Kruzerski turizam je kao brak. Oni koji su unutra iz njega bi rado pobjegli, a oni koji nisu, u njega bi isto tako rado ušli!
Zašto s kruzerima treba biti u najmanju ruku oprezan, na okruglom stolu održanom u organizaciji šibenskog Veleučilišta, pokušao je objasniti dr. Hrvoje Carić s Instituta za turizam, koji je kazao da je u vrijeme kada se on počinjao baviti fenomenom ovog vida turizma veliki kruzer bio onaj koji je imao 500 kreveta.
Danas se velikima definiraju grdosije s pet tisuća kreveta, pa možete zamisliti kakva je to situacija i kakav infrastrukturni izazov kada se tri-četiri takve grdosije usidre u dubrovačkom Gružu, a 16-17 tisuća turista "napadne" grad koji ima isto toliko postelja u "tvrdim" objektima. Nastaje raspad sistema, kolaps ne samo javnog prijevoza i prometa nego i svih drugih javnih sustava, poput onoga za zbrinjavanje otpada.
Stoga nije čudno da se ne samo Dubrovnik, nego i drugi gradovi na Mediteranu, meke kruzerskog turizma, poput Venecije i Barcelone, sve češće bore i bune protiv najezde velikih brodova - u Lisabonu kruzeraše otvoreno uspoređuju s teroristima - koji zauzimaju javne prostore, a po ocjeni građana malo ili ništa troše. Jer sve imaju na brodovima koji nisu više ploveći hoteli, nego zaokružene plutajuće destinacije.
I sam Carić kaže da u Institutu nisu dobili mogućnost istraživati kolika je potrošnja gostiju na velikim kruzerima, ali još prije deset godina je bilo vidljivo da u Dubrovniku, primjerice, gosti koji u hotelima s pet zvjezdica troše 500 eura dnevno postaju sve nezadovoljniji najezdom kruzeraša.
Stoga bi, smatra, bila šteta da Šibenik, jureći za velikim turističkim brojkama i povećanjem noćenja, upadne u sličnu trapulu kruzerskog turizma, u kakvu su, primjerice, grlom u jagode, osim Dubrovčana koji se iz nje gledaju iskobeljati, upali i Splićani kojima se također događa kolaps.
Za Šibenčane, koji u luci imaju školjkare i kupališta, upozorio je dr. Carić, naročito je alarmantan podatak da je zagađenje bakrom s brodskih premaza u Gružu iznosilo 153 kilograma eko toksičnog bakra godišnje. Iako se ne može za sve okriviti kruzere, jer ima i podataka koji pokazuju da najveća količina tog otrova ne potječe s oplate kruzera, nego s domaćih malih brodica koje se nestručno tuku "koperom", kazao je kako Šibenik još uvijek ima šanse brendirati se i izgraditi onu vrstu turizma koja će mu dati puno bolju tržišnu poziciju osim puke kruzing destinacije.
No Marijan Petković, ravnatelj šibenske Lučke uprave, odmah je u uvodu relativizirao čitavu ovu storiju podatkom da od ukupnog svjetskog zagađenja na kompletan (!) pomorski promet otpada svega 2,5 posto. Jednako tako, iznio je i podatke koji pokazuju kako je kruzing turizam svugdje u svijetu postao ogroman biznis, u kojem čitav Mediteran - a s njime i Jadran s 4,74 milijuna putnika na kružnim putovanjima - sudjeluje tek malim postocima, pa je već i s te strane jasno da u Šibeniku situacija nije toliko alarmantna. Dapače, daleko smo ne samo od Dubrovnika s 836 tisuća gostiju, nego i od Zadra koji je rastao 70 posto - gdje su oni koji su govorili kako je izgradnja putničkog terminala i Gaženice državnim novcem u Kalmetinoj eri promašena investicija - i došao do 136 tisuća putnika godišnje.
Šibenik je došao na 28 tisuća kruzerskih putnika ove godine, ali je i to golemo povećanje s obzirom na činjenicu da se prije deset godina krenulo s nikakvom infrastrukturom i 4800 turista godišnje. No, te brojke nisu došle same od sebe, došle su s investicijama u državnu, tzv. tehnološku cestu i gat Vrulje.
- Sve studije pokazuju da grad Šibenik u kišnim danima može podnijeti osam do devet tisuća gostiju, a mi imamo najviše tisuću do dvije kruzerskih gostiju dnevno, pa je jasno da oni ne mogu ugroziti funkcioniranje javnih sustava u Šibeniku - kazao je Petković, najavivši da će situacija s izgradnjom putničkog terminala i nove garaže s 350 parkirnih mjesta na pet etaža biti infrastrukturno i bolja
.
Kada je riječ o pozitivnom utjecaju kruzerskih gostiju na razvoj turizma nabrojio je, najkonkretnije, cijeli niz OPG-ova kojima su upravo kruzerski gosti bili ključni za opstanak i razvoj, poput Jurlinovih dvora i Sokolarskog centra Dubrava.
Matija Bumbak, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo Grada Šibenika, složio se kako je rasprava o kruzerskom turizmu - za koju očito samo oni "male pameti" mogu misliti da se može svesti na "za" ili "protiv" bez suvišnih zašto - došla u pravo vrijeme kako bi Šibenik javnim traženjem odgovora izbjegao probleme umjesto da ih poslije rješava, kao što je to kod drugih bio slučaj.
Šibenik je došao na 28 tisuća kruzerskih putnika ove godine, ali je i to golemo povećanje s obzirom na činjenicu da se prije deset godina krenulo s nikakvom infrastrukturom i 4800 turista godišnje