Upoznajte novu akviziciju šibenskog HDZ-a Je li odvjetnik Branimir Zmijanović na Hasanbegovićevu tragu te je li i dalje u igri za predstojnika ureda Državne uprave
 

Upoznajte novu akviziciju šibenskog HDZ-a
Nama je u Hrvatskoj potreban prije svega mir, mir između nas samih, sloboda da možeš raditi, da se možeš boriti za svoje ideale, mir između starih antagonizama- Krešo Šakić je istaknuti član SDP-a a vi HDZ-a, ali to nema utjecaja na vaše prijateljstvo?
- Gledajte, mi smo prijatelji od srednje škole, dijelimo praktično iste vrijednosti, od obiteljskog života nadalje, a svrstavaju nas u dijametralno suprotne političke opcije. To je nonsens

Šibenski odvjetnik Branimir Zmijanović, u novije vrijeme figurira kao HDZ-ovo rješenje za neke bitne političke funkcije, pa se tako svojedobno spominjao i kao alternativni prijedlog stranke za gradonačelnika Šibenika, a odnedavno figurira i kao kandidat za novog predstojnika ureda Državne uprave. Zmijanović je svakako novo ime na lokalnoj političkoj sceni, a što ga je inspiriralo da se nakon dugogodišnje odvjetničke prakse odluči za politiku, prvo je pitanje i s kojim smo počeli ovaj intervju.
- Odvjetnik u politici? Zašto? Nije li odvjetništvo ipak i unosnije i prestižnije od politike?
- Osjećam to kao svoju obavezu prema društvu i mišljenja sam da bi više ljudi trebalo sudjelovati u javnom životu. Govorim vam to bez skrivene agende, doslovce tako mislim.
- Prije godinu dana ste kooptirani u ŽO HDZ-a, a sada ste već kandidat za predstojnika ureda Državne uprave?
- Takva je bila odluka stranke, razgovarali smo o tome, ponuđena mi je ta funkcija, znam što me čeka. Znam da je to vrlo odgovoran posao. Ma koliko to nekome zvučalo birokratski i dosadno zbog zadane, nekom, možda, nerazumljive, terminologije. Ali, to vam je tako, ni iz medicine ne možete izbaciti latinski...
 

Sigurnosna provjera?


- Je li istina da niste prošli sigurnosnu provjeru za predstojnika Državne uprave i da je zbog toga dosadašnja predstojnica Edita Grubišić dobila (neočekivano) dodatnih šest mjeseci mandata?
- Ja nemam nikakve informacije o tome, ne znam odakle to i zbog čega se to priča. Ne mislite li da je to malo neozbiljno? Dopustite i mogućnost političkog spina.
- U redu. Otkad ste član HDZ-a?
- Unatrag zadnjih nekoliko godina.
- Dojam je da ste jedan od onih na koje posebno računa novi predsjednik ŽO HDZ-a Nediljko Dujić, koji vas, reklo bi se, drži stranačkim pojačanjem.
- Nisam jedini...
- Da, naravno, ali spadate u krug novih stranačkih akvizicija za bitne funkcije u izvršnoj vlasti, s kojima stranka, navodno, ima velike planove.



- To bi se, valjda, i tako moglo shvatiti i razumjeti, ali o tome je već bilo govora u javnosti.
- Svojevremeno se govorilo da vas stranka priprema za novog šibenskoga gradonačelnika, kad se aktualni odluči više ne kandidirati?
- O tome zaista ništa ne znam i to ne mogu komentirati. Ja u tome sudjelovao nisam...
- Čini mi se da ste u politiku ušli s punim kapacitetom, bez zadrške, ne radi monitoriranja, nego radi sudjelovanja u izravnoj politici kao njezin aktivni čimbenik.
- Htjeli vi to ili ne, ako se vi ne bavite politikom, ona se svakako bavi s vama. Ja sam imao dosad nekoliko javnih angažmana kroz promocije nekih knjiga kao što je bilo gostovanje ustavnog suca Mate Tadića, koju sam moderirao, kao i neke druge promocije. Ali, politika je politika. Stranačka politika ima svoju težinu, odgovornost, teškoće...
 

Domovina - svetinja


- Za vas kažu da ste na tragu politike koju zastupa Zlatko Hasanbegović...
Tko to kaže? U medijskim napisima je, izgleda, najjednostavnije određeni pravac identificirati s nekom osobom. Gospodin Hasanbegović je osoba koju se identificira s određenim političkim govorom, određenim habitusom. Etiketiranje bi na neki način bila tehnika komuniciranja medija s javnošću. A etiketiranjem zapravo stvarate nekakav stereotip o osobi.
- Samo pokušavam odrediti vaš pravac, habitus...
- Za mene je RH, naša domovina, jedna i jedina, ona je, iz perspektive branitelja i nas drugih koji vole svoju domovinu - svetinja.Trebala bi biti. Od zastave, grba, imena, povijesti i svega ostalog.
- Što to u praktičnoj politici znači za vas?
- Postoje nacionalni interesi koje treba štititi. Oni su zapravo manifestacija političke ideje hrvatske države u zbilji. Stvar se donekle krivo percipira kad se kaže da se previše bavimo poviješću. Povijest je sastavnica sadašnjosti i zalog budućnosti, bez povijesti ne možete definirati tko ste i što ste. Svaka osoba ima pravo znati svoju povijest, svaki narod ima pravo na istinu o svojoj povijesti.



- Odbijate svjetonazorska etiketiranja i smatrate to stereotipima koji se nameću pojedincima i društvu. No, antifašizam držite pozitivnim?
- U svemu što je bilo borba koja je vodila oslobođenju i izgrađivanju zemlje, to sve gledam s pozitivnim predznakom, no, svaki je zločin-zločin, bez obzira na ideologiju.
 

Pozdrav ZDS


- A kako gledate na korištenje ustaškog pozdrava ZDS u javnom prostoru?
- Simplificirani odgovor - da - ne, pozitivno-negativno, poprilično je nekorektan.
- Kako mislite da bi to pitanje trebalo regulirati?
- Nemam izgrađen stav o tome na taj brzopotezni način. Imamo Povjerenstvo za suočavanje s prošlošću.Pustimo ljude da rade i da kažu svoje.Taj pozdrav u sebi, kao pozdrav koji je u integralnom obliku uključivao i poglavnika i pripadao vojsci NDH, naravno da ga ne mogu prihvatiti kao pozdrav koji je pozitivan u svakodnevnom govoru.
- Što mislite, zašto HDZ odbija ratificirati Istanbulsku konvenciju, a dok je SDP bio na vlasti upravo su ga zbog toga prozivali?
- Zašto govorite o tome na taj način kad je sam premijer dao nalog ministrici za ratificiranje. Očito postoje neki prijepori. Vi u pozitivnom zakonodavstvu RH imate već nekoliko akata, podzakonskih i zakonskih, stručnih skica, itd., u kojima se spominje rodna ravnopravnost.
- U čemu je problem s rodnom ravnopravnošću?
Mislim da je prije svega problem percepcije. Ono što je siva zona, nedovoljno razjašnjena, je nešto što treba dopustiti javnosti da raščisti i ne treba žuriti s tim ako nema konsenzusa u javnosti. Konvencija je naslovljena kao dokument koji se tiče žena kao žrtava nasilja u obitelji i oko njihove zaštite nema ništa sporno.
 

Fenomen pro i contra


- A što je sporno u spomenu rodne ideologije?
- I sam sam nekidan pisao članak u "Mihovilu", glasilu Biskupije, vezano baš za Istanbulsku konvenciju i nazvao sam to fenomenom pro i contra. To je prostor arene u kojoj se sukobljavaju dvije temeljno suprotstavljene strane koje rodnu ideologiju ne doživljavaju nikakvom opasnošću, ili, pak, demokršćani koji zastupaju tezu da se tu zaista kriju velike opasnosti. U Njemačkoj je sud naložio da se svi službeni dokumenti usklade s rodnom ideologijom...
- Potpuno neovisno o rodnoj ideologiji i njezinu uključivanju ili neuključivanju u dokumente, zakone, konvencije, mi ćemo uvijek, zar ne, biti to što jesmo, jer iz svoje kože ne možemo.
- Postoje konvencionalne granice, pravila ponašanja. Još od Hamurabijeva zakonika postoje pravila i ljudi ih imaju očito zato što ne mogu slušati vlastitu savjest. Zato je ljudima nužan zakon.



- U osnovi ove konvencije je sprječavanje nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Kako gledate na to da župan kojega je supruga javno optužila za obiteljsko nasilje i dalje ostaje na dužnosti župana ali i član HDZ-a?
- Ne želim prejudicirati. Svatko onaj tko je optužen i osuđen za takvo kazneno djelo, uvažavajući presumpciju nevinosti, ne bi smio biti na funkciji. Međutim, što mi znamo o tom slučaju druga je stvar.
- Izabrani ste u novi Nadzorni odbor nogometnog kluba Šibenik. Kakve veze vi imate s nogometom?
- S nogometom nemam ništa, to je volonterska dužnost i zamolili su me da zbog nekih stručnih pitanja pomognem.
 

Svirke i gaže


- Ali s glazbom već imate veze. Imali ste jedan srednjoškolski bend, "Stringse", i bili vrlo popularni u to doba.
- Da, u to doba smo zbilja bili popularni.
- Je li vaša glazbena karijera završena nakon srednje škole?
- Ne, svirao sam poslije i u restoranu Šime Brunca, imao sam gažu na klaviru, svirao sam i u Zagrebu kao student, uglavnom s istom ekipom, s Krešom Šakićem i Mirom Odakom, s kojima sam prijatelj od srednje škole, išli smo zajedno u razred.
- Šakić je danas istaknuti član SDP-a a vi HDZ-a, ali to nema utjecaja na vaše prijateljstvo?
- Gledajte mi smo prijatelji od srednje škole, dijelimo praktično iste vrijednosti, od obiteljskog života nadalje, a svrstavaju nas u dijametralno suprotne političke opcije. To je nonsens.
- Glazba danas?
Išao sam u muzičku školu Ivana Lukačića, manje-više svi su u mojoj obitelji glazbeno nadareni i educirani, svi moji rođaci po očevoj liniji.Trenutno se ne bavim aktivno glazbom ali pjevam u mješovitom katedralnom zboru, a nastupao sam s "Kost i kožom" i još uvijek rekreativno imam koju gažu, ali to je sad sporadično.
- Što inače slušate od glazbe?
- Od klasike, pripremamo nešto od Samuela Barbera, Agnus dei, fascinantna stvar... To je teška komorna stvar, ali vrlo melodiozna i emotivna - pa do Rammsteina.
 

Djeca i maslinarstvo


- Navodno imate jedan od najljepših vrtova u gradu. Ali ne zahvaljujući vama, nego vašoj supruzi?
- Tako je. Ona je zaslužna za to.
- A kažu i da imate jako talentiranu kćer koja je već spisateljica?
- Da, tako je.Ponosan sam na svoju djecu, Luciju i Jakova. Lucija je književnica i na otkrivanju njezina talenta možemo najviše zahvaliti Mladenu Kušecu koji ju je prepoznao. Lucija je objavila dvije knjige do sada, prva je i u talijanskom prijevodu, a treća knjiga je u pripremi. Nastojim svoju djecu gledati objektivnim očima, kao mlade ljude i kao osobe, a ne svoju repliku i volio bih, prije svega, da budu dobri ljudi.
- Osim Lucijinih djela što još čitate?
- Uglavnom povijesno-političke teme. Zadnje sam čitao Ivu Pilara - Južnoslavensko pitanje, izašlo je u reprintu Matice hrvatske, a predstavljanje knjige je bilo prije nekoliko tjedana. Pilar je jedan od možda najdalekovidnijih političkih mislilaca 20. stoljeća u Hrvatskoj, jedan je od bitnijih geopolitičara - historičara tog vremena. Nedavno sam pročitao i posljednju knjigu Umberta Ecoa "Nulti broj".
- Hobi?
- Maslinarstvo. Imam dvije zlatne medalje, prošle i ove godine, zapravo tri. Imam svoj OPG. I 110 stabala maslina u Zatonu.To me izuzetno opušta, čisti iskon. Želimo dobiti certifikat ekoproizvođača ulja.Jako me veseli kad vidim da se maslinici obnavljaju, to me ohrabruje i zbog tog razloga vjerujem u budućnost. Nama je u Hrvatskoj potreban prije svega mir, mir između nas samih, sloboda da možeš raditi, da se možeš boriti za svoje ideale, mir između starih antagonizama.

Naslovnica Šibenik

Najčitanije