-Rezultati arheoloških istraživanja na tvrđavi sv. Ivana nisu spektakularni, ali su jedinstveni i znanstveni radovi nakon ovoga mogli bi pronijeti glas o Šibeniku. Iskopavanja su uglavnom potvrdila navode iz povijesnih vrela, no zahvaljujući prilici da detaljno istražimo jedan bastionski sustav iz 17. stoljeća, pokazan nam je put kako dalje raditi - kazao je konzervator Ivo Glavaš na konferenciji za novinare upriličenoj na tvrđavi sv. Ivana povodom završetka arheoloških istraživanja.
Sada se može pristupiti radovima na revitalizaciji treće u niski šibenskih kopnenih fortifikacija u naredne 2,5 godine, do rujna 2019.
Presicu održanu usred otkrivenih arheoloških sondi koje su stoljećima bile prekrivene zemljom i skrivene od pogleda sazvala je šibenska gradska uprava, a osim Glavaša govorili su Helena Nobilo, arheologinja i voditeljica istraživanja povjerenih tvrtki Geoarheo d.o.o., Josip Pavić, arheolog iz gradske ustanove "Tvrđava kulture", te gradonačelnik Željko Burić.
U svakom slučaju, sv. Ivan ili Tanaja, sa starim bastionom koji se ukazao ispod lopata bit će "školska utvrda" u Hrvatskoj koja će donositi daljnje podatke za istraživanja na takvim mjestima, s budućim arheološkim kampom na tvrđavi, jer se za nove sadržaje neće iskoristiti cijeli plato.
Helena Nobilo osobitim uspjehom ocjenjuje što je otkrivena stručno nazvana "nulta faza" ove fortifikacije, ono prvo utvrđenje podignuto za obranu od Turaka, a u ostalim sondama, na zapadnom ziđu, grudobranima i kliještima mogu se pratiti i preostale tri faze razvoja i nadogradnje, dok je Pavić ukazao na dosta manjih, zanimljivih nalaza, poput obrambenih zemljanih nasipa i drugog, što tek treba potvrditi kroz povijesne izvore i dalje tijekom obnove.
Gradonačelnik Željko Burić toplo se zahvalio šibenskim konzervatorima na izuzetno dobroj suradnji s gradskom upravom i na trećem projektu koji će po završetku doprinijeti atraktivnosti Šibenika ne samo kao turističkog, već i grada poželjnog za život.
-Konzervatore se doživljava kao struku koja samo koči projekte, a ovdje su zajedno s arheolozima radili bez pritisaka i mogli su se posvetiti svome temeljnome radu. Nakon ovoga, projekt ide dalje, zato smo i dobili 41 milijun kuna europskog novca, istakao je Burić.
