Mali dioničari Jadranske banke žele sankcije za kriminal "bijelih ovratnika" zbog kojih su ostali bez imovine

Mali dioničari Jadranske banke, okupljeni u Udrugu „Sinergija“ ne mire se s činjenicom da su u sanaciji te banke ostali bez dionica pa pripremaju sudske tužbe. Smatraju da to nije bilo neminovno, već da su do toga doveli oni koji su nesavjesno pa i nezakonito, vođeni partikularnim interesima, upravljali bankom.

-Uništili su našu imovinu, a nisu nam dali ni prilike, što je protuzakonito, da utječemo na drukčiji ishod. Mi smo izvukli „najdeblji kraj“ jer su se takozvani veliki dioničari na vrijeme snašli i izvukli najveći dio svog novca. Nedavna uhićenja članova bivše uprave JABA –e i jednog klijenta s problematičnim plasmanima samo je vrh ledenog brijega, a javno izražavamo bojazan da bi na tomu sve moglo i ostati te da se nadležne institucije neće potruditi proniknuti u uzroke propasti ove banke i kazniti krivce koji su do toga doveli- ističe Slaven Cukrov, dopredsjednik Udruge "Sinergija".

Kada se pogleda popis i imena malih dioničara vidljivo je da je među njima veliki broj zaposlenika banke i srednjih i malih poduzetnika koji su, kupujući dionice i izdvajajući za njih ne baš male sume novca, mislili da pomažu njezinom oporavku.

-Vjerovali smo u tom trenutku onima koji su upravljali Jadranskom bankom, a na kraju je ispalo da su nas izigrali i omalovažili. Pozivamo se na Zakon o sanaciji kreditnih institucija i investicijskih društava koji kaže da dioničari institucije u sanaciji prvi snose gubitke, ali isto tako i da fizičke i pravne osobe koje su odgovorne za propast institucije snose odgovornost u skladu s odredbama važećih propisa n iz područja građanskog ili kaznenog prava. Smatramo da je u ovom slučaju riječ o, kako to možemo nazvati, kriminalitetu „bijelog ovratnika“. Naime, kaznena djela na koja sumnjamo počinile su osobe visokog društvenog statusa u okviru svoje profesionalne djelatnosti, „bijeli ovratnici“, a njihovo kriminalno ponašanje teško je prepoznati jer je riječ o počiniteljima nenasilnih kriminalnih djela u čemu posljedice postaju očite tek nakon dužeg razdoblja.

Male dioničare zanima zašto prije odluke o sanaciji banke nisu provedeni postupci koje propisuje Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za oporavak i sanaciju kreditnih institucija, a to je izrada plana oporavka i provedba mjera rane intervencije ili barem, mali dioničari za njih ne znaju, a trebali bi znati.

-Naša se udruga posljednje dvije godine obraćala i onima koji su upravljali bankom i DAB –u tražeći određene dokumente i informacije, ali nikad nismo dobili odgovor. Jednostavno, te su upite ignorirali.
Upozoravamo na način na koji je 2008. godine dokapitalizirana Jadranska banka. U našim redovima su mali dioničari koji svjedoče o tomu da je to bila smišljena operacija kojom je tadašnji upravljački sloj na čelu s Ivom Šinkom želio imati kontrolu nad dokapitalizacijom pa je birao povjerljive ljude, poduzetnike koji će u tomu sudjelovati nudeći im povoljne kredite za kupnju dionica-vele u "Sinergiji".

Bili su to uglavnom poduzetnici koji su u banci imali kredite i koje je Jadranska banka pratila u njihovom poslovanju pa su, u strahu da bez toga ne ostanu, pristali na takvu dokapitalizaciju. Među onima koji su također sudjelovali u dokapitalizaciji bili su neki poduzetnici koji su, kako se kasnije pokazalo, upropastili Jadransku banku. Ono što je u toj dokapitalizaciji bilo krivo, što se kasnije i pokazalo je to, što su to uglavnom bili poduzetnici koji su i bez toga bili prezaduženi, a ne oni koji imaju stabilno poslovanje i „zdravi“ kapital,a dokapitalizacija je bila nezakonita i zbog toga što su se „zaigrali“ pa su znatno premašili nominalni iznos koji je bio dopušten.

Poduzetnici od povjerenja Ive Šinka dobili su popis banaka iza kojih stoji Nova ljubljanska banka NLB –om. Budući da u Hrvatskoj nisu mogli dobiti dopusnicu za rad osnovali su NLB Interfinanz AG u Zurichu, a tu su još i Posoilnica Bank i Zveza Bank u Klagenfurtu te Adria Bank u Beču.

Cijeli postupak oko dobivanja tih kredita vodila je zaposlenica banke koja je u bivšoj Jugoslaviji radila sa stranim bankama. „Izabrani poduzetnici“ su samo na kraju potpisali dokumente o kreditu kojim su u vlasništvo dobili dionice koje su bile i zalog. Zanimljivo je da je Jadranska banka kao osiguranje tim trima bankama kod kojih su se uzimali krediti uplatila po milijun eura i milijun dolara.

Tvrtke nekih malih dioničara koji su na takav način dobili kredite danas su u stečaju i prijeti im oduzimanje sve imovine. U nekim postupcima se kao vjerovnik pojavljuje NLB i Trgovački sud u Zadru ih uvažava iako je Viši trgovački sud utvrdio da su ugovori o kreditiranju na koje se oni pozivaju nevažeći, ništavni jer nemaju apostile. Ti su mali dioničari i u sporu s Jadranskom bankom zbog nezakonitosti oko odobrenih kredita.

Mali dioničari Jadranske banke raspolažu i sa saznanjima da su se financijska izvješća Jadranske banke frizirala i prilagođavala potrebama te su se nekima na poslovne račune isplaćivale velike svote novca kako bi se prikazala manja dobit i platio manji porez, a onda bi oni taj novac vratili čime je tadašnja uprava znatno oštetila i državu.

-Mi, mali dioničari podsjećamo i na to da je tijekom 2014. godine bila druga dokapitalizacija banke kojom je banka dobila šansu da se oporavi jer je u nju stigao „zdravi kapital“ i kada su dionice kupile velike tvrtke poput Importanne, Alfe, Vodovoda i odvodnje, ali i 120 malih dioničara, građana i zaposlenika banke koji su vjerovali u njezin oporavak. Svi su oni sada ostali bez svega što su uložili. Oni su svi tada uplatili ukupno 63 milijuna kuna. Tadašnja uprava koju je vodio Ivica Džapo je uz to otkazala ugovore klijentima koji su bili kronični neplatiše.

No, daljnji tok događaja u 2015. godini, kada dolazi nova uprava na čelu s Borisom Teškim, upućuje na to da nekome nije bilo u interesu da se banka oporavi i da je plan ipak bio da se sve uruši i propadne.

-Što je s odgovornošću Hrvatske narodne banke koja je vršila izravni nadzor u banci od 2010. godine i provedbu rezervacija za neizvjesne plasmane kredita? Kako je onda moguće da se u vrlo kratkom razdoblju, od oko 100 milijuna kuna sredinom 2014. godine povećaju na više od 300 milijuna kuna na kraju te godine. Ako se promatraju izračuni rezervacija teško je vjerovati da su se kreditne sposobnosti mnogih klijenata tako naglo urušile,a vrijednost nekretninama koje su založili toliko pala. To pokazuje da je HNB nedosljednim izračunom rezervacija i neprofesionalnim pristupom dovela u zabludu ulagače što je nemoralno i zakonski upitno- kažu u "SInergiji".

Mali dioničari JABA-e žele raščistiti i to zbog čeka u 2015. godini tadašnja uprava nije ispunila svoju zakonsku obvezu i sazvala Glavnu skupštinu dioničara.

-Time nam je onemogućeno da donesemo bitne odluke o sudbini naše imovine što dionice predstavljaju. To smatramo prijelomnim trenutkom i zbog toga netko mora odgovarati. Na kraju postavljamo i pitanje o tomu po kojim je kriterijima Sanacijska uprava Jadranske banke otpisivala kredite dužnicima i zbog čega je i po čijem nalogu u tomu selektivno pristupala. Riječ je bila o našoj imovini koju su oni svojevoljno uništili. Tražimo da se u tomu svi klijenti banke izjednače i da se svima otpišu krediti po istom modelu po kojem su se otpisali očito povlaštenim dužnicima- ističu u udruzi malih dioničara Jadranske banke

Poznato je da je prvotni stav sanacijske uprave bio da je otpis kredita zadnja stepenica te da prije treba iskoristiti mjenice ili založna prava no to se u slučaju nekih klijenata nije dogodilo.

-Država nas je kao vlasnike u sanaciji banke diskvalificirala i postupala po nekoj svojoj logici. Na to upućuje i činjenica da su umjesto na početku u banku tek na kraju, u siječnju ove godine ubacili 100 milijuna kuna, a od kada su preuzeli Banku do tada. Banka je poslovala normalno, svojim novcem pa se pitamo što je DAB uopće napravio. Zbog svega toga i niza drugih informacija kojima raspolažemo ne želimo mirno prihvatiti činjenicu da smo krivnjom drugim ostali bez naše imovine i da nam je bilo čak i oduzeto pravo da sami o njoj odlučujemo. Da smo za to imali priliku možda bi tijek događaja bio sasvim drukčiji- zaključio je Slaven Cukrov iz "Sinergije".