Navršava se 15. godina od osnutka Trgovačkog suda u Šibeniku, a da javnosti nitko nije pružio jasan i uvjerljiv odgovor zašto je prije pet godina, unatoč neprijepornim argumentima na svojoj strani važećih i danas - a to je broj predmeta i gospodarskih subjekata u županiji - taj sud izgubio samostalnost i postao ispostavom zadarskoga, da bi mu sada, s najavljenim pravosudnim reformama ponovno zaprijetilo potpuno gašenje i preseljenje u Zadar, premda se Šibenik gospodarski sve više dinamizira.
Doduše, to se gotovo sigurno neće dogoditi jer se šibenski gradonačelnik Željko Burić ovih dana obvezao na sastanku s ministrom pravosuđa Antom Šprljom o trošku gradskog proračuna urediti potkrovlje zgrade Županijskog suda za smještaj Stalne službe Trgovačkog suda, a tu će preseliti i Prekršajni sud. S time će sva pravosudna tijela u Šibeniku steći primjerene radne uvjete pa za ukinuće stalne službe ne bi bilo potrebe. Sadašnji prostor Prekršajnog suda poslužio bi gradskoj upravi, a Burićevu izjavu potvrdio je i Ivica Ledenko, kandidat Mosta za župana, prenoseći Šprljine riječi.
– Sada je međutim, prilika da se iz Šibenika postave odlučni zahtjevi u vezi s Trgovačkim sudom, a toga dosad nije bilo. Treba inzistirati ne samo na sačuvanju ispostave, već na vraćanju samostalnosti suda i potom zapošljavanju barem tri suca i jednog sudskog savjetnika – govori nam šibenski odvjetnik, u neku ruku i "insajder", jer je bio sudački pripravnik na Trgovačkom sudu, a sada je, poput ostalih kolega vrlo nezadovoljan što za spor u kojem se sudi za iznos od tisuću kuna treba putovati u Zadar. Postavljajući pitanje s početka ovoga teksta on nas je podsjetio na 15. godišnjicu ove vrlo važne institucije za život šibensko-kninskoga gospodarstva – premda se trgovačke sudove u javnosti tako ne percipira.
Pod egidom štednje i racionalizacije
Od osnutka, 2002. godine, podsjeća, Trgovački sud u Šibeniku iz godine u godinu ima sve više predmeta, da bi unatoč tome završio kao zadarska ispostava, s jednim preostalim sucem, a u Zadru ih je šestero i još toliko sudskih savjetnika ovlaštenih voditi postupke zajedno s pratećim službenicima!
Kada se prije pet godina rezalo Trgovačke sudove pod egidom štednje i racionalizacije, napominje da su na samostalnom životu ostavljena dva, po broju predmeta lošija suda, u Varaždinu i Bjelovaru, iako su ti gradovi na jednakoj udaljenosti od Zagreba kao Šibenik od Zadra. Zakinuti su također Dubrovčani, koji moraju dobar komad puta staviti pod noge da bi stigli u Split na sud, a sudu u Rijeci bio je pripojen pazinski, kojemu je međutim, vraćena samostalnost. Očito, tamošnja se politika za to izborila i moguće je vratiti nekadašnji status, te je ovo prilika da se šibenski političari pokažu, drži naš sugovornik.
Ističe da se ničim, osim enormnim regionalnim posizanjima Zadra ne može opravdati da tamošnji trgovački sud ima deset ili jedanaest puta više sudaca od šibenske ispostave!
Pregledali smo novinsku arhivu i našli podatak iz sudske statistike objavljen u "Slobodnoj Dalmaciji" iz 2014. godine, kada je prvi put prijetilo da Šibenik ostane i bez Stalne službe, dvije godine nakon gubitka samostalnog statusa suda.
Tada su tri šibenska suca – u svoje i ime još desetero službenika i namještenika, nasuprot ukupno 28 zaposlenih u Zadru, iznijeli podatak da je u 2013. godini šibenska ispostava imala čak 4371 predmet, a zadarski kolege znatno manje - 3682. Normu su šibenski suci ispunjavali više od 140 posto, čak su rješavali i neke zaostatke zadarskih kolega. Čak ni tolika radišnost i učinkovitost Šibenčana nije bila dostatan argument da u Šibeniku ostane barem stalna služba trgovačkog suda, a sada su, tri godine poslije, gašenju mogli presuditi nedostatni prostorni uvjeti.
– Obujam posla ispostave Trgovačkog suda u Šibeniku je više nego dovoljan i za samostalni Trgovački sud, svi podaci ukazuju na to, govori Željko Burić, gradonačelnik Šibenika. To se, nastavlja, dodatno potvrđuje podacima o gospodarskoj aktivnosti u Šibeniku, broju subjekata i realnim potrebama gospodarstva, međutim kadrovsku strukturu i ekipiranost treba odrediti resorno ministarstvo, a ne politika – odgovorio je Burić na pitanje o izgledima da se šibenskom Trgovačkom sudu vrati samostalnost.
Burić: Šibenik nije ničiji prirepak, ni podregija
Drugim riječima, zasad je primarno riješiti prostorne uvjete za primjeren rad Prekršajnog, a s time i ispostave Trgovačkog suda.
– Politika na lokalnoj razini ima jasan stav. Voljni smo i hoćemo sudjelovati financijski u rješavanju toga gorućega problema i bez obzira na ishod lokalnih izbora, uređenje potkrovlja šibenskog suda za tu svrhu treba biti stavka gradskog proračuna dogodine – kaže Burić.
Dublju analizu traže razlozi zbog kojih je Trgovački sud izgubio samostalnost, dodaje, no jasno je da se županije neće ukidati i nema govora o preustroju zemlje na nekoliko regija. Bez politike, već isključivo na temelju činjenica proisteklih ih razvojnog zamaha, Burić drži da Šibenik ne može biti ničiji prirepak i podregija, jer dovoljno snažno grabi naprijed i mora ozbiljno razmišljati o ustanovama u službi svoga napretka, među kojima je i trgovački sud.
Reagirao Pauk i saborski zastupnici
Kod Šprlje je reagirao i župan Goran Pauk, a za pomoć u sačuvanju stalne službe ovog suda obratio se i premijeru Andreju Plenkoviću. Šibensku borbu kod ministra pravosuđa, koji ima diskrecijsko pravo odlučivanja u ovom slučaju nastavljaju i saborski zastupnici Hrvoje Zekanović (Hrast), Branka Juričev Martinčev (HDZ) i SDP-ovac Franko Vidović. Budući da ne mogu samostalno istupati u javnosti, zaposlenici šibenske ispostave Trgovačkog suda obratili su se njima za pomoć, a kako je ovih dana naveo Zekanović, to bi bila jedina ugašena služba na području čitave Hrvatske s čime bi se gospodarstvenici Šibenika i županije, oko šest tisuća subjekata kojima je taj sud od važnosti za poslovanje doveli u daleko nepovoljniji položaj od ostalih u zemlji.