Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku podnijelo je 1. prosinca žalbu Županijskom sudu protiv presude šibenskog Općinskog suda kojom je Tomislav Horvatinčić oslobođen krivnje što je gliserom usmrtio talijanski bračni par Salpietro prije 6 godina.
Žalba je, priopćio je DORH, podnesena zbog bitnih povreda odredbi kaznenog postupka te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, a u njoj se višem sudu predlaže novo suđenje pred drugim vijećem.
DORH je tijekom sudskog postupka dvaput predlagao izuzeće sutkinje Maje Šupe sumnjajući u njezinu pristranost, no u oba je slučaja odbijen.
U svojoj žalbi DORH vrlo iscrpno analizira razloge i argumente, kao i svoj stav zašto je pogrešan zaključak suda o nepostojanju Horvatinčićeve odgovornosti.
Bitnim povredama kaznenog postupka Odvjetništvo smatra izdvajanje iz spisa skice pomorske nesreće u kojoj je Horvatinčić svojom rukom, poslije nesreće, nacrtao sudarni položaj brodova. Takav je postupak, smatraju tužitelji, protivan njegovim tvrdnjama tijekom suđenja da sudar uopće nije vidio jer je izgubio svijest. DORH zamjera sudu i to što nije uzeo u obzir iskaz lučkog inspektora pred kojim je okrivljenik nacrtao skicu sudara.
Riječ zaručnice
DORH drži i da sud nije ravnopravno tretirao dokazne prijedloge obrane i optužbe te punomoćnika obitelji Salpietro.Za tužitelje je sporno i što je vijeće, na čelu sa Šupom, zaključilo da Horvatinčić nije kriv samo na temelju njegove obrane da je doživio kratkotrajnu nesvjesticu, sinkopu, zbog čega nije mogao izbjeći sudar.
- Takvu je obranu sud prihvatio kao istinitu i vjerodostojnu, iako nitko drugi od svjedoka, osim njegove zaručnice, nije potkrijepio takvu obranu, niti je kod njega medicinskim vještačenjem utvrđeno postojanje nesvjestice u vrijeme događaja. Okrivljenik je u istrazi naveo da kazneno djelo nije počinio i branio se šutnjom. Uz činjenicu da okrivljenik ne posjeduje nikakvu medicinsku dokumentaciju koja bi ukazivala na sinkopu u bilo kojoj fazi njegova života, a da zbog prirode takve zdravstvene smetnje medicinski vještaci nisu potvrdili obranu da je do navedene sinkope došlo, Državno odvjetništvo smatra da nije bilo moguće prihvatiti okrivljenikovu obranu kao vjerodostojnu, već da je sud, temeljem izvedenih dokaza, trebao izvesti zaključak da je naknadno postavljena obrana koja se temelji na sinkopi iskonstruirana s ciljem da okrivljenik izbjegne odgovornost za pomorsku nesreću koju je uzrokovao - stoji u žalbi DORH-a.
Navodi se i da sud nije cijenio ni vještačenje Horvatinčićeva mobitela, iako je utvrđeno da je 16. kolovoza, neposredno nakon nesreće, poduzetnik putem e-pošte uputio poruku svom društvu "Hoto grupa" u kojoj je naveo da je upravljački sustav broda otkazao, zbog čega u trenutku nesreće nije njime mogao normalno upravljati. Sadržaj poruke, stoji u žalbi DORH-a, istovjetan je sadržaju priopćenja za javnost koje je "Hoto grupa" kasnije proslijedila medijima te je ono i objavljeno.
Vještaci
- Prilikom ocjene okrivljenikove obrane u pogledu uzroka nesreće, sud nije uzeo u obzir iskaze trojice svjedoka kojima je okrivljenik kazao da mu je upravljački sustav broda otkazao, kaže se u žalbi. Horvatinčić je na kraju dokaznog postupka rekao i da je brod bio ispravan.DORH također zamjera sudskom vijeću što nije analizirao razlike u iskazima svjedokinje Ankice Đerđa iako je, smatra, očito da je svojim iskazom pogodovala okrivljeniku. Razlike je bilo i u svjedočenju Klausa Fuchsa.
DORH drži da je sud prihvatio usuglašena mišljenja stalnog sudskog vještaka za pomorski promet Ratka Marinovića te naknadno određeno vještačenje Brodarskog instituta u Zagrebu. Ta vještačenja smatra kontradiktornima, nestručnima i neobjektivnima.
Sud je, ujedno, neosnovano prihvatio pogrešne zaključke vještaka Brodarskog instituta i Ratka Marinovića da je talijanska jedrilica poduzetom radnjom skretanja udesno prouzrokovala sudar, a u protivnom da nije poduzela taj manevar, da bi se brodovi mimoišli bočno na razmaku od šest metara. To je u suprotnosti s vještačenjem tvrtke C. d.o.o. koje nije prihvaćeno.
Kako je sud prihvatio stajalište vještaka Brodarskog instituta u Zagrebu iako za to nije naveo niti jedan odlučujući razlog, tako presuda ni u tom dijelu ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, čime je također počinjena i bitna povreda odredaba kaznenog postupka, kaže se u žalbi.
