Od preuzimanja odgovornosti za grad u lipnju 2013. počeli smo sagledavati prioritete 16 gradskih četvrti i 29 mjesnih odbora te mogućnosti gradske uprave. Težili smo u proračunima pošteno obuhvatiti cijelo administrativno područje Šibenika za trogodišnje razdoblje, i koliko vidim, većina čelnika mjesne samouprave zadovoljni su kako pratimo potrebe njihovih sredina i ispunjavamo dogovoreno, najčešće vezano uz asfaltiranje nerazvrstanih cesta, nogostupe, javnu rasvjetu, te dječja i sportska igrališta, govori Danijel Mileta, dogradonačelnik Šibenika, inače glavni "terenski" operativac uprave gradonačelnika Željka Burića kojega se na fotografijama s društvenih mreža često može vidjeti pored betonske miješalice, kao svojevrsnog amblema resora za koji je zadužen.
Nakon što smo u Šibenskom listu završili s predstavljanjem šibenskih gradskih četvrti i mjesnih odbora te iznijeli njihove probleme i planove, razgovarali smo o tome s Miletom.
-Naš prikaz mjesne samouoprave kroz razgovore s čelnicima, koji su listom pobijedili na izbornim listama HDZ-a, osim pokojeg nezavisnog kandidata i jedinog SDP-ova mjesnog odbora u Raslini, završava uoči lokalnih izbora u svibnju, a ova gradska uprava spremna je u još jednom četverogodišnjem mandatu pokazati da su joj kao i dosad, svi stanovnici šibenskog kraja jednako važni, napominje Mileta.
– Po tko zna koji put ponovit ću da Šibenik nije samo prostor od Doma zdravlja do Gospe vanka Grada, već su Šibenik također i Zaton, Lozovac, Danilo, Perković, Brodarica, Grebaštica... Ovaj dio moga posla međutim, znade biti poprilično nabijen emocijama, a najteže mi je kada vidim pojedince kako rad u tijelima svojih kvartova i mjesnih odbora na prvom mjestu koriste da bi riješili infrastrukturu isključivo ispred vlastitoga kućnog praga ili kada koriste mještane za pritisak na gradsku upravu izvan postignutih dogovora. Neki od njih nažalost, nemaju širinu, a ni volje shvatiti da gradska uprava mora balansirati pokrivajući potrebe sviju na svome području, no to su kako ističe, pojedinci – kaže šibenski dogradonačelnik.
Napomenuli smo Mileti da u nekim mjesnim odborima, uglavnom uz more, postoji stalno negodovanje da im se u komunalno uređenje naselja slabo ili nikako vraća novac od legalizacije bespravno izgrađenih objekata, na što odgovara da su legalizacijom najviše oštećeni građani koji su svoje kuće gradili po zakonu, a još se dodatno pogodovalo onima koji su svoje objekte naknadno legalizirali tako da je iznos komunalnog doprinosa drastično smanjen.
– Gradski proračun od toga nije imao osobitu korist. S iznosima od legalizacije koji su nam na raspolaganju može se pokriti jedva trećina iznosa cijene nogostupa i javne rasvjete do tih kuća, a svatko tko tvrdi drugačije, govori ne poznavajući činjenice – iznosi Mileta dodajući da će gradska uprava po logičnom principu od određenog iznosa novca prije urediti ulicu od 200-tinjak metara s 20 kuća, nego onu samo sa dva objekta.
Gradska uprava, nastavlja, nastoji se rukovoditi prioritetima koje odrede mjesni odbori i gradske četvrti, a da s druge strane budu zadovoljene potrebe što većeg broja ljudi. K tome, kada su u pitanju otoci, novac za gradske projekte i potrebe dodatno se osiguravao kroz proračune mnogih državnih institucija kod kojih lobiramo ili na natječaje ministarstva regionalnog razvoja prijavljujemo projekte poput uređenja cesta, šetnica i dječjih igrališta na Žirju i Kapriju. Ima mjesnih odbora koji, da se u obzir uzima jedino kriterij broja stanovnika i ubiranja novca srazmjerno tome, nikad ne bi došli na red da se kod njih nešto uloži i u tim slučajevima do punog izražaja dolazi načelo solidarnosti, ističe Danijel Mileta.
– Kada me pitate koliko je novca uloženo za potrebe stanovnika mjesne samouprave, odgovaram da je teško povući crtu i kazati da je to korist samo za neki mjesni odbor ili je puno veća. Recimo, plaža Rezalište, s procijenjenom vrijednošću od 11 milijuna kuna, ili Sportski centar Ražine Donje od 2,5 milijuna bit će na kraju od šireg značaja od mjesnih odbora na čijem su teritoriju i to je uistinu teško točno procijeniti, smatra dogradonačelnik.
Tijekom godine gradskoj upravi stiže na stotine zamolbi i kritika građana vezanih za uređenje okoliša pojedinih dijelova grada što zbog nedostatka novca ili nedovoljne ekipiranosti ne mogu raditi gradska komunalna poduzeća, ali su voljne gradske četvrti i mjesni odbori u volonterskim akcijama.
Zato je gradska uprava kupila ručne alate u vrijednosti od 50 tisuća kuna i stavila ih na raspolaganje mjesnoj samoupravi, a posljednjih godina naselja se održavaju i kroz sustav javnih radova na kojima se zapošljavaju sezonski radnici.
– To su bile prilike za sve čelne ljude šibenskih gradskih četvrti i mjesnih odbora da u suradnji s gradskom upravom besplatno uljepšaju svoje i naše susjedstvo ili da u sezoni održavaju javne površine – zaključuje Danijel Mileta.
Ovrha nastupa kada razgovor više ne pomaže
Ovrha za neplaćenu komunalnu naknadu krajnji je instrument koji pokrećemo tek kada razgovor više ne pomaže – ističe Danijel Mileta. Napominje da predsjednici mjesnih odbora znaju biti vrlo iznenađeni kada im se predoči koliko se i u nekim prosperitetnim naseljima komunalna naknada slabo realizira, te im se sugerira da svojim utjecajem pospješuju plaćanje, budući da je to novac koji se vraća mjesnoj samoupravi i temelj je ulaganja u tzv. sitnu infrastrukturu.
– Nastojimo građanima ukazati koliko je to važno, međutim nije rijetkost da se predsjednici mjesnih odbora povuku jer se ne žele zamjeriti susjedima, kao da ih je netko prisilio na kandidaturu i dužnost, umjesto da pokažu crtu odlučnijeg vodstva i utječu na svoje mještane.