Temeljem odluke Predsjedništva HDZ-a, a sukladno dosadašnjoj politici stranke, prema kojoj županijske organizacije predlažu kandidate za stranačke liste na nacionalnim izborima, Županijski odbor HDZ-a predložio je 9 kandidata. Pri tome smo se vodili načelom teritorijalne zastupljenosti svih dijelova županije i prepoznatljivošću kandidata. S obzirom na snagu HDZ-a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji koja se demonstrira u postignutim dugogodišnjim izbornim uspjesima na razini gradova i općina i cijele županije, na predloženoj listi mogli su se s pravom naći i brojni drugi stranački dužnosnici koji uspješno obavljaju različite dužnosti u javnom i političkom životu naše županije. Na kandidacijskoj listi 10. izborne jedinice, četiri mjesta, kako ste i sami naveli, pripadaju Dubrovačko-županiji. Konačnu odluku o kandidatima, na prijedlog Predsjedništva, donijet će Nacionalno vijeće, najkasnije do 16. lipnja, kako je to predviđeno Odlukom Predsjednika Republike.
Među predloženim kandidatima je i župan Nikola Dobroslavić, no nema njegova zamjenika, Korčulanina Joška Cebala. Radili se možda o 'križaljci' vezanoj za iduće lokalne izbore?
Upravo je Joško Cebalo jedan od brojnih dužnosnika HDZ-a u našoj županiji o kojemu sam promišljao prilikom odgovora na prethodno pitanje i koji je svojim radom u Gradu Korčuli i u županiji zaslužio mjesto na predloženoj listi. Joško vrlo angažirano i uspješno vodi i Stožer civilne zaštite tijekom epidemije COVID-19 uzrokovanog koronavirusom. U ovom trenutku usredotočeni smo na izbore za Hrvatski sabor, a o lokalnim izborima ćemo kad za njih dođe vrijeme.
Koga od političkih oponenata smatrate najjačom konkurencijom na predstojećim izborima?
U predstojeće izbore ulazimo kako bismo obnovili demokratski legitimitet i pokazali sve ono što smo zajedničkim naporima postigli u ostvarivanju četiriju ciljeva programa iz 2016. godine, a to su politička stabilnost, pravna sigurnost, gospodarski razvoj i društvena solidarnost. Sjetimo se i poreznog rasterećenja građana i poduzetnika, podizanja minimalne i prosječne plaće, mirovina, roditeljskih potpora, povećanja plaća u javnom sektoru, investicijskog rejtinga...Izdvojio bih i kako smo se proteklom mandatu učinkovito nosili s krizama koje su velikim dijelom rezultat neriješenih problema tranzicijskog razdoblja. Uspješno smo riješili Agrokor, koji je mogao urušiti gospodarski i financijski sustav države, rješavali smo brodogradnju, Petrokemiju, Borovo, Đuru Đakovića... U sigurnosnom smislu, svakodnevno se nosimo s problemom ilegalnih migracija. U proteklih nekoliko mjeseci suočili smo se s dva velika izazova, nezapamćena u proteklih stotinjak godina koji su tektonski uzdrmali i najjača svjetska gospodarstva. Prvi je borba protiv epidemije COVIDA-19 a drugi borba za radna mjesta i gospodarski oporavak, koje je Vlada paralelno vodila. Oba su izazova bila izrazito zahtjevna i podrazumijevala su izniman angažman. U odgovoru na krizu pokazali smo kapacitet i sposobnost upravljanja državom u borbi za zdravlje naših sugrađana, kao i snažnom potporom nacionalnom gospodarstvu i realnom sektoru. Time smo pokazali da se hrvatska država u prvih 30 godina samostalnosti znala suočiti s krizom na koju su puno bogatije, snažnije i iskusnije države slabije reagirale. Stoga, na temelju takvih postignuća očekujemo kako će nam ovaj izborni proces omogućiti povjerenje za još jedan mandat. I pri tome uvažavajući druge, naše političke suparnike, pa i u ovoj izbornoj utakmici, ne vidim takvu političku snagu, osim Hrvatske demokratske zajednice, kojoj bi hrvatski građani dali u ruke svoju budućnost u predstojećim izazovnim vremenima. Zato ovi izbori, premda jesu odabir zastupnika u Hrvatski sabor, “de facto” se okončavaju imenovanjem premijera i njegove Vlade. Andrej Plenković vođenjem Vlade i upravljanjem Hrvatskom u proteklom mandatu, napose kroz ova krizna razdoblja, zaslužio je novo povjerenje naših sugrađana. U tom smislu, odabir između Plenkovića i Bernardića po meni ne ostavlja veliku dilemu.
Mostovo pojačanje Nino Raspudić u zadnjih par dana stalno ističe kako priželjkuje sraz sa Gordanom Jandrokovićem kojeg prilično oštro kritizira. O čemu se tu radi? Stječe se dojam da njih dvojica imaju neke stare 'neriješene račune'.
Politički rad, nadasve stranački, pored programskog i svjetonazorskog određenja podrazumijeva i organizacijski ustroj, terenski, gotovo kapilarni rad sa članovima, simpatizerima i biračima. Brojni su primjeri stranaka koje su kratko bljesnule, pa su se uslijed zanemarivanja takvog rada, nezainteresiranosti za regionalne i lokalne teme jednakom brzinom i gasile, neovisno o tome koliko se “zvučnih imena” sa strankom identificiralo. Upravo je na sceni dramatična demontaža Mosta. Odlaze svi. Otišli su ministri Kovačić, Orepić, Panenić i Dobrović, nestao Šprlje, zastupnice Strenja, Ninčević-Lesandrić i Vukovac. Zatim zastupnici Šimić, Vučetić, Pranić, Žagar, Podoljnjak. Svjedoci smo svakodnevnog napuštanja Mosta i od vijećnika u tijelima lokalne samouprave. Ostali su Petrov, Grmoja i Bulj. Zaustavljanje kaotičnog osipanja pokušava se kompenzirati dovođenjem, kako Grmoja kaže, kapitalaca. U njih ubraja i Nina Raspudića, koji je duže vrijeme, koristeći poziciju neovisnog komentatora i kolumnista, a u naravi političkog agitatora Mosta, svojim “nepristranim” analizama i ocjenama prokazivao političke protivnike i krčio sebi put prema saborskoj fotelji. Upravo ta “kamuflaža” Nine Raspudića kao i njegovo ocjenjivanje rada i nagovještaj lova na Gordana Jandrokovića u ovim izborima, potakli su Jandrokovića na odgovor. Dok god je Raspudić nastupao kao neovisni analitičar, bez obzira na neutemeljenost njegovih ocjena, Gordan mu nije odgovarao. Onog trenutka kad je nagovijestio ulazak u političku arenu, i za svoju lovinu naciljao Jandrokovića, okolnosti su se promijenile. Gordan mu je odgovorio. I to je to!
Hoće li prelazak vukovarskog gradonačelnika Ivana Penave utjecati na mogućnost postizborne koalicije sa Škorinim Domovinskim pokretom? Kako ćete se Vi osobno postaviti prema Penavi ako primjerice obojica uđete u Sabor i postanete koalicijski partneri?
Za nas je Ivan Penava završen slučaj. Odabrao je svoj put za koji se nada da će ga pod okriljem druge stranke dovesti u Hrvatski sabor. U onaj isti u kojega je na listi HDZ-a ušao 2016. godine, i iz kojeg je nakon polaganja prisege odmah izašao. Ako doista s mjesta saborskog zastupnika želi pomoći svom gradu i napraviti više, imao je tada, 2016, kao HDZ-ov zastupnik i vrijeme i priliku realizirati tu pomoć na najučinkovitiji način. No nije ni trebao, jer je neovisno o njegovom statusu niti jedna prijašnja Vlada nije napravila za Vukovar kao Vlada Andreja Plenkovića. Toga je svjestan i Ivan Penava, međutim problem je nastao onda kad je izgubio unutarstranačke izbore u HDZ-u, nakon čega je odlučio otići. Mogu poručiti kako će i bez njega u središtu politike HDZ-a biti briga za Vukovar i Vukovarce. Nisam dosad primijetio u načelnim stajalištima Škorine stranke niti jednu odrednicu o poboljšanju stanja na području grada Vukovara, čime bi Penava pravdao svoj prelet. Štoviše, u žestini i silini napada na Hrvatsku demokratsku zajednicu ne vidim razlike između stranaka ljevice, krajnje ljevice, Mosta i Škorine stranke. Nažalost, to im je i jedini program. Prema tome, s takvim strankama Hrvatska demokratska zajednica ne može koalirati.
Koliko je Milan Bandić opterećenje HDZ-u ?
HDZ je u proteklom razdoblju bio iznimno korektan partner jedinicama lokalne i područne samouprave, pa tako i Gradu Zagrebu. Brojni projekti od interesa za građane Zagreba, poglavito kapitalne prometne infrastrukture u Gradu Zagrebu vođeni su iz resornih ministarstava i financirani sredstvima EU fondova. Korektno smo surađivali i na nacionalnoj razini. Slojevitost odnosa između Bandića i HNS-a posebno je došla do izražaja u izradi Zakona o obnovi Zagreba nakon potresa, nakon čega je premijer Plenković morao intervenirati, uputiti Zakon u raspravu sa zainteresiranom javnošću i Vladinim mjerama pomoći građanima da privremeno ili trajno prevladaju nastale poteškoće. Teško je vjerovati kako će Milan Bandić uopće prijeći izborni prag.
Šef SDP-a Davor Bernardić nedavno Vas je u Dubrovniku prozvao da ste, kako je rekao, 'preko vikenda' u imovinsku karticu upisali 26 nekretnina. O čemu se zapravo radi?
Žalosno je razina komunikacije koju u politički prostor u ovoj kampanji, a i inače u svom radu, uvodi Davor Bernardić. Takav diskurs nije prihvatljiv za političara koji vodi oporbenu političku stranku kakva je Socijaldemokratska partija. Njegova svakodnevna mantra o tuđoj korupciji i kriminalu i kvazimoraliziranje potpuno je isprazna, pokraj činjenice da je nezakonito primio 263 tisuća kuna za svoju stipendiju, zbog čega je presuđen od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa. Nadalje, sporno ostaje i da na takav ugovorni odnos između njega i poslovne škole nije podmirio porezne obveze. U isto vrijeme meni spočitava što sam svoju imovinu, naslijeđenu od pokojnog oca koja je oduvijek u vlasništvu moje obitelji, sukladno Zakonu, upisao u imovinsku karticu i prijavio je tom istom Povjerenstvu. Ipak, bolje da završnu ocjenu o Davoru Bernardiću prepustim saborskoj zastupnici SDP-a Sabini Glasovac koja u Jutarnjem listu 25. rujna 2018. godine, kaže: “Bernardićev životni moto je - Sve za fotelju, fotelju ni za što. Tko ga ne zna, skupo bi ga platio”.
Iz Vlade najavljuju 'mini reformu' lokalne samouprave u kojoj bi se manjio broj zamjenika čelnika županija, gradova i općina. Hoće li to vrijediti za cijelu Hrvatsku ili će se prepustiti lokalnim vlastima da same odrede svoje potrebe?
Reformu lokalne samouprave brojne političke stranke koriste kao prigodničarsku i kampanjsku retoriku. Ustroj lokalne samouprave, djelokrug rada, fiskalni potencijal, njezina neovisnost o središnjoj vlasti politička su pitanja “par excellence” u demokratskim društvima. Promjene u sustavu lokalne samouprave pripremaju se nekoliko izbornih ciklusa unaprijed, vodeći računa prije svega o interesima građana. HDZ priprema izmjene sustava lokalne samouprave, bez zadiranja u broj županija. Dapače, sve radimo kako bi županije u budućnosti ojačali. Promišlja se o kategorizaciji jedinica lokalne samouprave, povećanju kvalitete pružene usluge, povjeravanju određenih poslova iz svog djelokruga drugoj, većoj jedinici lokalne samouprave, kao i dramatičnom smanjivanja broja lokalnih dužnosnika na svim razinama. Preliminarne računice govore o smanjenju gotovo 700-tinjak lokalnih dužnosnika. Veličina jedinica lokalne samouprave u odnosu na broj stanovnika različita je u europskim državama i Hrvatska se tu, među državama srednjoeuropskog civilizacijskog kruga, nalazi među onima s najvećim brojem stanovnika u jedinicama lokalne samouprave. Uostalom, brojne “male” općine postigle su izniman uspjeh u proteklih 27 godina, u gospodarskom, komunalnom i društvenom smislu. Doduše, ima i onih koji nisu potvrdile svrhu osnivanja. No, s pravom se često prisjetim riječi pročelnika Katedre za demografiju zagrebačkog Ekonomskog fakulteta prof. Anđelka Akrapa koji je izjavio kako bi “ukidanje općina kako se zagovara donijelo demografsku pustoš”. Zato sam uvodno i naveo kako u raspravi o teritorijalnom ustroju moramo prići multidisciplinarno, sagledavajući sve aspekte takve reforme.
Gospodarska situacija zbog pandemije koronavirusa posebice pogađa Dubrovnik koji je prvenstveno turistička aviodestinacija. Kad Dubrovčani mogu očekivati kakav- takav turizam?
Vlada i Stožer CZ iznimno su kvalitetno postupali u ovoj epidemiji, kako u borbi za zdravlje naših sugrađana tako i gospodarstva. Već nekoliko dana bilježimo jednog ili nijednog novooboljelog. Pružena je masivna potpora našim poduzetnicima u očuvanju radnih mjesta, za što je ukupno izdvojeno 3,5 milijardi kuna. U našoj županiji isplaćene su potpore za 3800 poslodavaca i 15.500 radnika u iznosu od 105 milijuna kuna. Dodatno su poslodavci oslobođeni plaćanja poreza, a nekima su odgođene i umanjene porezne obveze. Gotovo svaki drugi zaposlenik u privatnom sektoru primio je potporu za svoje radno mjesto. Prije par dana održan je sastanak sa predsjednikom Vlade na kojem su pored mene nazočili gradonačelnik Dubrovnika, ministar turizma i ministar mora, prometa i infrastrukture. Istaknuli smo kako je Dubrovnik isključivo avio-destinacija i kako bez potpore i podrške Vlade ne može doći do pokretanja turizma u ovoj godini. Premijer je obećao pomoć nakon čega je i uslIjedila najava Lufthanse prema kojoj je Dubrovnik određen za jednu od sedam avio-destinacija. Očekujemo kako će Europa otvoriti svoje granice 15.6. kada će se pokrenuti manji segmenta avio prijevoza, a Dubrovnik u ovoj godini može očekivati otprilike trećinu prošlogodišnjih turističkih rezultata. Ujedno, prošli petak održan je sastanak s ministricom poljoprivrede i županom Dubrovačko-neretvanskim sa malostonskim školjkarima i županijskim vinarima kako bismo osigurali potrebne mjere i financijska sredstva za saniranje posljedica krize i pripreme iduće sezone i berbe.