Reforme bez kraja i konca Peđa Grbin: Male promjene mogle su dovesti do kvalitetnijeg pravosuđa

Reforme bez kraja i konca

Gotovo ni jedna najavljena sveobuhvatna pravosudna reforma u Hrvatskoj nije provedena do kraja, rekao je na okruglom stolu o pravosuđu SDP-ov član saborskog Obora za pravosuđe Peđa Grbin, koji smatra da je poboljšanje u tom sustavu moguće ostvariti malim pomacima.
Sudjelujući na skupu "Kako do boljeg rada sudova?" u organizaciji stranke GLAS, Grbin je rekao kako se čini da se umjesto na sveobuhvatne reforme trebalo usmjeriti na niz malih mjera koje će se provoditi sukcesivno i koje donose dugoročne pozitivne rezultate.

Kao primjer naveo je pritom mjeru kojom je građanima omogućeno plaćanje polovice iznosa prekršajne kazne bez vođenja postupka, što je po njegovim riječima dovelo da smanjenja priljeva predmeta na sudove i povećanja naplate za sto posto prekršajnih kazni.
Novinarka koja prati pravosuđe Ana Raić Knežević smatra također da bi se malim reformama trebao poboljšavati sustav, primjerice upozoriti državu da ne ide u loše postupke. Ukazala je pritom na 'banalni' primjer u kojem je SOA nakon udesa tražila da im se plati 3900 kuna za popravak automobila, ali svoju stranu priče nije dokazala na sudu pa sad mora platiti 4300 kuna sudskih troškova, što će zapravo platiti građani.

Ukazala je također na problem imenovanja sudaca s obzirom da je Državno sudbeno vijeće (DSV) 'nekim čudom' imenovalo sutkinju iz građanskog odjela u kazneni odjel zagrebačkog Županijskog suda. Sud kaže da žena neće raditi na kaznenom odjelu pa taj sud sad ima jednog suca manje, a trebaju im kao kruh, upozorila je. Smatra da bi sve sjednice DSV-a trebale biti javne, no suci, smatra, s time ne bi bili sretni jer se u njihovim krugovima "takve mogućnosti dočekuju na nož". 
Grbin je također nezadovoljan načinom na koji DSV imenuje suce jer kad zastupnici glasuju da se neku osobu imenuje na dužnost, glasovanje nije tajno ni anonimno. Problem za njega predstavljaju i imovinske kartice pravosudnih dužnosnika, s obzirom da one nisu dostupne kao ostale imovinske kartice. Podsjetio je pritom na primjer biranja predsjednika Vrhovnog suda koji je, kazao je, izabran bez da su prethodno provjerili ozbiljne medijske optužbe na njegov račun da je prodao nekretnine društvu povezanom s Agrokorom i da nije prijavio prihod. 

-Radi se o osobi koja je u državnoj hijerarhiji u rangu premijera i predsjednika, a vi za njega ne znate je li nešto muljao s imovinom, zaključio je Grbin.
Odvjetnica Jelena Batarelo kazala je da u svakom slučaju nešto trebalo promijeniti jer vlada veliko nezadovoljstvo radom suda među strankama, odvjetnicima, a i sami suci su kronično nezadovoljni.
-Svaka čast velikim i kompliciranim predmetima, gdje su potrebne istrage, ali imao trenutno situacije u kojima su suci u stanju predmet zbog jednog neplaćenog računa deset godina držati negdje i onda čovjek platiti smiješne troškove i kamate koje su višestruko veće od deset kuna koliko je čovjek možda u startu bio dužan i ništa se po tom pitanju ne mijenja, zaključila je Batarelo.

Naslovnica HrvatskaSvijet

Najčitanije