dobi jako je važno pravilno čitati etikete i sastav na vlažnim maramicama, sredstvima za njegu, sredstvima za higijenu i paziti na najčešće kontaktne alergene.